7 loših zdravstvenih navika o kojima niko od nas ne razmišlja

by | novembar 16, 2014

Da li ste ikada zastali i razmislili o načinu na koji dišete, hodate ili govorite? Većina ljudi automatski obavlja ove „prirodne funkcije“, ali to ne znači da to čine na pravi način…

lose navike o kojima ne razmisljamo

1. GOVOR

Ako priroda vašeg posla zahteva da mnogo ili glasno pričate, postoji rizik od problema sa glasom. Terapeuti za govor u najugroženiju grupu svrstavaju nastavnike, sveštenike, glumce, pevače i – majke!

Svi oni treba da nauče vežbe za opuštanje grla, kao što je tiho mumlanje koje stvara treperenje (golicanje) u nosu i da piju dosta vode kako bi ždrelo ostalo vlažno i toplo.

Položaj grla je takođe važan. Potiskivanje brade prema grudima ili izbacivanje brade (kao da pažljivo slušate) daće glasu napetu, nervoznu intonaciju i loše uticati na mišiće grla, što često može.

2. KIJANJE

Svi smo bili u situaciji da se uzdržimo od kijanja u bioskopu, autobusu ili na nekom drugom javnom mestu. No, to nikako nije dobra ideja!

Ne samo da sprečavate organizam da se oslobodi iritanata koji su vas i neterali da kinete, već možete izazvati trajnija oštećenja potiskivanjem sekreta u srednje uho ili sinuse, što može izazvati infekciju. U ekstremnim slučajevima, može doći do prskanja bubne opne zbog povećanog pritiska u uhu.

3. DISANJE

Čak ni disanje nije tako jednostavno kako ste mislili. Mnogi ljudi dišu kratkim dahom, a to je navika koja vodi ka anksioznosti. Ako brzo dišete, ne koristite optimalnu količinu kiseonika, što će učiniti da se osećate bolesno.

Eksperti savetuju da provedete 10 minuta dnevno duboko dišući. Lezite na leđa sa podignutim kolenima, a ruke postavite na donja rebra. Opustite se i dišite kroz nos – za pluća je bolji vlažan vazduh udahnut kroz nos, nego onaj koji „progutate“. Pokušajte da udišete vazduh 6 sekundi, a 12 sekundi da ga izdišete.

4. HODANJE

Uprkos godinama iskustva, većina nas ipak ne hoda pravilno. Mnogi ljudi hodom opterećuju leđni deo kičme i muskulaturu. Ako pravilno hodate, pritisak se prenosi sa pete na „jastučiće“ ispod prstiju a onda na prste, pre nego što napravite novi korak.

Vrlo je teško „videti“ sebe u hodu, pa je zato najbolje da vas prijatelj posmatra iza leđa. On će moći da vam kaže da li se oslanjate na unutrašnju stranu stopala ili stajete celim stopalom. Vaše cipele su još jedan pokazatelj. One bi trebalo da budu izlizane ne samo sa jedne strane, nego ravnomerno.

5. MRŠTENJE

Svaki put kada se mrštite podižete nivo hormona stresa u krvi, što može dovesti do bolesti i depresije. No, smejanje ili razmišljanje o nečemu prijatnom u trajanju od samo osam minuta, dovoljno je da podigne u pljuvački nivo antitela koja podstiču imunitet. Pljuvačka je indikator onoga što se dešava u krvotoku.

Ako se retko smejete, skloniji ste infekcijama, pokazuju brojne medicinske studije. Mrštenje takođe zahteva veću snagu mišića nego smejanje, pa zato opuštanje mišića lica omogućava vašem telu da se takođe opusti.

6. PIĆE

Svaka osoba putem disanja izgubi prosečno oko 2-3 dl vode dnevno i potrebno joj je 2 l tečnosti kako bi organizam mogao da vari hranu i oslobodi se štetnih i toksičnih materija, a zglobovi i oči ostali vlažni.

Ako vas često muče glavobolje, umor, letargični ste ili ne možete da se skoncentrišete, možda vaš organizam nema dovoljno tečnosti. Žeđ je način na koji vam organizam pokazuje da je dehidriran, zato morate da pijete tečnost pre nego što dospete u tu fazu.

Svako piće osim alkohola je u redu, iako kofein podstiče dehidrataciju pa tako nećete imati mnogo koristi ako pijete kafu ili čaj.

Ipak, nemojte piti mnogo u vreme obroka. Ispijanje više od jedne čaše vode može razblažiti stomačnu kiselinu i poremetiti proces varenja. Ispijanje tečnosti pre obroka je u redu. To će ispuniti vaš stomak i sprečiti da se prejedete.

7. JELO

Ako vas nešto ometa dok jedete, npr. gledanje TV-a ili vožnja, lako se možete prejesti. Zato, sedite za sto i od jela napravite glavni događaj. Na taj način ćete biti potpuno svesni i skoncentrisani na to što jedete i moći ćete više da uživate.

Jelo u stojećem položaju je OK, ako baš morate, ali jesti u ležećem ili „zavaljenom“ položaju – ne valja. Ako jedete u ležećem položaju, možete iskusiti neugodnost zbog potiskivanja stomačne kiseline ka jednjaku – što se manifestuje kao gorušica.

Najbolji položaj je uspravno sedenje, tako da kombinacija vašeg stava i sile gravitacije pomaže procesu varenja.

Autor: Life Content, M.K.

Tagovi: