Blagodeti sirovih namirnica

by | mart 27, 2013

Donedavno su se za ishranu presnim namirnicama interesovale isključivo osobe obolele od teških i neizlečivih bolesti. Međutim, danas se sve veći broj ljudi u svetu, a i kod nas, okreće upravo ovakvom jelovniku sa ciljem da sačuvaju zdravlje.

Holivudski trend, ali i porast broja obolelih od raka i autoimunih bolesti, sigurno su doprineli povećanom interesovanju za ovaj režim ishrane, koji se zasniva na konzumiranju voća, povrća, žitarica, klica, jezgrastih plodova, mahunarki, semenki, algi, suvog voća – u svežem, termički neobrađenom obliku.

Kuvanjem hrane uništavaju se dragoceni enzimi koji pokreću mnoge procese u organizmu. Ishrana sirovim namirnicama zasniva se na teoriji da se termičkom obradom na temperaturi iznad 50 stepeni Celzijusa uništavaju dragoceni enzimi, koji su neohodni za pravilno funkcionisanje organizma.

Čovekova ishrana treba da bude bazirana na 80% bazne i 20% kisele hrane, čime se postiže odgovarajuća pH ravnoteža. U bazne namirnice spadaju sve vrste voća, osim brusnice i borovnice, sveže povrće, proso, kinoa, bademi, klice, žumance, čajevi, med, maslinovo ulje, suvo grožđe, biljni začini…

Termičkom obradom uništavaju se enzimi iz namirnica, pa je organizam prinuđen da ih sam luči, što izaziva opšti poremećaj u telu i stvara preduslove za razvoj mnogih bolesti.

Konzumiranjem presne hrane čovek snabdeva svoj organizam hlorofilom, koji ima hemijsku strukturu sličnu crvenim krvnim zrncima i prenosilac je kiseonika. Kuvanjem biljne hrane nastaje dramatičan gubitak dragocenog hlorofila. Dakle, namirnica koju jedemo može da nam pruži ili oduzme kiseonik.

Osim što se termičkom obradom uništavaju enzimi, kuvana hrana ostaje lišena i vitamina C koji je vrlo osetljiv na toplotu. Proteini s kuvanjem takođe gube veliki deo svoje vrednosti. Organizam je u stanju da ih kao takve svari samo u površinskom sloju, a ostalo biva izbačeno iz organizma kao otpadna materija.

Kuvanjem se takođe gubi i velika količina minerala: gvožđe, kalcijum, jod i magnezijum jednostavno „isparavaju“ iz lonca. Najveći problem nastaje prilikom zagrevanja masti i ulja, koja su oštećena već prilikom industrijske obrade i na visokim temperaturama postaju kancerogena i podstiču razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Činjenica je da zdravlje i vitalnost u najvećoj meri zavise od toga šta jedemo. Prelaskom na ovakav način ishrane očekuju se revolucionarne promene zdravstvenog stanja, osećanja i izgleda: povećanje životne energije, bolje raspoloženje, bolja koncentracija, izoštravanje čula, smanjenje telesne težine i otklanjanje celulita, optimalan krvni pritisak, normalizacija nivoa holesterola u krvi, redovna stolica, čistija koža, izlečenje migrena, poboljšanje stanja kičme i zglobova i još mnogo toga, uključujući i manje posuđa za pranje, uštedu vremena, struje i novca.

Autor: Life Content

Tagovi: