12 načina da prebrodite depresiju

by | septembar 16, 2010

Depresija je bolest savremenog doba od koje, prema nekim istraživanjima, pati 5% stanovništva. Ovaj poremećaj raspoloženja može da se manifestuje kroz osećaj tuge, pesimizma, straha, krivice, razočarenja, bespomoćnosti, usamljenosti, beznađa i sumnje u samog sebe. Ukoliko su simptomi intenzivni i traju duže od dve nedelje, ometaju san ili negativno utiču na obavljanje svakodnevnih aktivnosti i otežavaju komunikaciju – neophodna je pomoć lekara.


Depresija


Lekovi
Postoje različite vrste antidepresiva i stabilizatora raspoloženja za koje je utvrđeno da efikasno ublažavaju simptome bolesti, a uzimaju se isključivo prema uputstvima lekara. Obično je potrebno dve do šest nedelja da bi se osetile pozitivne promene, jer tek tada lek dostiže svoj puni terapijski učinak.

 

Terapija podrške
Terapijska podrška važan je deo procesa lečenja. Razumevanje i prihvatanje bolesti, utvrđivanje faktora koji su možda doprineli njenom nastanku, i razvijanje strategije za borbu sa životnim izazovima, mogu da razviju otpornost i od velike su važnosti za proces ozdravljenja.

 

Depresija

 

Kognitivno – bihejvioralna terapija
Podrazumeva razgovor sa bolesnikom, na osnovu kojeg je lakše razumeti kako njegove misli utiču na osećanja i na koji način emocije upravljaju njegovim ponašanjem.

 

Bolničko lečenje
Ponekad je potrebno lečenje u bolnici, naročito kad osobu nadvladavaju osećanja ili misli o samoubistvu, ili kada nedostaje podrška kod kuće.

 

 

Svetlosna terapija
U SAD terapija svetlošću prihvaćena je kao zvanična metoda lečenja sezonske depresije, poremećaja spavanja i sindroma koji se javljaju usled promene vremenskih zona. Terapija se može sprovoditi kod kuće ili ambulantno, a seansa traje 30 do 120 minuta, u zavisnosti od jačine lampe i težine poremećaja. Rezultati su uočljivi već nakon tri do četiri dana.

 

Biljni antidepresivi
Najbolje je upotrebljavati čajeve i tinkture od kantariona koji je najpoznatiji lek za blagu i umerenu depresiju, a od pomoći mogu da budu i čajevi od divljeg ječma, ženšena, sporiša, majčine dušice, preslice, valerijane, nane ili matičnjaka.

 

Aromaterapija

Aromaterapija
Eterična ulja koja imaju antidepresivna svojstva mogu se koristiti u obliku kupki, raspršivača ili tokom masaže. Korisne su masaže uljima od slatkog badema ili semenki grepfruta kojima se dodaju dve kapi lavandinog i geranijumovog ulja i jedna kap ekstrakta kamilice. Preporučljivo je namirisati sobu sa šest kapi ulja crvene žalfije (trudnice treba da je izbegavaju), tri kapi ružinog ulja i kapi sandalovog ulja, stavljenih u raspršivač.

 

Lekovita kupka
Simptome depresije ublažiće i svakodnevno kupanje u toploj vodi u kojoj je dodato nekoliko kapi ulja lavande, kamilice, bargamota, ruže ili crvene žalfije (ne treba je koristiti tokom prvih 20 nedelja trudnoće)

 

 

Vežbanje
Pacijentima koji pate od depresije savetuju se redovne fizičke aktivnosti koje stimulativno deluju na mozak i podstiču dobro raspoloženje. Osobama koje nisu u kondiciji preporučuje se da počnu sa ubrzanom polučasovnom šetnjom, tri puta nedeljno, a nakon toga mogu upražnjavati i zahtevnije aerobne vežbe, ili neki od ekipnih sportova.

 

Joga
Istraživanje sprovedeno na Medicinskom fakultetu u Bostonu pokazalo je da bavljenje jogom poboljšava raspoloženje i psihičko stanje, za razliku od grupe koja je hodala. Joga bi mogla biti nova terapija za neke psihičke poremećaje.

 

Namirnice za bolje raspoloženje
Zeleno lisnato povrće galvni je izvor folne kiseline, čiji nedostatak izaziva depresiju i zaboravnost. Plodovi mora često se nazivaju hranom za mozak jer sadrže veliku količinu selena, minerala koji je prisutan i u žitaricama i mesu. Male doze kofeina popravljaju raspoloženje, ali preterivanje može da škodi. Istraživanja potrvđuju da beli luk otklanja umor i razdražljivost. Čili papričice bogate su kapsacionom koji podstiče lučenje endorfina – hormona raspoloženja.

 

Blagotvorni vitamini i minerali
Pojačan unos vitamina i minerala može biti od velike pomoći u lečenju depresije. Namirnije koje sadrže magnezijum, kalcijum, gvožđe, cink, folnu kiselinu i vitamin B6, pozitivno utiču na raspoloženje i omogućavaju normalan rad moždanih ćelija.

 

Izvor: Top zdravlje

Tagovi: