Ishranom i stilom života smanjite rizik od pojave Alchajmerove bolesti

by | novembar 8, 2010

Pažljivim planiranjem jelovnika, redovnom kontrolom krvnog pritiska i holesterola, mentalnim i fizičkim vežbama može se smanjiti rizik od nastanka ovog teškog oboljenja.

 


Iako nije poznat tačan uzrok Alchajmerove bolesti, istraživanja su dokazala da se odgovarajućom ishranom i stilom života može preventivno delovati i smanjiti rizik od pojave oboljenja.

 

Jedite što više voća i povrća
U okviru istraživanja kojim je obuhvaćeno 1,836 starijih Japanaca naseljenih u Americi, dokazano je da se svakodnevnim konzumiranjem voća i povrća, početak Alchajmerove bolesti može odložiti za sedam do devet godina.

 

Počastite se jagodičastim voćem
Jagodičasto voće sadrži visok nivo biološki aktivnih komponentni, među kojima se posebno izdvajaju „superantioksidanti“ antocijani: zahvaljujući njihovom delovanju, mozak može da povrati neke od izgubljenih funkcija, nakon oštećenja koja izazivaju slobodni radikali i beta-amiloidni plakovi u mozgu. Za maksimalan učinak jagodičasto voće treba jesti svakodnevno.

 

Ne zaboravite sokove od povrća
Rezultati istraživanja objavljeni u američkom „Žurnalu medicine“ nagoveštavaju da su osobe koje tokom jedne nedelje popiju tri ili više čaša ceđenog voća i povrća, izložene 76 % manjem riziku od pojave Alchajmerove bolesti u poređenju sa onima koji popiju čašu nedeljno.

Lekari nutricionisti daju blagu prednost sokovima od povrća, jer za razliku od voćnih ne sadrže mnogo šećera.

 

Uzimajte suplemente folne kiseline
Osobe koje ne žele da uzimaju suplemente, preporučenu dnevnu dozu folata (400 mmg) mogu obezbediti iz voća i lisnatog povrća, mahunarki i soka od pomorandže.

 

 

Kontrolišite krvni pritisak i holesterol
Dokazano je da hipertenzija povećava rizik od pojave vaskularne demencije i Alchajmerove bolesti, posebno ako je visok krvni pritisak praćen povišenim holesterolom. Rezultati istraživanja pokazali su i da su osobe koje od 40 godine života imaju vrednost holesterola iznad 240 mg izložene 66 posto većoj opasnosti da razviju Alchajmera. Posebno zabrinjava otkriće da su čak i osobe s umereno visokim holesterolom (između 200 i 240 miligrama), izložene 52 % većem riziku. Na sreću, holesterol se može regulisati pravilnom ishranom i fizičkom aktivnošću.

 

 

Pijte sok od crnog grožđa
Komponente iz kožice grožđa čuvaju moždane ćelije od toksičnog dejstva oksidativnog stresa i beta-amiloida. Zato je tokom dana dobro popiti čašu crvenog vina ili soka od crnog grožđa.

 

Održavajte optimalnu telesnu težinu
Prema istraživanju predstavljenom na godišnjem skupu Američke akademije neurologa, osobe koje imaju visok indeks telesne mase u 40. godini života spadaju u rizičnu grupu za kasniji razvoj Alchajmera. Iz tog ugla gledano lekari i nutricionisti preporučuju održavanje normalne telesne težine redovnim vežbanjem i umerenom ishranom.

 

 

Uživajte u aktivnostima koje vas mentalno stimulišu
Ćelije koje formiraju mozak slične su onima koje oblikuju mišiće, što znači da se i jedne i druge moraju trenirati da bi ostale zdrave i snažne. Ukoliko svakodnevne radne obaveze ne predstavljaju dovoljan intelektualni izazov, treba pronaći hobi kojim će se stimulisati rad moždanih vijuga. Na taj način ne samo što se smanjuje rizik od Alchajmera, već i život postaje ispunjeniji.

 

Prevenirajte povrede glave
Istraživanja su pokazala da postoji snažna veza između Alchajmerove bolesti i povrede glave. U mere opreza spadaju redovno vezivanje pojasa tokom vožnje automobilom, nošenje zaštitne kacige prilikom vožnje motora ili bicikla, kao i uklanjanje svih „zamki“ po kući i oko nje.

 

Opustite se i budite pozitivni
Prema nalazima Centra za zdrave misli, pripadnici starije populacije koji su pod stalnim psihološkim pritiskom, mnogo brinu ili se osećaju nesigurno, pokazuju znakove većeg mentalnog propadanja. Rezultati istraživanja pokazali su da osobe koje stalno brinu, čak dva puta češće razvijaju simptome Alchajmerove bolesti u odnosu na starije ljude koji vode miran i staložen život. Drugi visok rizičan faktor jeste depresija koja dodatno ugrožava vitalnost mentalnih funkcija.

 

 

Vežbajte
Fizička aktivnost korisna je ne samo za mišiće, već i za mozak, jer između ostalog reguliše protok šećera u krvi, njegov dotok do ćelija i insulinsku osetljivost, čime se kontroliše dijabetes i prevntivno deluje na propadanje moždanih funkcija. Svakodnevni umereni kardio trening održava dobar tonus mišića, ali i pozitivno kognitivno zdravlje. Naravno, najefikasniji trening za mozak jeste čitanje knjige ili učenje (stranog jezika, na primer), jer mozak tada pravi nove konekcije, a vežbaju se i kratkoročna memorija i zadržavanje informacija.

 

Izvor: Top zdravlje

Tagovi: