#Zdravljeufokusu2015: Prevencijom do zdravlja i kvalitetnijeg života

by | decembar 9, 2015

IGI_6843

Pratite live streaming

Učesnicima konferencije možete postaviti pitanje putem Tvitera uz hešteg #Zdravljeufokusu2015

IGI_7459

15:03

Ovim je završena konferencija „Acibadem Pro Femina 2015 – Zdravlje u fokusu„. Vidimo se na ubrzo na velikoj regionalnoj konferenciji Pro Femina u aprilu 2016.

IGI_7445 IGI_7452

Na kraju konferencije moderatorka panela Liljana Lukić izvukla je među publikom dobitnika sedmodnevnog putovanja za dve osobe na Jahorinu, poklon magazina „Lepota i Zdravlje“. Nagrada ide u ruke Anđelke Grbić.

14:39

ANKETA 3

Tokom panela publika je učestvovala u tablet anketi, ovo su rezultati

14:26

IGI_7417

Marko Miličević: U zadnjih par godina blagi je porast dentalnog turizma i poseta ljudi iz inostranstva. U većini slučajeva su to naši ljudi koji žive u inostranstvu. U zadnje vreme se dešava to da se povećava broj stranaca koji posećuju našu ordinaciju gde su upravo privučeni kvalitetom usluge, jer mogu da izjednače kvalitete usluga naših ordinacija i veoma kvalitetnih u njihovoj državi, ali za mnogo manje novca.

IGI_7393

Ljubiša Živadinović: Kada se pogleda analitika dnevna poseta ide od 2500 do 5000 ljudi dnevno. Ako bi samo 10% njih došlo i ostavilo 100 evra. Od svih njih dođe jedan ili dva. PItamo se zašto. Imamo dobru opremu, lekare, specijaliste, naše banje su perfektne što se tiče klimatskih faktora. Ali, gde su rezultati. Najdobronamernije ću reći gde su problemi i što nema finansijske rezultate. Prvo nemamo dobru saradnju sa državnim organima, problem sa osiguravajućim kućama, problem vanpansionska potrošnja. Pitaju ljudi gde ćemo kada se završi terapija, gde ćemo da potrošimo pare. Problem sa licima sa specijalnim potrebama. Ono što je lepo iz prakse hoće ljudi da dolaze, imamo šta da ponudimo, samo malo da se organizujemo.

14:13

IGI_7392

Lidija Obradović Bursać: Posle privatizacije radilo se na više segmenata u razvoju. Prvenstveno rekonstruisanju, opremanju, ulaganje u kadar, prijem novih zaposlenih, ima nas sada duplo više zaposlenih nego pre privatizacije. Zatim je izgrađen novi segment bolnice. Danas ljudi traže kvalitet usluge, ne samo da se leče, već i da uživaju. Probiti se na strano tržište je jako teško, 20% naših gostiju su stranci. Radili smo mnogo na promociji i na medicinskoj i na turističkoj promociji. To se mora raditi uporedo.

IGI_7391

Sanja Pavlović: Potencijali bi trebalo što više koristiti, naravno. Mogućnosti su velike, ja ga posmatram sa tog nekom prostornog aspekta. To nije samo pružanje usluga, već zdravstveni turizam možemo da posmatramo šire. On podrazumeva i neke druge forme, recimo welness turizam. Treba pogledati druga iskustva i analizirati šta od toga možemo primeniti. Ono što je još važno, to je izuzetno veliki broj lekovitih voda. Potrebno je potencirati održivost. Moramo holistički pristupiti. Čitav razvoj zdravstvenog turizma mora imati uključenu i lokalnu zajednicu. Mnogo toga je na lokalnim institucijama i na lokalnom stanovništvu. Naše banje imaju i jako bogato okruženje.

14:03

IGI_7389

Nada Naumović: U Srbiji je banjski turizam tradicija i može se reći da postoji dosta banja koje rade preko 100 godina, kao što je i naša, takođe imamo mnoge prirodne faktore koji nam omogućavaju lečenje naših gostiju. Postoje veliki potencijali zapravo, preko 1000 izvora termalnih voda imamo, oko 50 je registrovano centara da koriste ove resurse. Trudimo se, povezujemo se među banjama i rehabilitacionim centrima da izgradimo zajednički brend koji bi karaktrerisao Srbiju u tom smislu. Banje su bogate kadrovima koji su profesionalni i obučeni. Mnogo je manji broj lekara i terapeuta u nekim drugim zemljama, nego u Srbiji. Naša zemlja treba to ozbiljno da shvati, postoje određene tendencije koje treba da zadovoljimo.

IGI_7380

Renata Pindžo: Vrlo često se zdravstveni turizam poistovećuje sa nečim što se zove banjski turizam. Teško je govoriti o zvaničnim podacima, postoji čitav niz zdravstvenih usluga koje su u domenu zdravstvenog turizma koji se odvijaju u nekom paralelnom svetu, da zvanične institucije ne uspevaju to da obuhvate. Postoje potpuno legitimne zdravstvene ustanove, bolnice, ordinacije, koje pružaju čitav niz usluga i koje su ispod radara i mi ne znamo gde su, znamo da postoji. Ono što beleži zvanična statistika jeste da registruje banjska mesta i mi smatramo da je to taj zdravstveni turizam. Ovaj segment ponude zabeležio je ove godine značajan rast, ukoliko uzmemo duži vremenski period taj broj je varirao i opadao. 386.000 dolazaka za prvih deset meseci imamo u banjskim mestima.

IGI_7372

IGI_7390

13:49

Sledi poslednji panel „Šta nam nudi zdravstveni turizam?“ partner Turkish Airlines

Učesnici: Renata Pindžo, pomoćnica ministra trgovine, turizma i telekomunikacija; Dr Sanja Pavlović, šefica katedre za turizmologiju, Geografski falultet u Beogradu; Prof. dr sc. med. Nada Naumović, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, direktorka je Specijalne bolnice za rehabilitaciju “Rusanda”;
Dr Marko Miličević, specijalista stomatologije i protetike klinika Barjaktarević; Ljubiša Živadinović, osnivač online vodiča za zadravstveni turizam; Dr Lidija Obradović Bursać, specijalista interne medicine i subspecijalista reumatolog, Atomska banja
Moderator: Ljiljana Lukić, autorka i voditeljka emisije Zdravlje i vi

ANKETA 2

Tokom panela publika je učestvovala u anketi, ovo su rezultati

IGI_7299 IGI_7303

13:33

Eliana Garalejić: Pravoslavna crkva dozvoljava sve vrste vantelesne oplodnje i ne meša se u zdravstvo i podržava donaciju. To ima veze sa sporim razvojem naše države.

Irena Grahovac: Prag, Kipar… odatle dolaze naše bebe. Apelujem na srpsku pravoslavnu crkvu da se ne meša u zdravstvo. Treba dozvoliti da se radi donacija jajnih ćelija. Hajde da se donacije rade i u Srbiji jer svaki peti par nema dece.

IGI_7236

Mina Tadić: Apel ide državi da se pomogne, ali i kompanijama da više pažnje posvetimo ovom problemu i da ne budemo tako stara nacija.

Aleksandar Ljubić: Najveća promena u našem centru je što bez izlaganja pacijentkinje komplentnim hormonalnim terapijama, postižemo uspešan rezultat.

Ljiljana Filipović: Pritisci porodice i okoline su jaki i naročito su vezani za žene i sve su oči uprte u ženu i da je samo žena odgovorna za sterilitet. Kada reći „ne“? Odmah. Kako bi imali autonomiju u svojim odlukama. To je pitanje postavljanja granica drugima. Uči se to na psihoterapiji, kako postaviti granicu i među najbližima. Ukoliko ste previše uznemireni to utiče i na rezultat oplodnje.

13:22

Nedeljka Leš: Kada imate veliku želju a ne možete da je ostvarite, a pritom ste jako osetljivi, svaki gest je uvredljiv za vas. Želim da ispričam jednu običnu priču. Vaspitač sam po profesiji i jako volim taj posao, a ta želja je predimenzionirana kad znate da tu želju ne možete da ostvarite. Treba samo da verujete u sebe i svoje okruženja i da imate poverenja u svog doktora, to mi je jako pomoglo. Prijatelji su nam predlagali neke poznate centre u Pragu, ali mi smo se odlučili za domaću bolnicu u Novom Sadu. Jako je bitan taj osmeh kad uđete u bolnicu, da joj niste samo broj, kad vas toplo pozdravi, zna nešto o vama, to je jako bitno. Putem interneta možemo da nađemo adekvatan i neadekvatan odgovor, ali kada ne morate to da tražite, pitate doktora i on vam sve kaže.

IGI_7232

Mina Tadić: Nectar je porodična kompanija i podrazumevalo se da podržimo proširenje porodice. Odlučili smo se za vantelesnu oplodnju jer nije dovoljno podržana u javnosti. Odlučili smo se za GAK Narodni front jer smo prepoznali da podržimo insitiuciju gde ćemo imati najjači efekat same podrške. Kompletna ideja je zamišljena da podržimo rekonstrukciju drugog sprata GAK Narodni front i na ovaj način dođemo do mogućnosti da stanemo rame uz rame sa uslovima lečenja. Nadamo se da ćemo ovu akciju proširiti i na ostale institucije.

IGI_7215

13:07

Ljiljana Filipović: Sve zavisi od toga koliko je žena stabilna kao ličnost, a pogotovo ako su pokušaji trajali dugi niz godina. Isto se tako odražava i na mušku psihu. Ako žena smatra da je život bez deteta besmislen, onda će ona to doživeti katastrofalno i imaće šansu da sklizne u depresiju, a pojavljuje se i niz drugih simptoma, napadi panike itd. Ono što se savetuje jeste da se obrate i žene i muškarci psihoterapeutu i da im pomogne da ojačaju i da lakše podnesu te poraze. Pogotovo ako više nema nade i ako su sve što je moguće isprobali. Ne treba se rukovoditi principom „ja moram da se ostvarim tako što ću imati dete“. Muče se oboje, jer seks po zadatku postaje neprijatan, počinje da smeta, brak propada.

IGI_7230

Irena Grahovac: S obzirom na 25-godišnje iskustvo u pokušaju da ostanem trudna znam neku drugu stranu koja nije struka. I smatram da o tome treba da se govori. Svi isto odvajamo za zdravstvo i kakva je to diskriminacija da žene posle 40-te ne mogu da idu na vantelesnu oplodnju. Ja sam vantelesnu uradila u Turskoj klinici. Tamo vam kažu da ih ne interesuje koliko imamo godina i naš hormonalni status. Svaka žena treba da proba, verujem da imamo najbolje lekare što se lekara tiče, ali problem je u tehnologiji.

IGI_7217

12:55

Aleksandar Ljubić: Pitanje je za državu, zašto ne plaća za oni koji žele da se leče, a nemaju novca. Svega 1300 ciklusa urađeno je ove godine. Jedan od problema je kad već dobijemo dobre embrione, u momentu kada ih vratimo u matericu samo polovina ili manje može ostati trudna. Taj problem vazi za sva godišta. Što se tiče starijih žena mi nemamo efikasne metode da bi pravili veći broj jajnih ćelija. Mi ćemo pomoći tim ženama, ali ključno je šta su one radile pre.

IGI_7229

Eliana Garalejić: Veoma varira od sredine do sredine uzročnik steriliteta kod žena. Najčešći je poremećaj ovuluacije i više je prisutan u gradskim sredinama. U seoskim sredinama je to najčešće zatvorenost jajovoda zbog zapaljenja jajnika. Naravno, zbog teških fizičkih poslova. Ono što je novo u svetu i kod nas, jeste pojava mladih žena koje dolaze da rade vantelesnu oplodnju jer njihov partner ima problem sa plodnošću. Pričam o grupi žena koje nikada nisu bile bolesne ili operisane a imaju problema sa reproduktivnim organima. Ljudi nemaju vremena i shvate u kasnim godinama da imaju problem da reprodukcijom. Ono što je bitno jeste kada žene imaju 35 i više idu kod lekara koji se bave sterilitetom, ne kod ginekologa. Poenta priče je doći što pre i što pre razmišljati o svom potomstvu.

IGI_7226

12:40

Na redu je panel „Nije svejedno kad bebe dolaze„, pokrovitelj Nectar

Učesnici: Prof. dr sci. med. Eliana Garalejić, načelnica Odeljenja za arteficijelne reproduktivne tehnologije u GAK Narodni Front; Ljiljana Filipović, psiholog i porodični psihoterapeut; Prof. dr Aleksandar Ljubić, specijalista ginekologije i akušerstva, Opšta bolnica Medigroup; Mina Tadić, direktorka marketinga kompanije Nectar; Nedeljka Leš, majka blizanaca začela vantelesnom oplodnjom Irena Grahovac, modna dizajnerka
Moderator: Marina Kosanović

IGI_7206

IGI_7233

U toku je pauza za kafu i snack break

tvit 8

11:50

IGI_7045

Mitko Krađozov: Nažalost, svi karcinomski bolesnici su ranjeni, duša je često bolesnija od tela. I kada uđete u prostor u kojem su i oko vas bolesnici, sigurno će vam motivacija biti manja. Važno je imati prostor koji će vam pomoći da sve to lakše proživite, koji će biti oplemeljen. Karcinom dojke danas u svetskoj literaturi 99% izlečiva bolest, kod nas još nije tako. Rano otkrivanje je najvažnije za izlečenje bolesti. Da bi se bolest rano otkrila treba da se ide kod doktora, prvo da se radi samopregled, onda da se ide kod kompetentnih doktora.

11:38

Mitko Krađozov: Karcinom dojke je najčešća karcinomska bolest kod ženske populacije, jedna od osam žena oboleva od karcinoma dojke. 1,15 miliona je svake godine otkrivenih bolesti u svetu. Danas imamo svakodnevno pacijentkinje između 20 i 30 godine koje obolevaju od karcinoma dojke. Ni jedna žena nije amnestirana od dobijanja karcinoma dojke. Kad je u pitanju karcinom dojke i dalje su najbitniji mediji. Nažalost, otkriva se veoma kasno jer ne znamo da vodimo računa o samima sebi. Jednom mesečno svaka žena treba da uradi sama pregled dojke i bilo kakvu promenu ako primeti treba da pokaže kompetentnom doktoru.

IGI_7051

Mitko Krađozov: Dolazim iz Skoplje, iz kliničke bolnice Ačibadem Sistina, koja postoji 6 godina, inače sam hirurg i radim najlepši posao na svetu. Ovaj prehtodni panel je veoma sličan i kod nas. Pacijenti su sve nezadovoljniji, pa tako i lekari. Došao je momenat da odlučimo gde ćemo dalje. Postojala je bolnica koja se zvala Sistina, ginekološka bolnica, i odjedanput je vlasnik bolnice, jedan makedonski tajkun dobio je ideju da napravi bolnicu u ozbiljan klinički centar. Pacijenti i doktori su dobili ono što treba da dobiju. To je dobitna formula koju preporučujem. A reći ću vam da sam zadovoljan što ostao u Makedoniji da radim.

IGI_7060

Sledi case study „Lečenje kancera dojke – pogled u budućnost“ a prezentovaće ga Mr dr Mitko Krađozov.

IGI_6768

11:20

ANKETA 1

Tokom panela učesnici konferencije su odgovarali na pitanje na tablet anketi, a ovo su rezultati

tvit 7

11:02

Nenad Milojičić: Ukoliko mi se nešto desi i imam potpisanu donorsku karticu, biću adekvatan donor. Samo ako je klinička smrt u pitanju, možete biti donor. Uz odobrenje porodice. Moždanu smrt utvrđuju različit tim lekara koji nemaju veze sa transplantacijom. U glavama ljudi postoje teorije zavere. Porodice odlučuju o tome, i odlučuju koji organ može da se donira.

tvit 6

Sanda Savić: Sandra svedoči o tome kako je živeti na dijalizi. Kada pričamo jezikom brojeva, godinu dana lečenja pacijenta na dijalizi košta koliko i jedna transplantacija. Ova saradnja sa Ministarstvom zdravlja smo primer javnog-privatnog partnerstva i to bi svi trebalo da radimo. Kampanja će imati neki svoj tok, već početkom sledeće godine ćemo početi. Poruke će biti iste, samo će estetika kampanje biti drugačija. Pozivam sve da nam se pridruže u ovoj kampanji.

IGI_6989

10:55

Sandra Stojanović: Ja sam imala donorsku karticu pre nego što sam imala transplantaciju, ali izgleda je verovatnije da dobijete, nego date organ. Život je samo nastavljen tamo gde je stao. Kada me vide ljudi i kažu da sam bila na dijalizi i ne mogu da veruju. Ja sam primer da je veća verovatnoća primiti organ. Najmlađe dete koje trenutno čeka na dijalizi ima samo 8 meseci.

Nenad Milojičić: Oni mogu da komuniciraju sa porodicom donora, ako to porodica želi, da ostave pismo, poruka, ali nikad se ne otkriva identitet donora. Jedino u Izraelu dozvoljavaju, ali tako se izbegavaju lične stvari. Pored ove transplantacije radi se živa rodnička transplantacija. Vlasnik donorske kartice mogu da budu svi punoletni građani, u slučaju da se desi smrt maloletne osobe staratelji odlučuju o tome. U Republici Srbiji je moguće spasiti 4 života od jednog donora, toliko transplantacija se radi. U Srbiji se radi transplantacija bubrezi, srce, jetra i rožnjača, između 700 i 1000 pacijenata čeka na transplantaciju rožnjače.

10:40

Sandra Stojanović: Veoma su tužne priče onih koji su dugo na listi čekanja. Da nema dijalize mi ne bismo bili živi. Ali, sama neizvesnost je strašna. Zanimalo me je od koga sam dobila organ. Znam samo da je bio mlad dečak, tinejdžer od 17 godina, nažalost.

IGI_6988

Sanda Savić: Sve verske zajednice podržavaju doniranje organa. To je jako važno da se kaže. Potrebno je uključiti verske zajednice, i naravno mlade. Edukaciju bi trebalo proširiti ka mladim ljudima, ka tinejdžerskoj populaciji, ali na način koji će dopreti do njih. Lično sam razgovarala sa tinejdžerima i njima je to veoma značajno.

tvit 5 tvit 4

10:36

Nenad Milojičić: 18 donora imamo u ovoj godini. To je jako mali broj. Stalna prisutnost u medijima i razbijanje predrasuda o transplantaciji. Uvek vlada mišljenje da je to neka misterija. Na državi je da organizuje sistem, imamo 5 transplantacionih centara u Srbiji.

IGI_6961

Sanda Savić: Ovde se ne radi o pozitivnim poenima, ovo je nastavak kampanje „Svim srcem“. Donirali smo medicinsku opremu i onda smo se priključili ovoj kampanji Ministarstva zdravlja jer smo videli da je potrebna pomoć u podizanju svesti. I to je najteži zadatak. Nemamo mnogo mehanizama da utičemo na svest ljudi nego da ih informišemo. Mislim da ljudi nisu dobro informisani o ovoj temi, da ne znaju šta to znači, da nisu svesni da je u pitanju najhumaniji mogući čin, jednim potpisom omogućujete novi život. Ne traži nikakvu drugu aktivnost od vas, najlakši mogući čin, a merljivost humanosti, zaista ne znam da li postoji nešto humanije. Treba da pogledamo šta je uradila Hrvatska. Nismo ništa manje humani nego hrvatsko društvo. Mi jesmo takvi da pomognemo u kriznim situacijama. Ovde kampanja traje godinama ali je zapuštena, a sada je trenutak da je vratimo kao temu broj jedan.

IGI_6958

Nenad Milojičić: Mi smo kao narod jako humani, ali mislim da oko transplantacije vladaju tabui. Ali, tu nema ničeg misterioznog. Ako se radi četiri transplantacije istovremeno, 100 stručnjaka radi na tome. Ljudi gledaju filmove, misle ako nešto potpišu može nešto da se desi, što nije tačno, to je prvi tabu, a vi od podataka ostavite samo ime i prezime. Uvek se u slučaju kliničke smrti pita porodica. Porodica mora o tome da odluči. Španija i Hrvatska su vodeće po broju donora, njihove nacije imaju visoku svest o potrebi doniranja. Zahvaljujem se Hemofarm donaciji što se pridružila akciji doniranja organa i promovisanja.

IGI_6999

Sandra Stojanović: Krenula sam na dijalizu sasvim slučajno, bavila sam se sportom jako dugo i desilo se da su mi bubrezi otkazali. Nisam ni sanjala nikada da ću da završim na dijalizi. Tada mislite da se sve završilo, ne znate koliko ćete dugo da živite, iscrpljujuće je ići na dijalizu. Rekla sam sebi da neću tu prestati. Čekala sam da se pojavi donor, mislila sam da neće nikada. Imala sam sreće da se nakon 6 meseci pojavi donor i da mi se uradi transplantacija. Živim dobro, dobila sam novi život, vratila sam se sportu i bavim se humanitarnim radom. Nisam verovala da može da neko bude human i da mi se ovo desi.

IGI_6952

10:23

Sledi prvi panel „Produži život Svim srcem: Kako do većeg broja donora„, pokrovitelj Hemofarm fondacija
Učesnici: Dr Nenad Milojičić, direktor Uprave za biomedicinu; Sanda Savić, Hemofarm fondacija; Sandra Stojanović, članica udruženja „Sve za Osmeh“ i pacijentkinja sa transplaniranim bubregom
Moderator: Nemanja Velikić, voditelj TV Pink

IGI_6955

10:20

IGI_6913

Na pitanje urednice „Lepote i zdravlja“ Lidije Ćulibrk kakav je život donora nakon davanja organa, doktorka je odgovorila: Istraživanja pokazuju da donori žive duže od onih koji nisu donori. Jer su zdravi i pre donorstva organa, a nakon toga i još više paze. Paze na ishranu. To je veoma bitno pitanje. Nekada odbijemo donora jer znamo da on neće paziti na zdravlje u budućnosti, jer ne možemo da verujemo.

IGI_6842

10:00

Ülkem Çakır: Kada bubreg pacijenta funkcioniše sa manje od 50%, mi ne čekamo dijalizu, nego pokušavamo da uradimo transplantaciju. Za donaciju bubrega najvažnija je krvna grupa. Starost osoba nije bitna u transplantaciji bubrega. Pre transplantacije radimo mnogo analiza i istraživanja, jer transplantacija utiče na živote dve osobe. Ono što je najteže pacijentima jeste da im je teško da pitaju svoje srodnike da im budu donor. Živi donori moraju biti sigurni u to što rade i uvek ih proverimo. Žene lakše pitaju svoje srodnike da budu donori. 722 transplantacije uradili smo od 2010. kada smo započeli program, 98% je živih donora, a 415 ženskih donora. Uspeh transplantacija je 99% prve godine, a 94% nakon pete godine. Srećni smo što imamo visoke standardne u našoj klinici, svi naši stručnjaci su se obrazovali na univerzitetu u Acibademu.

IGI_6833

Ülkem Çakır: Svaki dan broj pacijenata kojima treba dijaliza i transplantacija bubrega je sve veća i to je veliki problem. Transplantacija je najbolja metoda kod pacijenata koji imaju problem sa bubrezima. Transplantacija bubrega u Turskoj je veoma povećana nakon 2000. godine jer su stručnjaci i država postali veoma zaintersovani za ovu temu. Zbog podrške Ministarstva zdravlja broj transplantacija se povećao, u poslednjih pet godina je porastao na 3000. Zašto transplantacija? Zato što je najefikasnija, daje bolje efekte i zato što je povoljnija od drugih načina i metoda. Dijaliza pacijentima ne daje dobre rezultate na duže vreme, jer bubrezi i dalje ostaju oštećeni, a kod transplantacije bolji kvalitet života je omogućen.

IGI_6836

Prvi case study „Transplantacija oba bubrega (kod žena donora)“ prezentovaće prof. dr Ülkem Çakır, direktorka Odeljenja za nefrologiju na Acibadem univerzitetu

tvit 3

Generalni pokrovitelj konferencije je Acibadem hospitals group vodeći medicinski centar u Turskoj koji našim sugrađanima nudi mogućnost lečenja u inostranstvu, a partneri su i „Hemofarm fondacija“, „Nectar“, i „Turkish airlines“. Naš domaćin je Hotel Hyatt Regency.

09:48

IGI_6816

Marina Marić, izvršna urednica i urednica Zdravlja magazina „Lepota i zdravlje“: Drago mi je što smo se okupili na istom mestu o istim temama. Možda teme nisu jako prijatne ali su odraz realnosti u kojoj živimo. Ono što je danas važno jeste da nađemo zajednički odgovor na pitanje kako da pomognemo nekome ili produžimo život. Svi težimo da očuvamo svoje zdravlje i zdravlje svoje porodice. Pišući o raznim temama u magazinu Lepoti i zdravlje podstičemo čitateljke da stalno brinu o svom zdravlju. Konferencijom uvek idemo korak dalje. Danas će nam u toj nameri pomoći stručnjaci iz raznih oblasti.

IGI_6793

Vera Dražić: Grad Beograd i Sekretarijat za zdravstvo sa zadovoljstvom podržavaju ovakvu konferenciju koja je okupila profesionalce, univerzitetske profesore, medije iz celog regiona. Borba protiv bele kuge i vantelesna oplodnja je veoma značajna za Sekretarijat za zdravstvo. Vantelesna oplodnja i dalje ostaje prioritet, pa se u budžetu Grada za 2016. planiraju sredstva za parove na teritoriji Beograda. Kada govorimo o izuzetnoj značajanoj temi doniranja organa, važno je napomenuti da samo 100.000 ljudi ima donorsku karticu. Izuzetno je značajno da kampanjama skrenemo pažnju na doniranje organa i da ljudi jednim humanim činom mogu da spasu mnoge živote. Sekretarijat podržava sve akcije ovog tipa. Zdravstveni turizam je veoma važan, jer Beograd i Srbija mogu biti veoma atraktivni, što bi donelo prihode i otvorilo nova radna mesta. Još jednom želim da vam čestitam na izboru tema i poželim mnogo uspeha na današnjoj konferenciji.

Sekretarka za zdravstvo grada Beograda, doktorka Vera Dražić obratila se prisutnima

09:40

IGI_6778

Mehmet Kemal Bozay: Politička i administrativna saradnja dve zemlje idu svojim tokom. Zdravlje je drugačiji sektor od politike, i kada dve zemlje sarađuju u vezi sa zdravljem potrebno je poverenje. Kada je zdravlje u pitanju nema politike i ekonomije. Zahvaljujem se Acibademu i magazinu Lepota i zdravlje što su svoj fokus stavili na žensko zdravlje i čestitam im što su napraviti ovako targetiranu konferenciju, čestitam stručnjacima iz Turske. Ovakve konferencije su veoma važne što spajaju ljude iz Srbije i Turske u jednoj veoma važnoj temi. Zahvaljujem se i svim sponzorima i organizatorima konferencije.

IGI_6762

09:30

Konferansije Ivona Pantelić najavila je ambasadora Turske, Mehmeta Kemala Bozay koji će otvoriti konferenciju.

tvit 2 tvit 1

09:00

U toku je registracija i kafa dobrodošlice

Magazin Lepota i zdravlje i Color Media Communications u saradnji sa „Acibadem Hospital Group“ organizuju konferenciju društveno odgovornog karaktera „Acibadem Zdravlje u fokusu„, koja se održava danas u hotelu Hyatt Regency u Beogradu sa početkom u 9 časova.

Na konferenciji će se govoriti o transplantaciji oba bubrega kada su donori žene, iskustva će preneti prof. dr Ülkem Çakır, direktorka Odeljenja za nefrologiju na Acibadem univerzitetu, ali i o tome kako produžiti život, odnosno kako povećati broj donora. Takođe, govoriće se i o tome šta nudi zdravstveni turizam, a jedna od teme je i vantelesna oplodnja.

Učesnici konferencije su lekari, udruženja obolelih, farmaceuti, wellness industrija, društveno odgovorne kompanije, mediji…

Detaljan program možete pogledati OVDE 

IGI_6752 IGI_6625 IGI_6636 IGI_6638 IGI_6643 IGI_6644 IGI_6646 IGI_6648 IGI_6652 IGI_6654 IGI_6657 IGI_6658 IGI_6670 IGI_6674

IGI_7426 IGI_7431 IGI_7418

IGI_6676 IGI_6688 IGI_6693 IGI_6698 IGI_6702 IGI_6716 IGI_6740 IGI_6743

IGI_6888 IGI_6707 IGI_6711 IGI_6728 IGI_6733 IGI_6736 IGI_6756 IGI_6851 IGI_6880 IGI_6883

IGI_7101 IGI_6879 IGI_7088 IGI_7095

IGI_7162 IGI_7117 IGI_7160

IGI_7187 IGI_7124 IGI_7128 IGI_7131 IGI_7132 IGI_7149 IGI_7152 IGI_7154 IGI_7156 IGI_7157 IGI_7176 IGI_7181 IGI_7183 IGI_7185

IGI_7294 IGI_7276

Tagovi: