L&Z saveti: PRAVILNA nega KOŽE

by | jul 10, 2009

Sigurno se i vama nebrojeno puta desilo da izađete iz kozmetičkog salona zbunjeniji nego kad ste ušli. Koliko puta ste otišli kući pitajući se šta sada treba da radite sa svojom kožom, ili ste bili u nedoumici da li da pobacate sve iz svog kupatila i otrčite do prve parfimerije kako biste pronašli neki novi čudotvorni preparat? Ne paničite! Lako ćete naučiti kako da negujete kožu, dovoljno je samo da poštujete nekoliko pravila.

 

lepota i zdravlje nega kozeKozmetičar – vaš saveznik

Kao što svako od nas ima svog zubara kod koga ide godinama, tako bi trebalo da pronađe stručnjaka kome će poveriti brigu o licu. Ako ste imali loše iskustvo, popričajte sa prijateljicama i raspitajte se kod koga one odlaze na tretmane.

Kozmetičar koji zna svoj posao uliće vam poverenje od prvog trenutka. Posle detaljnog pregleda kože, preporučiće vam tretmane koji će izvući maksimum iz vaše kože i učiniti da sitni problemi koje imate na licu nestanu. Nemojte se ustručavati, požalite se na bubuljice koje vam izlaze u PMS-u i na perutanje lica posle tuširanja. Što otvorenije budete pričali o onome što se sa vašom kožom dešava, to će kozmetičar jednostavnije doći do srži problema i pomoći vam da ga rešite.

 

Tretman – jedinstvena celina

Većina kozmetičkih kuća ima svoj koncept i redosled u tretmanu, koji služi da bi se iz preparata izvukli maksimalni rezultati. Obratite pažnju na preparate koje vam kozmetičar nanosi na lice, jer za svoj novac zaslužujete najbolje. Nemojte plaćati tretmane u velikim profesionalnim kućama, u kojima vam stavljaju mleko i tonik iz „domaće radinosti“. Ne treba da verujete da kozmetičar može da napravi kremu bolju od one koja se proizvodi u fabrikama u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji… Raspitajte se kod svojih drugarica, potražite na internetu, potrudite se da pronađete salon i kozmetički brend koji najviše odgovaraju vašem shvatanju idealne nege, bez obzira na vrstu kozmetike.

 

Kućna nega – važna za dobar izgled

Ako imamo problem sa licem, uvek želimo hitno da ga rešimo. Niko od nas ne voli da se šeta sa ogromnom bubuljicom, crnim miteserima na nosu ili borama oko očiju. Zato, ne libite se da od kozmetičara zatražite savet. Većina salona danas sarađuje sa profesionalnim kozmetičarskim kućama, a najčešće se odlučuju za jednu kojoj najviše veruju. Proverite da li prodaju preparate za kućnu negu i slobodno zatražite preporuku, posebno ukoliko ste već zadovoljni tretmanima. Svakodnevnom upotrebom pažljivo i individualno odabranih preparata za negu, postići ćete veoma vidljive rezultate u kratkom vremenskom periodu. Nikakve serije tretmana ne mogu da vam pomognu ako čistite lice sapunom i stavljate na njega proizvode za koje ste zaključili, ko zna na osnovu čega, da vam odgovaraju. Pokušajte da osmislite negu koja će odgovarati i vašem načinu života – potpuno je besmisleno da imate sve preparate za kompleksnu negu (dnevnu kremu, noćnu kremu, masku, kremu oko očiju) ukoliko nikada niste kod kuće i nemate vremena da ih koristite. Slobodno i to pomenite kada sledeći put posetite svoju kozmetičarku.

 

Sastojci koje treba izbegavati

Da biste na bezbedan način postigli blistavost i lep izgled kože, izbegavajte sastojke koji mogu da joj štete. Navešćemo neke od „neprijatelja“ kože, koji su često u sastavu kozmetičkih preparata.

 

Mineralna ulja (mineral oil, parafinum liquidum, petrolatum) sintetički su produkti dobijeni hemijskim tretiranjem petroleuma. Poznati su po tome da, pošto se sastoje iz velikih molekula, zapušavaju pore i slabo „prenose“ aktivne sastojke tamo gde su koži neophodni. Najbolja zamena za njih su biljna ulja, koja sadrže sitnije molekule i mnogo su bolja za kožu. Konstantnom upotrebom mineralnih ulja ili petroleuma, lako se može izazvati stvaranje različitih oblika akni i dermatitisa.

Silikoni (silicon) predstavljaju širok spektar sintetičkih, nerazgradivih sastojaka koje lako mogu da zamene, takođe, biljna ulja. Koriste se da bi preparatu dali svilenkastu teksturu. Međutim, ovaj sastojak zatvara pore i sprečava kožu da izbaci nečistoće pomoću lučenja sebuma i znoja.

Sintetičke boje (blue, red, green itd.) čine da vaša omiljena krema ima neodoljivu ružičastu ili morskoplavu boju, ali sadrže gomilu neimenovanih i opasnih sastojaka. Veštačke boje veoma lako mogu da izazovu alergije ili osipe na koži.

Sintetički mirisi, označeni terminima kao što su „fragrance“ ili „parfum/perfume“, mogu da sakriju hiljade sintetičkih i prirodnih mirisa. Često izazivaju depigmentaciju (gubitak boje, bele fleke) ukoliko se koža izlaže suncu, a takođe mogu izazvati i alergije. Najbolje je da preparati mirišu na sastojke koje sadrže.

Konzervansi koji se koriste u kozmetičkoj industriji, čest su uzročnik alergija i osipa. Većina kozmetičkih kuća, posebno profesionalnih, trudi se da ih zameni prehrambenim konzervansima, koji su mnogo slabiji i značajno nežniji prema tako osetljivom organu kao što je koža.

 

Tekst: Nina Stanković, instruktor kozmetike „Babor“

 

 

Tagovi: