Ima neka tajna veza

by | jun 9, 2009

Silno želite da sve vaše veze sa ljudima – od komunikacije sa šefom i kolegama, do porodice, prijatelja i partnera – budu sjajne? Onda ćete morati, prema preporukama psihologa, da analizirate način na koji komunicirate. Drugačija intereakcija sa osobama koje vas okružuju, koja podrazumeva promenu navika koje ste možda i nesvesno razvili, kao načina na koji reagujete na kritike na poslu, može dramatično da utiče na vašu sposobnost da uspostavite, i održite, uspešne veze. Zato, primenite ova pravila i pripremite se za transformaciju!


SLUŠAJTE PAŽLJIVIJE

lepota i zdravlje odnosi komunikacijaObično se smatra da je slušanje sagovornika ključni faktor zdravog odnosa. No, to treba da bude AKTIVNO slušanje, koje podrazumeva ne samo da čujete reči koje neko izgovara, već da ih i razumete i razmišljate o njima. Većina ljudi često nije svesna stvari koje remete proces aktivnog slušanja…

PAMET BRŽA OD JEZIKA Budući da brže mislimo nego što pričamo, proces razmišljanja često može da naruši dijalog. Mnogi ljudi primećuju da se uglavnom fokusiraju na smišljanje odgovora umesto da slušaju ono što im sagovornik priča.

Pokušajte: Igrajte se detektiva! Zamislite da je vaš posao da tačno otkrijete ono što sagovornik pokušava da kaže. Postavljajte specifična pitanja, koja će vam pomoći da otkrijete stavove sagovornika. Tako ćete moći da se koncentrišete na priču druge osobe.

PREDUBEĐENJA Ukoliko čvrsto verujete u to da se vaš sagovornik nikada neće promeniti, ili da je najsebičnija osoba koju poznajete, onda ga sigurno nećete pažljivo slušati i otpisaćete njegovo mišljenje i pre nego što ga izgovori.

Pokušajte: Podsetite sebe da je slušanje vaš izbor, kao i da su šanse da vas neko sasluša mnogo veće ako i vi slušate njega.

OMETANJE Ako nismo naročito zainteresovani da čujemo šta neko govori, ili ne želimo da čujemo nečije mišljenje, lako je odlutati u mislima i potpuno se isključiti iz razgovora.

Pokušajte: Glumite! Klimajte glavom, gledajte sagovornika u oči, izgovarajte reči odobravanja.

 

TREBA ZNATI KADA ZAĆUTATI!

Da li vam se dešava da završavate tuđe rečenice? Prestanite to da činite! Svi ljudi osećaju bazičnu (emotivnu) potrebu da se osećaju važnim i da ih drugi ljudi razumeju. Time što u razgovoru nestrpljivo završavate tuđe rečenice, vi zapravo osujećujete njihove pokušaje da komuniciraju sa vama. Posledično, vaši sagovornici će se osećati zanemareno i frustrirano, a dijalog će postati površan i jednosmeran. A kada neko to stalno čini, onda ostavlja utisak arogantne osobe, koja uvek sve najbolje zna!

A KADA VAS SPREČAVAJU DA ZAVRŠITE MISAO?

* Nemojte da se osećate uvređeno. Jednostavno, recite: „Bilo bi lepo kada bih mogla da završim svoju misao“.

* Rukovodite se primerom – ako uhvatite sebe da prekidate osobu koja vas prekida u razgovoru, recite: „Izvini što sam te prekinuo/la. Šta si želeo/la da kažeš?“.

* Jasno izrazite svoju želju, pre nego što započnete razgovor, recite: „Želim samo da me neko sasluša. Nije mi potrebno ničije mišljenje“.

 

RECITE ONO ŠTO ŽELITE

Da li smatrate da drugi znaju šta od njih očekujete, a naročito vaš partner? Bilo bi zaista divno kada bi oba partnera intuitivno znala šta ona druga strana želi. No, to se retko ostvaruje u praksi. Konflikti najčešće nastaju kada shvatite da sa drugima ne delite ista očekivanja. Ako smatrate da drugi treba znaju šta želite i mislite, kao i kako želite da vas tretiraju, onda su razočaranja često neizbežna.

A ukoliko ste skloni da zbog toga krivite druge, to samo ukazuje na odsustvo vaše odgovornosti da izrazite svoje potrebe, kao i sposobnosti da ih ostvarite.

ZAPITAJTE SE:

* Koliko sam jasno izrazila svoja očekivanja?

* Koliko su očekivanja od drugih ljudi realna?

* Da li sam drugoj osobi/ljudima pružila šansu da izraze svoja očekivanja?

 

BUDITE PREDUZIMLJIVI

Ako ne volite konfrontaciju, onda verovatno gurate probleme „pod tepih“ u nadi da će nestati sami od sebe. Ipak, posledica ovakvog ponašanja često može da bude pogrešno tumačenje vaših stavova. Pre svega, vaše povlačenje i ignorisanje problema može da bude protumačeno kao znak slabosti, ili prihvatanja „status quo“ situacije. Izbegavanje sukoba na kratke staze lako može da bude recept za nevolje u budućnosti. Evo kako uspešno da prebrodite konfrontaciju…

* Nemojte da se sukobljavate u trenucima kada osećate najveći bes – sačekajte da se smirite.

* Fokusirajte se na činjenice, pre nego na emotivno kritikovanje. Nemojte da kažete: „Ti nikada ne slušaš!“. Recite: „Molim te da me saslušaš do kraja, pre nego što bilo šta kažeš“.

* Pružite konkretne i jasne primere činjenica onako kako ih vi vidite. Umesto da kažete: „Tvoj entuzijazam prema poslu potpuno je nestao“, recite: „Nešto si tiha u poslednje vreme.“

* Završite razgovor pozitivnim komentarom, čak i ako je to samo: „Hvala ti što si me saslušao. Uverena sam da će se stvari popraviti“.

 

POHVALITE DRUGU STRANU

Upućivanje pohvala, bez obzira na to da li je u pitanju koleginica, partner ili prijateljica, jeste jedan od najbržih načina izgradnje pozitivnog odnosa sa tom osobom. Ako to uradite vešto, i govorite ono što i mislite, onda se veza produbljuje, jer na taj način pokazujete ljudima da prepoznajete i cenite njihove vrednosti. Ipak, postoji nekoliko razloga zbog kojih to ljudi ne čine dovoljno često; prvo, misle da to drugima nije potrebno, neki smatraju da ih ljudi neće doživeti kao iskrene osobe, a neki se, opet, brinu da će sagovornik posumnjati u njihove prave motive. No, nemojte da dozvolite da vas bilo koji od ovih razloga spreči da upućujete pohvale drugima. Evo i nekoliko trikova za usvršavanje veštine davanja komplimenata…

* Neka pohvaljiavanje postane navika pre nego tehnika koju ćete koristiti da biste ostavili bolji utisak. Budite neko ko uvek podstiče druge da postanu još bolji.

* Zahvaljujte se ljudima i, kada to činite, gledajte ih u oči. Ako vam je osoba koju pohvaljujete bliska – vaš partner, ili brat ili sestra – dodirnite je, jer će to ojačati vašu emotivnu vezu.

* Budite kreativni – ako je drugoj osobi neugodno zbog direktne pohvale, oči u oči, pošaljite joj SMS ili mejl.

* Prenesite pohvale – ukoliko neko u vašem društvu pohvali nekog ko nije prisutan, onda toj osobi prenesite reči hvale.

 

Tekst: Nataša Ćovin

 

Tagovi: