Gej je OK? PRAVA različitih na roditeljstvo

by | februar 26, 2010

Vest o trudnom transseksualcu izazvala je veliku polemiku u javnosti. Da li oni koji su „drugačiji“ moraju da imaju i drugačije želje i potrebe? A prava?

PRAVA različitih na roditeljstvo

Većina vodi svoj mali život, tu negde, oko standarda i proseka. Pa, ipak, skoro svako ima i neku svoju posebnost, koja ga udalji od onoga što je prosečno i koju mora da podnosi sa manje ili više napora. Biti van svih standarda, prvi ili drugi u istoriji sveta i civilizacije i ljudskoga roda, mora biti veliko opterećenje.

Naročito zbog stava okoline da uglavnom žigoše one koji su „drugačiji“. A opet, biti „drugačiji“ ne znači da ste lišeni potreba, osećanja ili stremljenja koja imaju „prosečni“. Skoro je nemoguće ostati ravnodušan na vest o tome da transseksualci iz Kalifornije Skot Mur i njegov partner Tomas očekuju dete. I Skot i Tomas rođeni su kao devojčice, ali je za razliku od Tomasa, Skot zadržao ženske polne organe. Ovaj par već ima dvojicu usvojenih sinova, uzrasta 10 i 12 godina, koje je rodila nekadašnja Tomasova devojka. Zamolili smo dr Mirjanu Milović-Tatarević, psihijatra, da prokomentariše ovaj „fenomen“.

ZA: LJUBAV I POTOMSTVO
Pravo na identitet – osim prava na lično ime, neophodno je zadovoljiti svoje pravo na polni i seksualni identitet.
Pravo na različitost – živeti u skladu sa svojim potrebama i ne ugrožavati tuđe.
Pravo na ljubav – među parovima, unutar porodice i među prijateljima.
Pravo na potomstvo i pravo na ličnu sreću.

PROTIV: MEDIJSKE EKSPLOATACIJE
Indiskrecija – kojom se zadire u tuđu intimu.
Egzibicionizam onih koji svoje intimne detalje rado otkrivaju znanima i neznanima, da zadovolje njihovu radoznalost, a pre svega svoju potrebu za razotkrivanjem u javnosti.
Senzacionalizam – kojim se pristupa u opisivanju nečijeg života i nečije posebnosti.
Zloupotreba manjinskih privilegija – privlačenjem medijske pažnje zadovoljavaju se neke sekundarne potrebe, bilo za pažnjom, bilo za nekim drugim vrstama dobiti.

Tagovi: