Pobedite ćutologa! Šta da radite kada se partner odluči za tretman ćutanja?

by | septembar 21, 2023
tretman ćutanjem u vezi

Da li ste, umesto burne svađe, počašćeni onim glasnim i agresivnim ćutanjem koje vas tera da se osećate napeto i loše? Naučite kako da pobedite tretman ćutanjem!

Šta je tretman ćutanja?

Tretman ćutanja je fenomen sa kojim se skoro svi susreli u jednom ili drugom trenutku. To je onaj uznemirujući trenutak kada komunikacija u vezi prestaje, a sve što je ostalo je praznina ispunjena neizvesnošću, frustracijom i konfuzijom. Tišina može početi kao trivijalan odgovor na svađu ili nesporazum, ali može brzo da preraste u odlučujući aspekt veze.

Zamislite da ste usred živog razgovora i odjednom, neko pritisne dugme za isključivanje zvuka na daljinskom upravljaču televizora. Sva buka, čavrljanje, veza se naglo prekida, ostavljajući za sobom potresnu tišinu. Tako možete da se osećate kada neko odjednom potpuno počne da razugovara sa vama.  Emocionalni daljinski je kliknut, a vama je preostalo da dešifrujete zašto.

Ali šta tera osobu da bude pasivno agresivna i da pribegne tretmanu ćutanja u vezi? Da li je to znak kontrole, poziv za pažnjom ili sredstvo samoodržanja? Šta to znači za osobu koja je sa druge strane i kako utiče na ukupnu dinamiku odnosa?

Zašto bi neko uopšte želeo da prestane da razgovara u potpunosti?

Možda vaš partner ovo oseća kao privremeno rešenje problema, način da se dobije prednost ili jednostavno metod da se izbegne konfrontacija. Ali, izgleda da nije svestan da ovakvo ponašanje obično dovodi do sloma poverenja i osećaja emocionalne napuštenosti.

Problem sa tišinom, kao što ćete uskoro otkriti , jeste to što ona mnogo govori. To stvara barijeru deblju od reči i odjekuje glasnije od bilo koje rasprave.

Psihologija tretmana ćutanjem

Tišina, u svom najjednostavnijem obliku, je odsustvo zvuka. Ali u kontekstu veze, tišina može postati složeno, višestruko oružje, štit ili čak vapaj za pomoć.

Psihologija iza tretmana ćutanjem kopa u korene ljudskog ponašanja, emocija i komunikacije. To je više nego samo odbijanje razgovora; to je prozor u svet osnovnih problema i neizrečenih osećanja.

1. Emocionalni rat
Nepričanje je često oblik pasivno-agresivnog ponašanja, gde se gomilaju neizražene emocije i ogorčenost. Umesto da izrazi svoja osećanja, osoba može odlučiti da ih zadrži, stvarajući napeto bojno polje gde se reči zamenjuju tišinom. Ovaj emocionalni rat može stvoriti nevidljivu barijeru koju je teško probiti, a još teže demontirati.

2.Kontrola i dinamika snage
Tišina se može koristiti kao mač,  za dobijanje kontrole ili moći nad drugim. To je manipulativno sredstvo koje može biti i suptilno i razorno. Razumevanjem psiholoških teorija poput operantnog uslovljavanja, možemo videti kako tišina postaje metod jačanja određenih ponašanja, nagrađivanja usklađenosti sa pažnjom ili kažnjavanja neslaganja hladnom, neprobojnom tišinom.

3. Stilovi povezanosti

Naši stilovi vezanosti, bez obzira da li su sigurni, uznemireni ili izbegavajući, igraju ključnu ulogu u tome kako komuniciramo i reagujemo u odnosima. Ovi stilovi se formiraju rano u životu i mogu uticati na način na koji pristupamo konfliktu, uključujući upotrebu tihog tretmana u vezi.

Zašto je tretman ćutanja loš za vezu?

Oni koji su uključeni odnosno sa druge strane ove pasivno agresivne igre, mogu doživeti osećaj krivice, anksioznosti, odbacivanja, zbunjenosti, pa čak i depresije.

Kako pobediti tretman ćutanja?

Kada se suočite s partnerom koji se ponaša pasivno-agresivno ili vam pruža tretman ćutanja, važno je znati kako konstruktivno reagovati da biste očuvali zdrav odnos:

  1. Samoprocena: Prvo, razmislite o svojim emocijama i pokušajte razumeti kako se osećate zbog tog ponašanja. To će vam pomoći da bolje artikulišete svoje potrebe.
  2. Razgovor o emocijama: Pokušajte da pokrenete otvoren razgovor. Pitajte svog partnera kako se oseća i zašto se ponaša tako. Izbegavajte optuživanje i kritiku, fokusirajte se na komunikaciju.
  3. Aktivno slušanje: Aktivno slušajte partnera i postavljajte pitanja kako biste dublje razumeli njegove/njene emocije i potrebe.
  4. Postavljanje granica: Ako pasivno-agresivno ponašanje ili silent treatment postanu štetni za vaš odnos, postavite jasne granice i objasnite svoje očekivanje u vezi komunikacije.
  5. Terapija: Ako problemi perzistiraju, razmotrite zajedničku terapiju kako biste radili na poboljšanju komunikacije i rešavanju konflikata.
  6. Samopomoć: Rad na vlastitom emocionalnom zdravlju i samopouzdanju može vam pomoći da se nosite sa stresom i frustracijom koji mogu proizaći iz ovakvih situacija.
  7. Strpljenje: Promene u odnosima zahtevaju vreme i napor. Budite strpljivi dok zajedno radite na poboljšanju komunikacije.

Pametna i saosećajna komunikacija može pomoći u prevazilaženju pasivno-agresivnih ponašanja i očuvanju zdravog partnerskog odnosa. Važno je da obe strane budu spremne za promene i rad na sebi kako bi odnos bio uspešan.

fizkes/istock/gettyimagesplus