Da li je sin DŽONA TRAVOLTE morao da umre? Šta je KAWASAKI sindrom?

by | septembar 26, 2009

Poznati glumac Džon Travolta i glumica Keli Preston u braku su osamnaest godina i važe za jedan od skladnijih holivudskih parova. Početkom ove godine, u januaru doživeli su porodičnu tragediju. Na Bahsmima su provodili novogodišnje praznike kada je iznenadno preminuo njihov šesnaestogodišnji sin Džet.

 

dzon travolta

 

Kobno uverenje umanjilo šansu za izlečenje?
Kontroverza oko smrti Džeta Travolte traje i danas, u medijima se provlači pitanje da li je njegov otac, slavni glumac, ipak indirektno kriv za smrt sina.
Džet je bolovao od Kawasakijevog sindroma koji se tretira lekovima, na šta Travolta nije pristajao iz verskih ubeđenja. On i njegova supruga Keli su prihvatili sajentolo ško uverenja po kojima su ljudi besmrtna duhovna bića i zabranjuje se uzimanje bilo kakvih lekova.
Holivudski par je američkoj javnosti, na CNN-u, u emisiji Larija Kinga saopštio da im je sajentološka crkva napravila program detoksikacije koji pomaže njihovom sinu, kao i da su odlučili su prihvate takav način lečenja umesto klasične medicine.

 

Drama se nastavlja pred sudom
Policija se odlučila za obdukciju kako bi utvrdila da li se Džetova smrt mogla sprečiti da se njegova bolest pravilno lečila. Travolta, pak tvrdi da je učinio sve za svog sina. Džet je bio pod celodnevnim nadzorom i u slučaju pogoršanja njegovog zdravlja porodica i lekari mogli su da reaguju efikasno.
Ovu izjavu demantovao je Džetov lekar Tarin Lajtborn tvrdeći da će obelodaniti dokumenta na kojima piše da je Travolta odbio pružanje medicinske pomoći svom sinu. Ujedno je ucenjivo poznatog glumca tražeći 25,5 miliona dolara da tu informa ciju ne objavi u javnosti, zbog čega je podignuta optužnica protiv doktora Lajtborna.

 

dzon travolta

 

Kawasaki sindrom – simptomi za uzbunu!

Džet je sa dve godine oboleo od Kawasaki sindroma i imao problem esa krvotokom, kožom, oticanjem udova i disanjem, pa je dobio astmu i epilepsiju. Bolest je 1967. godine otkrio Japanac Tomisaku Kawasaki, po kome je i nazvana. Kawasaki sindrom genetski je predisponiran i ne zna se tačan uzrok ove podmukle bolesti. Najčešće se javlja posle bakteriološke ili virusne infekcije, kad oslabi imuni sistem organizma.
Oboljenje počinje visokom telesnom temperaturom dužom od pet dana, praćeno je osipom, crvenilom očiju, zadebljanim ustima i jezikom, bolnim otocima zglobova, dijarejom, glavoboljom, nervozom.
U tim trenucima je bitno uraditi laboratorijske analize krvi, gde na pojavu ove bolesti ukazuje smanjen broj eritrocita i rast leukocita. Analize treba ponoviti više puta, jer variraju tokom druge nedelje bolesti.Srčane komplikacije mogu da nastupe u drugoj fazi razvoja bolesti koja nastupa posle dve nedelje, kada je neophodno uraditi ultrazvuk srca i krvnih sudova. Oporavak traje od jednog do tri meseca, sve dok se labaratorijski nalazi ne vrate na normalne vrednosti. Posle izlečenja neophodne su redovne kontrole, jer je organizam osetljiv a tegobe mogu biti dugotrajne, sve do adolescentskog doba.
Bolest se javlja češće kod dečaka nego kod devojčica, u to u starostnom dobu iznad pet godina. Oboljenje se aktivira tokom zime i proleća, u periodima kada je imunitet najslabiji, ali nije zarazno i nema opasnosti da se prenese na druge u porodici.

 

Autizam biološki poremećaj mozga
Travoltinom sinu Džetu osim Kawasaki sindroma, aneurizma, astme i epilepsije dijagnostikovan je i autizam. Uzrok nastajanja ove bolesti nije tačno utvrđen, lek nije pronađen, a oko 30 odsto autistične dece vremenom oboli od epilepsije. Ovaj razvojni poremaćaj obično se javlja tokom prve tri godne života i predstavlja biološki poremećaj mozga koji se ogleda u nemogućnosti komunikacije obolele osobe sa okolinom.

 

Gluten i kazein usporavaju lečenje
Medicina još uvek ne zna razloge nastanka autizma koji je praćen fizološkim problemima koji se javljaju u nervnom, imunološkom, endokrinom i probavnom sistemu deteta.
U cilju poboljšanja zdravlja autistične dece važna je pravilna ishrana. Potrebno je da unose više minerala i vitamina koji jačaju ceo organizam i moždane funkcije. Uočeno je da na razvoj neke autistične dece negativno utiču proteini gluten, koji se nalazi u brašnu i kazein iz kravljeg mleka. Ovi proteini uzrokuju pojavu kožnih i probavnih tegoba.

 

Stručnjaci za računare
Okolina često ima predrasude u odnosu na autistične osobe i često ih odbacuje, a porodica drži u izolaciji, što je potpuno pogrešno tvrde stručnjaci. Primer Templ Gerndin iz Amerike, obolele od autizma dokazuje da pravilan odnos i rad sa autističnim osobama pomaže da postanu stručnjaci u određenim oblastima. Ona je profesor tehnologije na fakultetu. Sličan je primer i Gonile Gerland-autiste iz Švedske koja je napisala knjigu o tome kako funkcioniše mozak autista.
Takođe, poznato je da su autisti pravi stručnjaci u radu sa računarima, nadareni za matematiku i umetnost- kažu u Udruženju za pomoć osobama sa autizmom.

 

Tekst: Violeta Aleksić

 

Tagovi: