15 saveta za povećanje energije

by | septembar 12, 2013

Na osnovu rezultata najnovijih naučnih istraživanja, sastavili smo listu životnih navika koje će vam omogućiti da smršate, bolje spavate, budete zdraviji, srećniji, vitalniji…

energija

1. Uživajte u jutarnjem suncu

Rezultati najnovijih naučnih istraživanja pokazuju da se ćelije kože najefikasnije štite od sunca u ranim jutarnjim satima, a da su najosetljivije posle podne. Naučnici veruju da je to zbog toga što je nivo proteina koji štite DNK najviši nakon buđenja, a najniži na kraju dana. U tom kontekstu, jutarnje izlaganje suncu manje je štetno, nego ono u poslepodnevnim satima. Naravno, ovo se ne odnosi na upotrebu solarijuma čije zračenje dokazano deluje kancerogeno. Ali aktivnosti kao što su rad u bašti i šetanje psa, svakako treba da se obavljaju rano ujutro.

2. Povećajte unos kalijuma

Najnovija mantra među kardiolozima jeste poboljšanje odnosa natrijuma i kalijuma, tako što ćete umanjiti unos natrijuma (kuhinjske soli) ili povećati unos kalijuma – još bolje, i jedno i drugo. To je zbog toga što kalijum ublažava hipertenzivno dejstvo natrijuma. Istraživanja pokazuju da su osobe koje unose prekomerne količine natrijuma, a nedovoljne kalijuma, izložene velikom riziku od srčanog udara. Takođe, dokazano je da uvećanje dnevne količine kalijuma za 1.600 mg (što je ekvivalent jednoj šolji mleka; dvema bananama; četvrtini avokada; 100 g suvog grožđa) smanjuje rizik od moždanog udara za 21 odsto. Prema novim saznanjima, dnevno preporučena količina kalijuma treba da iznosi 4.700 mg. U ostale izvore ovog minerala spadaju kakao, suve kajsije, riba, suve šljive, spanać, običan jogurt i krompir u ljusci.

3. Ustanite i brojte do 60

Iskustvo pokazuje da čak ni intenzivan trening nakon posla ne vredi mnogo ako većinu dana provodite u sedećem položaju. S druge strane, ljudi koji često prave pauze u poslu, i ustaju od stola, makar to trajalo i samo jedan minut, imaju vitkiji struk, niži nivo holesterola u krvi i bolje reaguju na insulin od onih koji sede satima, bez obzira na fizičku aktivnost kojom se bave. Osim toga, stručnjaci kažu da često ustajanje i kratka šetnja po prostoriji može da zaštiti od kancera, naročito onog koji napada debelo crevo. Kretanje je gotovo isključeno iz savremenog života, pa je neophodno ponovo ga vratiti. Za početak, dovoljno je da stojite dok razgovarate telefonom. Takođe, radni sastanci mogu da se održavaju na nogama. Smislite što više povoda da ustanete od radnog stola i napravite bar nekoliko koraka.

4. Jedite proteine ujutro

Proteini „uveravaju“ naš mozak i želudac da su optimalno zadovoljeni. S druge strane, ako izostavite doručak, glad će vas odvesti pravo do masne i nezdrave hrane. Istraživanja pokazuju da osobe koje dnevno unose manje od 15 odsto proteina od ukupnih kalorija, mnogo više osećaju glad nakon doručka (i češće uzimaju užine tokom dana) od ljudi koji uzimaju više proteina. Razumljivo, unos viška kalorija znači i višak kilograma. Zbog toga eksperti preporučuju da se proteini unose ujutro, a ne uveče. Pojedite visokoproteinski doručak, kao što su tvrdo kuvana jaja i jogurt i grickajte bademe ili semenke tokom prepodneva (dobar izvor proteina i korisnih masnih kiselina).

5. Rani obroci, rano u krevet

Evo jednog dobrog argumenta za raniji odlazak u postelju – noćne ptice su češće gojazne od ljudi koji odlaze na spavanje pre ponoći. Istraživanja pokazuju da oni koji do kasno u noć ostaju budni i kasno utonu u san – naročito osobe čija se polovina sna odvija nakon 5,30 ujutro – takođe jedu više brze hrane i konzumiraju većinu dnevnih kalorija nakon osam sati uveče. Utvrđeno je da što se više kalorija unese nakon osam sati uveče, time je veći BMI. Dakle, jedna od najlakših stvari koji svaki čovek može da učini za sebe jeste da svaki dan odlazi u krevet, kao i da se budi, u isto vreme. Organizujte i ishranu, tako što ćete se potruditi da jedete obroke uvek u isto vreme svakog dana. Izbegavajte konzumiranje hrane nakon osam sati uveče i nemojte da prespavate jutarnji obrok.

6. Šetajte za bolju (i još bolju) memoriju

Aerobne aktivnosti su dvostruko korisne – i za telo i za um – potvrđuju poslednja istraživanja. Da biste u potpunosti shvatili njihovu korist, navodimo ono što se dešava pri izostanku fizičkih aktivnosti. Svake godine deo mozga koji je od ključnog značaja za memoriju (naziva se hipokampus) smanjuje se od 1 do 2%, što vremenom povećava rizik od demencije. No, nova istraživanja otkrivaju da se hipokampus kod osoba koje šetaju brzim korakom oko 45 minuta, tri puta nedeljno, uvećava oko 2% za godinu dana. Svaka aktivnost koja ubrzava rad srca je OK, a godine života nisu prepreka da se aktivirate.

7. Oprezno sa slatkišima sa veštačkim šećerom

To što neka namirnica/slatkiš ne sadrži prirodni šećer ne znači da nije štetna za zube. Skorašnja istraživanja pokazuju da kiseli i voćni ukusi u slatkišima mogu da reaguju sa veštačkim zaslađivačima i da stvore mešavinu kiselina u ustima koja slabi zubnu gleđ i stvara žutilo. Najopasniji iz ove kategorije su voćne bombone, koje se sporo otapaju, što znači i duže zadržavanje kiseline u ustima. Žvakaće gume su najmanje opasne (čak i voćne vrste), jer konstantno žvakanje stimuliše produkciju pljuvačke, koja ispira kiselinu iz usta. Ako baš nikako ne možete bez bombona, onda birajte one sa ukusom peperminta. U suprotnom, znate pravilo: nakon svakog obroka, ili konzumiranja kisele hrane i slatkiša, odmah operite zube!

8. Jedite kinou

Ova vrsta žitarice, poreklom iz Južne Amerike, bogata je proteinima, biljnim vlaknima i magnezijumom. Jedna porcija kinoe sadrži dva puta veću količinu proteina i osam puta veću količinu biljnih vlakana od porcije belog pirinča, zbog čega je nutricionisti nazivaju supernamirnicom. Priprema je jednostavna – kuva se u posoljenoj vodi – a može da posluži kao glavni obrok, ili kao dodatak jelima i salatama.

9. Vežbajte jogu, ublažite bol

Kada su u pitanju bolovi u leđima, vežbe joge su mnogo delotvornije od konvencionalne fizikalne terapije. Ova drevna tehnika opuštanja takođe ublažava druge vrste bolova i tegoba, najverovatnije zbog načina na koji povezuje um, disanje i pokrete tela. Vežbe joge pokreću celo telo, a ne samo jedan deo. Kada osoba trpi hroničan bol, to se obično odražava na celo telo. Zato isključivo lečenje ili tretiranje dela koji je povređen (ili u kojem se najjače oseća bol) nije dovoljno.

10. Da biste se bolje osećali, zamislite nešto gore

Za promenu, nemojte da sabirate sve dobre stvari u svom životu, već počnite da ih oduzimate. Provedite nekoliko minuta u svesnom zamišljanju kakav bi vaš život bio bez ljudi i stvari koje volite. Nakon toga ćete osetiti mnogo snažniju ljubav, zahvalnost i sreću zbog dobrih stvari, a dragi ljudi će vam ponovo biti posebni.

11. Rashladite se za dobar noćni san

Eksperti se slažu da je pad temperature tela (ali i mozga) jedan od uslova da se nesmetano utone u san i da se osigura njegov kvalitet. Zato temperatura u spavaćoj sobi ne sme da bude viša od 18 stepeni. Takođe, istuširajte se toplom vodom pola sata do sat pre odlaska na spavanje. Rashladni sistem tela adekvatno će odreagovati na ovaj stimulans.

12. Fokusirajte se manje na decu, a više na supružnika

Sigurno već provodite dovoljno kvalitetnog vremena sa decom, pa se zato više posvetite svom supružniku, kao i drugim odraslim ljudima. Vitalan brak, u kojem vlada ljubav, mora se stalno osvežavati novim pričama, iskustvima i uspomenama. Otkažite ponekad porodičnu posetu ili izlet i provedite to vreme sa partnerom.

13. Ubrzajte metabolizam

Čili papričice su mnogo više od sastojka u hrani. Aktivni sastojak papričica – kapsacin, stimuliše metabolizam sat vremena nakon obroka. Konzumiranje začinjene hrane takođe omogućava da se brže zasitite, pa se nećete prejesti, a i paprike su bogate vitaminom C.

14. Započnite dan čokoladom

Jedna kocka crne čokolade sadrži dovoljnu količinu teobromina (materija slična kofeinu) da vas razbudi, ali ne preveliku da kasnije izazove nagli pad šećera u krvi. Takođe, crna čokolada je puna antioksidanasa, što umanjuje rizik od srčanog udara i podiže raspoloženje.

15. Ostvarite rezultate primenom pravila „20 sekundi“

Koja je razlika između postavljanja i ostvarivanja cilja? Samo 20 sekundi, tvrde psiholozi. Zašto? Kada bismo mogli da premostimo tih 20 sekundi koji su potrebni da započnemo neki zadatak, bili bismo mnogo istrajniji u njegovom izvršavanju. Na primer, ako želite da vežbate ujutro, prethodnu noć ostavite patike i trenerku pored kreveta. Smislite načine da ubrzate i olakšate ostvarivanje bilo kojeg cilja na ovaj način.

Autor: Life Content

Tagovi: