Pobedite stres hranom

by | oktobar 1, 2013

Za mnoge od nas, stres i hrana idu jedno sa drugim. Hrana nam može dati osećaj moći, kontrole i zadovoljstva koje nam trebaju u stresnim situacijama. Nije iznenađenje da kada nismo mnogo izloženi stresu, želja za “utešnom hranom” se smanji značajno. Ovo nije baš uvek loša stvar, naša omiljena hrana u stvari može smanjiti nivo stresa. Ali, umerenost je ključna stavka ovog problema.

stres-hrana

Unošenje potrebnih hranljivih materija jedan je od pozitivnih koraka koje možete svakodnevno primeniti u borbi protiv stresa. S adekvatnim hranljivim namirnicama, imaćete snage da pregurate dan koji vam predstoji. Adrenalin se više proizvodi tokom stresnih perioda. On vam daje dodatnu energiju, ali vaš nivo šećera u krvi opada posle krize koja je nastupila.

Konstantno održavanje hrane je potrebno da biste održavali nivo šećera u krvi. Određene namirnice povećavaju fizički stres uzrokujući otežano varenje. Stres može uzrokovati loše varenje. Pića takođe mogu loše uticati na organizam, a dodatan pritisak na njega daju kofein i alkohol. Uz adekvatnu ishranu redukovaćete efekte stresa, izbeći će neke česte probleme i zaštitićete svoje zdravlje.

Kako da izbegnete česte probleme

Loše varenje. Ovaj problem se javlja kada se prekomerno jede u toku stresnog perioda, jer digestivni sistem nije opušten. Ovo takođe može biti povezano sa jelom u hodu, pa uvek za obrok nađite nekoliko minuta vremena, sedite i jedite što smirenije, žvaćući hranu ispravno. Tako ćete uživati u svom obroku i užini.

Nadimanje. Kao što znamo, nadimanje je neprijatno i stresno. Može se javiti unošenjem pšenice u organizam (beli hleb, testenina, keks i kolači) i mlečnim proizvodima (mleko, sir, puter i pavlaka). Zato pokušajte da smanjite što više možete ove proizvode nekoliko nedelja da vidite da li se smanjio problem.

Kofeinska zavisnost. Oslanjanje na kofein da bi ste ostali budni i u pokretu je loša odluka. Kofein pojačava hormone stresa i može voditi do nesanice i dehidratacije, utičući na sposobnost tela da izađe na kraj sa stresom. Na tržištu imate mnogo divnih i ukusnih proizvoda koji su bez kofeina, kao što su biljni čajevi.

Mamurluk. Niko ne funkcioniše dobro kada je mamuran, zato prekomeran unos alkohola dovodi do težeg funkcionisanja tokom dana. Ovo ne znači da morate potpuno ukinuti alkohol iz upotrebe, ali kao što smo i napomenuli na početku, umerenost je ključni faktor za bolji život. Budite svesni posledica alkohola, ako ga koristite kao izlaz iz problema.

Žudnja za hranom. Žudnja za određenim namirnicama se javlja obično posle prekomernog obroka i pojačava se u stresnim periodima. Da biste izbegli nemilosrdnu žudnju za hranom, uključite male količine tih namirnica u vašu ishranu, pre nego da ih potpuno izbacite jer ćete se naći pod dodatnim stresom. Ili probajte da se potpuno zaokupite nekim poslom da ne stignete ni da pomislite na hranu. Držite zdrave grickalice i zdravu hranu blizu sebe (komadiće šargarepe, kelerabe, svežeg voća i povrća, integralne krekere) i smanjite vreme između obroka i užine da ne biste do jela pregladneli.

Pad šećera. Iako mozgu treba glukoza da bi obavljalo svoje dnevne funkcije efikasno, zaslađena hrana utiče na brz porast nivoa šećera u krvi i onda nagli pad, što izaziva pospanost i letargičnost. Ovo opet izaziva novu žudnju za slatkišima, i ciklus se stalno ponavlja.

slatkisi

Teorija u praksi

Jednostavni saveti kako da poboljšate svoju ishranu:

Doručak. Trudite se da uvek imate doručak, čak iako je to samo komadić voća. Integralni keksi sa voćem su odličan izbor za doručak. Mogu se napraviti u raznim kombinacijama voća sa ili bez jogurta. Budite avanturista u kuhinji i dodajte razne komadiće povrća ili začina.

Ručak i večernji obrok. Zdravi obroci uključuju pečen krompir na malo maslinovog ulja sa pečenom tunjevinom, lososom, supa od povrća, integralni sendvič ili salatu. U restoranima možete izabrati ribu sa kuvanim krompirom i supom od povrća. Isto je dobar obrok integralna testenina sa sosom od paradajza.

Između obroka. Da biste održali nivo energije, užinajte zdravo tokom celog dana. Ovo ipak, zahteva od vas planiranje. Na posao ponesite bananu, jogurt, orašaste proizvode ili suvo grožđe i nekoliko ovsenog ili integralnog keksa.

Piće. Smanjite stimulanse kao što su kafa, čaj ili mineralna voda, koliko god možete. Zamenite ih pićem bez kofeina, kao što je kafa bez kofeina ili čaj, 100 odsto ceđenu narandžu ili biljni čaj. Pijte puno vode da biste izbegli dehidrataciju i zaštitili bubrege.

Alkohol. Alkohol ima jako mali ili nimalo nutritivnih sastojaka. Žene ne bi trebale uzimati više od 7 akloholnih pića nedeljno, a muškarci ne više od 14. Svako alkoholno piće zamenite vodom ili prirodnim sokovima.

Suplementi. Dodatke ishrani u vidu vitamina i mineralnih suplemenata smatrajte kao obavezan deo ishrane jer stres u mnogome osiromašuje organizam sa nutritivnim sastojcima, vitaminima B i C, kalcijumom, magnezijumom i cinkom, koje unesete hranom.

Izvor: www.klinikaperinatal.com

Tagovi: