Istraživanje: Usamljenost pogubna za zdravlje kao cigarete

by | oktobar 27, 2013

Deset odsto ljudi kaže da je televizija njihovo glavno društvo, pokazalo je britansko istraživanje u kampanji „Protiv usamljenosti“. Usamljenost je nezdrava kao 15 cigareta na dan ili alkoholizam. Stariji ljudi koji se osećaju usamljeno imaju 56 odsto veći rizik od slabljenja nekih funkcija, na primer, teže hodaju. I rizik od smrti kod njih bio je za 45 odsto veći, otkrila je britanska studija.

usamljenost

I američko istraživanje pokazalo je da usamljeni ispitanici od 50 do 68 godina nakon od dve do četiri godine usamljenosti imaju povišen krvni pritisak. Mozak usamljenih ljudi, kad susretnu zadovoljnog i srećna čovjeka, ne reaguje s olakšanjem. Oni se jednostavno isključe. Njihov mozak je osetljiviji na loše situacije i manje osetljiv na prijatne.

Usamljeni postaju nervozni jer im telo tako šalje poruku da nešto nije u redu. Ako ste usamljeni, najvažnije je da se toga ne stidite. Ali imajte na umu da pretrpavanje života događajima i ljudima ne otklanja uvijek usamljenost. Usamljeni mogu biti i oni koji imaju aktivan društveni život i veliku porodicu. Kad počnete da se ponašate kao posmatrač u spostvenom životu i ponavljate sebi „pod teškim sam stresom“, „osjećam se napeto“, „ne mogu da verujem da sam to učinio“, to vas tera da se usredsredite na usamljenost.

Ali, ako osvestite svaki trenutak, i posvetite se tome da se rešite osećaja usamljenosti, proći ćete bolje.

Ne morate biti fizički sami da biste se osećali usamljeno. Usamljenima se oseća 43 odsto starijih ljudi, iako ih samo 18 odsto živi samo, pokazalo je američko istraživanje. Čak 62 odsto njih bilo je u braku, ali se osećao nedostatak smislene interakcije. Učestvujte u grupnim aktivnostima, pronađite društvo za kartanje ili slično druženje.

Veća je verovatnoća da će oni koji žive sami imati srčanih problema ili pre umrijeti, pokazalo je opsežno istraživanje u kojem je učestvovalo 45.000 ispitanika tokom četiri godine. Rizik je najveći upravo između 45. i 65. godine. Zato pronađite cimera ili razmislite o nekome ko će vas uzdržavati kako biste barem imali nekoga ko će vas podsetiti da redovito pijete lekove ili prepoznati zabrinjavajuće simptome.

Stariji ljudi koji su živeli sami, a pozitivnije su doživljavali svoje probleme i nisu se okrivljivali za negativne događaje, imali su niži nivo hormona stresa nego njihovi vršnjaci s drukčijim stavom. Pronađite osobu koja će brinuti o vama, povežite se sa komšijom ili porodicom, i odbacite preterane brige i strah od budućnosti.

Izostanak pozitivnih odnosa može biti uzrok dubokih emocionalnih problema koji ometaju stvaranje i održavanje odnosa, ali usamljenost uništava i imunitet. Povećava i osetljivost na bol, stvara depresiju, umor i upale u telu, pokazalo je američko istraživanje.

Nekima je usamljenost ostatak traume, sukoba u ranim godinama ili odnosa s roditeljima. Ali oni koji zbog toga izbegavaju intimne odnose ili su nespremni za njih, nisu nužno urođeno disfunkcionalni. Često samo pokušavaju da nahrane psihički zdravu želju za potvrđivanjem. Ako je ne dobiju u detinjstvu, traže taj osećaj u drugim odnosima, pa se razočaraju zato što nisu dobili „roditeljsku“ pažnju od partnera ili prijatelja.

Povlače se i hrane usamljenost. Isto tako, čovek koji ima razvijene socijalne odnose možda žudi za autentičnom intimnom povezanošću. Današnji odnosi se prečesto ograničeni na konvencije, na način života u kojem se sve potvrđuje novcem, moći i položajem odnosno beskrajnom potragom za stvarima izvan sebe. Stoga ljudima često mogu nedostajati smisleni odnosi.

Mozak je osmišljen kako bi obratio pažnju na bol i opasnost. To je jako korisno ako treba pomeriti ruku s vatre, ali je opasno kad se radi o osećanjima. Propitkivanjem „zašto sam usamljen“ problem samo raste, usamljenost treba prihvatiti kao osećaj.

Ako se ne sviđate sebi, bićete osuđeni na to da nikad ne volite da budete sami, a to je problem za buduće odnose. Pretpostavka da je manje bolno izolovati se nego rizikovati odbacivanje prečica je za samoću. Ako se ne sviđate sebi, znači da se ne gledate objektivno.

Ako ste shvatili da je kod vas reč o emocionalnoj navici, osmislite plan za rešavanje usamljenosti. Potrudite se da doprete do prijatelja da podstaknete razgovor, ili se družite s ljudima čak i kad vas depresija tera da ostanete kod kuće.

Normalno je da se ponekad osećate usamljeno, ali nemojte da se kažnjavate samosažaljevanjem. Ne mučite se ljubavnim romanima ili romantičnom muzikom, prestanite da mislite samo o sebi. Svatko ko ide životom koncentrisan samo na sebe, osudio se na turoban život.

Test: Koliko ste usamljeni?

Sledeće tvrdnje pokazuju kako se ljudi ponekad osećaju. Za svaku tvrdnju odredite koliko se često tako osećate i ocenite to od 1 do 4, pri čemu 1 znači „nikad“, 2 „retko“, 3 „ponekad“, a 4 „uvek“.

  • Koliko se često osećate nesrećnim zato što mnogo toga radite sami?
  • Koliko često osećate da nemate s kim da razgovarate?
  • Koliko često osećate da ne možete više da podnesete toliku samoću?
  • Koliko vam se često čini kako vas niko ne razume?
  • Koliko se često nađete u situaciji da priželjkujete da vas neko nazove ili vam piše?
  • Koliko se često osećate potpuno sami?
  • Koliko često osećate da ne možete da izađete i razgovarati s ljudima oko sebe?
  • Koliko ste često željni društva?
  • Koliko često zaključite da se teško sprijateljujete i teško se snalazite među ljudima?
  • Koliko često osećate da vas drugi isključuju iz društva?

Rezultat: Što više bodova imate, više ste usamljeni.

Zastrašujuće je ako mislite da je odgovornost za vašu sreću u tuđim rukama i očekujete da vam je taj neko uvek na raspolaganju i da se posveti samo tome da vi budete srećni. Vaša sreća je vaša odgovornost. Veliki deo boli zbog usamljenosti nije ništa drugo nego žudnja za onim što nam samo može dati samopouzdanje. Bez obzira na to koliko ste nezadovoljni, i usiljen smešak podstiče mozak na oslobađanje „hemikalija“ koje vas usrećuju.

Osmeh će vas ulepšati više od ikakve šminke i delovaće kao magnet koji privlači druge. Ako ste mrzovoljni, ljudi će biti oprezni prema vama. Često umišljamo stvari koje nemaju veze sa stvarnošću. Najbolji primer su deca. Ako se oko njih događa nešto loše, mogu da pomisle da ih niko ne voli i da su oni za sve krivi. Ako večno tražite dokaze da je život loš, uvek ćete ih pronaći.

Možete hodati ulicom razmišljajući o sebi, usamljenosti i beznađu. Ili hodati ulicom zahvalni za raznolikost ljudi koje susrećete želeći im dobro zdravlje i smešeći se svima na koje naiđete.

Izvor: 24sata.hr

Tagovi: