Koža koja PATI od stresa

by | septembar 7, 2009

 

 

Pre dve godine, Kristina je primetila crveni osip na nozi. Već nakon nekoliko dana pojavio se i na drugoj, a narednih nedelja proširio se po celom telu. „Stanje mi se toliko pogoršalo da sam izgledala kao žrtva požara!“

Preporuke ljudi sa kojima je Kristina razgovarala odvele su je u ordinaciju doktora Teda Grosbarta, profesora kliničke psihologije na Harvardu, čija je specijalnost bila lečenje problema kože. Sigurno se pitate kakve veze imaju psihologija i dermatologija. Uskoro će vam sve biti jasno.

 

Koza koja pati, stres na koziStres uvek nađe izlaz
Dakle, doktor Grosbart preporučio je Kristini tehniku relaksacije (hipnoza i meditacija) i primenio klasični oblik psihoterapije. Nakon nekoliko seansi, rekao joj je da veruje u postojanje direktne veze između pojave ekcema i njenog skorog raskida sa dečkom, koji je bio toliko verbalno agresivan (stalno ju je kritikovao, vređao i vikao na nju) da je ona prestala i da se brani. Nakon šest meseci terapije, i bez primene farmakoloških sredstava za kožu, osip se potpuno povukao. Kristina je priznala da je oduvek pokušavala da potisne svoja osećanja, ali da je tokom psihoterapije postepeno naučila da ispolji ono što misli i oseća. „Shvatila sam da ukoliko nešto snažno osećate, a ignorišete pravi uzrok tih emocija, nećete ih se osloboditi dok same ne nađu drugi izlaz. U mom slučaju, to je bila koža“, kaže ova devojka.

 

Doktor Grosbart samo je jedan od velikog broja lekara koji prepoznaju i koriste vezu između stresa i fizičkog izgleda u lečenju dermatoloških problema. Ovu novu medicinsku disciplinu, koju mnogi nazivaju psihodermatologija, primenjuju eksperti koji kombinuju tehnike meditacije, psihoterapiju, čak i antidepresive i antipsihotike, sa standardnim metodama dermatologije. „Kada ste anksiozni, a dobijete osip ili akne, to je slično situaciji u kojoj se, takođe zbog anksioznosti, javljuju stomačne tegobe“, kaže doktor Hauard Fajn, profesor na medicinskom fakultetu u Los Anđelesu.

Lek broj 1 – meditacija
Kada je pod stresom, organizam proizvodi hormone adrenalin i kortizol koji povećavaju funkciju lojnih žlezda i usporavaju proces obnavljanja ćelija, te uzrokuju pojavu akni. Ovo je utvrđeno nakon brojnih eksperimenata koji su vršeni na univerzitetu u Berlinu. U drugim studijama utvrđeno je da crvenilo, otoci i pojačana osetljivost kože takođe mogu da budu reakcija na stres. Osim toga, stres može da izazove razaranje zaštitne barijere kože, što otežava zadržavanje vlage i povećava propustljivost iritanata i alergena iz spoljašnje sredine. Bez obzira na to da li se radi o aknama, rozacei ili ekcemu, psihodermatolozi tretman obično započinju tehnikama opuštanja. Oni svoje pacijente savetuju da se bave jogom i upražnjavaju meditaciju. Iako meditacija i joga ne deluju, bar ne na prvi pogled, kao metode koje mogu da leče organske probleme, rezultati jedne studije potvrđuju upravo to. Naime, jednim istraživanjem otkriveno je da se stanje kože obolelih od psorijaze, koji su upražnjavali meditaciju tokom terapije ultraljubičastim svetlom, poboljšalo čak za 40%.

 

Emotivne tegobe u korenu problema
Može da se desi da redovno upražnjavanje mentalnih vežbi, meditacija i joga vremenom postanu monotoni i naporni. U takvim slučajevima, lekar će odrediti primenu masaže, akupunkture ili biofidbeka, metode koja uključujesavladavanje kontrole rada srca i telesne temperature pomoću aparata koji signalizira kada osoba treba da udahne i ispusti vazduh. Na osnovu rezultata nedavno sprovedenih studija, hipnoza takođe može da pomogne. Na samom početku karijere Francisko Tusk, profesor dermatologije i psihijatrije na Ročester univerzitetu, uspeo je da poboljša stanje nekoliko osoba sa teškim oblikom psorijaze tako što je hipnotisanim pacijentima sugerisao da su popili magičnu pilulu izlečenja.

 

Ukoliko se crvenilo i akne ne povuku, nakon prvih terapijskih mera, psihodermatolozi uključuju i psihoterapiju. (Iako postoji nekolicina stručnjaka koji su specijalizirali i dermatologiju i psihijatriju, mnogo je češći slučaj da se formiraju timovi lekara različitih profila koji zajedno leče pacijenta.) „Jedan od mojih ciljeva je da analiziram sve potencijalne uzročnike dermatološkog problema ili razloge zbog kojih farmakoterapija ne daje željene rezultate“, kaže doktor Grosbart. „Tokom psihoterapije bavim se konkretnim pitanjima: Kada se tačno pojavio problem kože? Kada se pogoršava ili poboljšava? Takođe, zanima me u kojoj meri taj problem utiče na pacijentov život.“

Dermatolog u filmskoj ekipi
Pre nekoliko godina, njujorški dermatolog Dejvid Kolbert dobio je jedinstvenu ulogu: postao je prvi dermatolog odgovoran za čitavu filmsku ekipu na snimanju „How the Grinch Stole Christmas“. Takođe je bio odgovoran za ubrizgavanje kortizona glumcima tokom snimanja filma „Cinderella Man“, zaštitu kože Kejt Blanšet od štetnog dejstva sunčevih zraka prilikom snimanja „Missinga“, kao i analizu fotografija ujeda insekata filmske ekipe „The Constant Gardner“. Štaviše, tokom godina broj dermatologa koji se angažuju na samom snimanju, ili na analizi fotografija i kompjuterskom dijagnostikovanju, sve više se povećava. Akna na licu može da deluje kao minoran problem u običnom životu.

 

No, ako se pojavi na nosu glumca, ne može lako da se zakamuflira i zahteva skupo i mukotrpno retuširanje u postprodukciji. „Ukoliko nečija koža izgleda loše na filmu, trpi čitava produkcija“, kaže Kolbert. „Nedavno se koža jedne filmske zvezde, čije ime ne mogu da otkrijem, toliko pogoršala da sam morao da angažujem i svog saradnika psihijatra zbog psihoterapije“, kaže Kolbert, u čijem su stručnom timu i maser i akupunkturolog. Inače, jedna od njegovih omiljenih metoda jeste facijalna akupresurna masaža koja stimuliše cirkulaciju i redukuje anksioznost (kao i produkciju kortizola koji dokazano uzrokuje pojavu akni). Kada je reč o Holivudu, psihodermatologija je očigledno postala najpopularnija grana medicine.

 

Opsesivno-kompulsivno ponašanje
LekoviUkoliko se istovremeno ispolje nezadovoljstvo, depresivnost i problemi sa kožom, lekar najčešće propisuje terapiju antidepresivima. Psihodermatolozi obično određuju upotrebu lekova u periodu od šest meseci ili duže. Na osnovu rezultata ovog vida terapije, stručnjaci tvrde da je naročito delotvorna za ljude koji opsesivno cede akne, diraju kožu i pokušavaju da uklone sve mane sa nje. Takođe, farmakoterapija je neophodna osobama koje razviju takozvane „fantom akne“ (ovaj termin upotrebljava se za opisivanje pacijenata koji razvijaju fiks ideje o svom izgledu i postaju opsesivni čak i zbog najmanjeg nesavršenstva na koži). Osobama kod kojih opsesivno-kompulsivno ponašanje rezultira ekstremnim ili funkcionalnim problemima, lekar može da propiše čak i antipsihotike.

 

Slučaj 40-godišnje Marije je dokaz da je kombinovana terapija antidepresivima i antipsihoticima zaista delotvorna. Ona je dugo patila od kompulsivnog istiskivanja akni. Nakon prerane smrti supruga, u 28. godini, na Marijinom, inače savršeno čistom, licu pojavile su se brojne akne. Nažalost, nikako nije mogla da ih „ostavi na miru“. Njena fiksacija problema toliko se pogoršala da je, kako sada smatra, pokušavala da se reši preuveličanih i nepostojećih mana na koži. „Obratila sam se mnogim dermatolozima, ali nijedan nije znao kako da mi pomogne“, priseća se Marija.

 

Pre pet godina, jedan dermatolog ju je uputio kod doktora Grosbarta. Nakon što je postavio dijagnozu – depresija i anksioznost – doktor je odredio terapiju antidepresivima, medikamentima koji suzbijaju ili ublažavaju anksioznost, kao i psihoterapiju. Marija je osetila olakšanje i smirenje već nakon prve seanse. Posle dve godine, konačno je bila izlečena. Prestala je kompulsivno da istiskuje akne! „Još uvek ne mogu da verujem da sam radila te užasne stvari samoj sebi. Ako ništa drugo, saznala sam pravi uzrok takvog ponašanja“, kaže Marija.

 

Rizik od zloupotrebe
Pojedini stručnjaci su zabrinuti zbog moguće zloupotrebe ove vrste medikamenata. Oni smatraju da postoji realan rizik da lekari, bez mnogo razmišljanja, i kožne probleme stave na listu oboljenja koja se leče antidepresivima i antipsihoticima, umesto da analiziraju ostale faktore ponašanja. U pitanju su kompleksni medikamenti i lekar koji ih propisuje kao terapiju mora dobro da zna način na koji deluju, kao i stanje svakog pacijenta. Novi metodi lečenja delotvorni su za kožu samo ako su delotvorni i za um. Čak i u slučaju da se pojava akni poklopi sa raskidom emotivne veze (ili nekom drugom emotivnom traumom), moguće je da su na to uticali brojni drugi uzročnici. S obzirom na činjenicu da pacijenti koji savladavaju tehnike relaksacije i kontrolisanja stresa počinju da vode više računa o higijeni i nezi kože, nije jasno u kojoj meri su pomenute tehnike uzrok ili posledica. Ipak, doktor Fajn zaključuje: „Ako je tačno da stres može da uzrokuje pojavu svih ovih problema, kako untrašnjih tako i spoljašnjih, sasvim je razumljivo da sve tehnike redukcije takvog stanja takođe poboljšavaju izgled kože“.

 

Tekst: Nataša Ćovin; Foto: Shutterstock

Tagovi: