Pravilnom ishranom protiv depresije

by | mart 2, 2014

Svetska zdravstvena organizacija predviđa da će depresija do 2020. godine postati jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema, ali i finansijskih tereta.

woman with burger

Većina ljudi konzumira namirnice bogate mastima, prženu, prerađenu i zaslađenu hranu. Studije pokazuju da ovakva ishrana povećava rizik od depresije. Kada ovakva stanja i raspoloženja nastanu, osoba se obično uputi lekaru koji propiše antidepresive. Ali,i prehrana bogata voćem, povrćem i plodovima mora može učinkovito da spreči depresiju.

Studija sprovedena između 1985. i 2004. godine tvrdi da postoji veza između loše ishrane i depresije. Zato je za sprečavanje depresivnih stanja potrebno pravilno se hraniti, jednako kao i potražiti lekarsku pomoć.

Hrana koju unosimo u sebe deluje na nerutransmitere u mozgu, koji regulišu ponašanje. Neurotransmiteri su usko povezani s raspoloženjem.

Studije pokazuju da su dopamin, serotonin i norepinefrin, neurotransmiteri koji se najčešće vežu za raspoloženje. Kada mozak proizvodi serotonin, osećamo se srećno. Kada proizvodi dopamin ili norepinefrin, pažljiviji smo i skloni razmišljanju i reagovanju brže nego inače.

Ishrana bogata svežim voćem i povrćem povećava nivo tritofana u mogu, i time utiče na veću proizvodnju serotonina, što ima umirujući efekt. S druge strane, hrana bogata proteinima podstiče proizvodnju dopamina i norepinefrina – pa se osećamo budnije i pozornije.

Brza, zašećerena, masna i prerađena hrana smanjuje nivo ovih hormona u mozgu i povećava stres i napetosti.

Mediteranska ishrana pozitivno utiče na zdravlje, smanjuje rizik od bolesti i pomaže u održavanju vitke figure. Zasniva se na sledećim namirnicama i pravilima:

  • Visok unos monozasićenih (i zasićenih) masnih kiselina
  • Visok unos mahunarki
  • Puno voća i orašastih plodova
  • Puno žitarica
  • Visok unos povrća
  • Visok unos ribe
  • Umereno konzumiranje alkohola
  • Umereno konzumiranje mlečnih proizvoda
  • Smanjen unos mesa

Izvor: Ordinacija.hr

Tagovi: