Smanjite rizik od pojave karcinoma

by | avgust 7, 2013

Maligna oboljenja mogu se sprečiti u velikom procentu, čak i kod visokorizičnih grupa, ukoliko se usvoje zdrave životne navike i uvede praksa redovnih preventivnih pregleda. Najnovije studije to su i dokazale: pravilna ishrana, izbegavanje štetnih životnih navika i redovni preventivni pregledi samo su neke mere kojima se može sprečiti obolevenje od različitih vrsta karcinoma.

rak dojke

Rak dojke

Žene koje u porodici imaju bliže rođake obolele od tumora dojke dvostruko su više izložene riziku da i same obole, a još je veća verovatnoća da se bolest javi kod onih žena koje imaju genetske mutacije poznate kao BRCA1 i BRCA2.

Moguće je smanjiti rizik:

  • Za 19% ukoliko se vodi računa o telesnoj težini, posebno nakon menopauze. Naučnici navode da masne ćelije proizvode vrstu estrogena koja je usko povezana sa tumorom dojke.
  • Za 50% ukoliko se u jelovnik uvede veća količina žitarica od celog zrna i poveća unos voća i povrća na devet porcija dnevno. Posebno se preporučuju brokoli i kupus, pošto su bogati antikancerogenim sulforafanom. Takođe, treba što češće jesti šargarepu, slatki krompir, spanać i druge namirnice bogate beta-karotenom, zbog njegovog antitumorskog dejstva. Žene koje dnevno unesu od šest do 11 porcija žitarica, pomažu organizmu da se pomoću nesvarljivih vlakana oslobodi štetnih materija koje podstiču razvoj kancerogenih ćelija.
  • Za 20 do 30% ukoliko se jednom mesečno uradi detaljan samopregled, jednom godišnje pregled kod specijaliste, ako se prvi mamogram zakaže pre 40. godine života, a nakon 40. godine redovno obavlja na svakih godinu dana.

Osobe koje imaju blisku rođaku po ženskoj liniji sa postavljenom dijagnozom tumora dojke, spadaju u veoma rizičnu grupu. Pored toga, veliku opasnost nose i određene nekancerogene abnormalnosti na dojkama, ali i ukoliko je osoba dobila prvu menstruaciju pre 11. godine, ili ulazi u menopauzu nakon 55. godine života. Žene nakon menopauze, one koje su gojazne ili uzimaju kontraceptivne pilule, kao i hormonsku terapiju duže od 10 godina, takođe su izložene riziku, isto kao i pripadnice slabijeg pola koje nikada nisu imale decu, ili su prvo dete rodile nakon 35. godine života.

Rak kože

Učestalost kancerogenih oboljenja kože, naročito malignog melanoma, u poslednjih tridesetak godina povećala se za 300 odsto. Najčešće obolevaju osobe između 40 i 60 godina, iako se beleži porast u dečjoj i adolescentskoj dobi.

Moguće je smanjiti rizik:

  • Za 90% ukoliko se izbegava pretarano izlaganje sučevim zracima, odnosno ne boravi na suncu u periodu od 10 do 16 sati. Tokom boravka na suncu potrebno je nositi šešir, sunčane naočare, i, što češće, odeću dugih rukava i nogavica, a neophodno je i naneti kremu za sunčanje (SPF najmanje 15).
  • Za 75% kada se jede lakša hrana. Tokom dvogodišnje studije u koju je bilo uključeno 115 ljudi prethodno lečenih od raka kože, zaključeno je da su oni pacijenti koji su smanjili unos masnoća i kalorija za 20-35%, imali 75% manje šanse da im se pojave nove prekancerogene izrasline na koži.
  • Za 34% ukoliko se svakih nekoliko meseci samopregledom proveravaju mladeži i druge promene na koži. Sumnjive izrasline mogu biti kancerogene ili prekancerogene i zato je dobro da se osobe mlađe od 40 godina na svake tri godine jave dermatologu radi detaljnog pregleda. Starija populacija trebalo bi da poseti specijalstu za bolesti kože bar jednom godišnje. Osobe koje tokom samopregleda primete novi mladež ili promenu na koži moraju da obrate pažnju na znakove upozorenja, kao što su asimetrija (jedna polovina se razlikuje od druge), nepravilnost ivica, različita prebojenost (na mladežu je prisutno više od dve boje), veći prečnik (sve izrasline koje su veće od gumice na olovci i pri tom se menjaju).

U rizičnu grupu spavaju osobe koje su u porodici imale slučajeve obolelih, zatim oni koji imaju mladeže nepravilnog oblika, ili više od 50 mladeža po telu, ljudi svetle puti, kao i oni koji su tokom života, a posebno pre 20. godine, imali ozbiljnije opekotine od sunca (sa plikovima). Osobe koje imaju porodičnu istoriju bolesti ili druge faktore visokog rizika trebalo bi da obavljaju samopregled jednom mesečno i posete dermatologa jednom godišnje, bez obzira na godine starosti.

Rak debelog creva

Jedna epidemiološka studija pokazala je da učestalost karcinoma debelog creva u Srbiji iznosi oko
Moguće je smanjiti rizik:

  • Za 50% ukoliko se dnevno praktikuje bar 30 minuta fizičkih aktivnosti.
  • Za 40% kada se telesna težina dovede u granice normale.
  • Za 34% ukoliko se dnevno pojede bar pet porcija voća i povrća (najbolje devet), a crveno meso ne unosi više od jednom nedeljno.
  • Za 75% ukoliko se svakodnevno uzimaju multivitaminske tablete koje sadrže 400 mikrograma (mcg) folne kiseline.
  • Za 50% kada se odlazi na redovne kontrole, što podrazumeva digitalni rektalni pregled svake godine nakon 50. godine života, kolonoskopiju na svakih 10 godina, ili sigmoidoskopiju svakih 3-5 godina.

U rizičnu grupu spadaju osobe koje u porodičnoj istoriji imaju slučajeve obolelih od kolorektalnog tumora ili prekancerogenih polipa, kao i oni sa dijagnozom polipa ili upalnog stomačnog oboljenja.

Autor: Life Content

Tagovi: