Strah od smaka sveta

by | maj 8, 2009

 

Da li u poslednje vreme osećate veću uznemirenost nego inače? Da li brinete zbog svetske ekonomske krize, kriminala, globalnog otopljavanja? Ako je odgovor potvrdan, niste jedini – rezultati istraživanja sprovedenog u Velikoj Britaniji pokazuju da je za trećinu ispitanika svet postao „zastrašujuće mesto“, a u proteklih petnaestak godina broj ljudi koji pate od anksioznih poremećaja uvećao se za čak 800 hiljada.

lepota i zdravlje ekonomska kriza smak sveta


Otuđenost

Endru Mekalok, izvršni direktor britanske Fondacije za mentalno zdravlje, ukazuje na tri razloga koji utiču na porast broja zabrinutih: „Jedan razlog su izveštaji koji se svakdnevno mogu naći u medijima, a drugi stanje u društvu – odnosno njegova fragmentacija, i sve veća otuđenost ljudi. Treći razlog je povećana svest o rizicima. Ljudi nekada s pravom, a nekad ne, spoljni svet sve više vide kao potencijalnu opasnost“, kaže on.

O tome kako mediji utiču na povećanje anksioznosti u društvu, psihoterapeut Bina Kadnola za BBC kaže: „To je delimično posledica poruka koje nam upućuju ne samo vlade, nego i nevladine organizacije i razne lobističke grupe. Predviđanja vezana za klimatske promene i životnu sredinu rađaju strah od skorog smaka sveta. Raširen je i strah od terorizma, podstaknut posterima kojima su oblepljeni gradovi, kao i bezbednosne kamere. Sve to stvara klimu straha u društvu“, navodi ona.

 

Društvo blagostanja

Ipak, Profesor filozofije na Univerzitetu u Londonu, Ej Si Grejling, pomalo je iznenađen rezultatima ovog istraživanja jer, kako kaže, za tako veliki rast anksioznosti, po njegovim rečima, nema objektivnog razloga: „Ako sadašnje vreme uporedimo sa prošlim – sa periodom posle dva svetska rata, ili još dalje, sa 18 i 19. vekom – tada je bilo daleko više razloga za brigu – da pomenem samo da su radna mesta bila krajnje nesigurna, a zdravstvena zaštita nepostojeća.“

On ističe da je „Društvo blagostanja“, na neki način, krivac za takve neuroze: „Vratio bih se na kraj četrdesetih godina prošlog veka, kada je u Britaniji uvedena univerzalna zdravstvena zaštita – u godinama koje su usledile dramatično je porastao broj građana koji su se obraćali lekaru, iz prostog razloga što im je to postalo dostupno. Vremenom prag tolerancije podnošljivih fizičkih i psihičkih poremećaja značajno je spušten, i time se delimično može objasniti i današnji trend porasta anksioznosti u Britaniji.“

 

Loše vesti

Tu je još, dodaje sagovornik BBC-ja, otuđenje u velikim urbanim centrima, ali pre svega su tu mediji – a posebno televizija, koja je u stalnom traganju za dramatičnim vestima: “ Svakog dana dešava se milion dobrih, utešnih, konstruktivnih stvari, ali o njima se ne izveštava. Ljudi su iz časa u čas bombardovani lošim vestima, i to menja njihovu percepciju sveta. To, naravno, ne znači, da nema nikakvih razloga za brigu – recesija je itekako realna, stvarne su i terorističke pretnje, ali treba ipak zadržati osećaj za meru“, kaže Grejling.

Rešenje ovih problema Ej Si Grejling vidi u tome da se svi setimo kako su živeli naši roditelji i roditelji naših roditelja, jer je život tada bio mnogo teži, opasniji i neizvesniji. U tome bi trebalo da nađemo utehu i kažemo sebi da imamo sve razloge da danas budemo zadovoljni.

 

Tekst: BBC

Tagovi: