ISHRANA DETETA: Istine & zablude o ishrani beba

by | oktobar 20, 2009

„Ovo je dobro, ono nije“ ili „Nemojte ovo, nemojte ono“ najčešći su počeci tekstova o ishrani i nezi beba. Sakupili smo najčešće tvrdnje koje zbunjuju roditelje i zamolili stručnjake da napišu istinu o njima.

 

Istine i zablude Ishrana deteta


Saveti pedijatara i stručnjaka u vezi sa ishranom beba menjaju se iz meseca u mesec. Nekoliko godina unazad bilo je sasvim u redu uvoditi nemlečne namirnice u bebinu ishranu već od navršenih tri-četiri meseca, dok je sada ta granica (opravdano) pomerena na uzrast od šest meseci. Dalje, neki pedijatri tvrde da treba započeti dohranu sa bezglutenskim žitaricama, drugi opet smatraju da je bolje to učiniti voćkama, a treći uporno ponavljaju da je povrće najbolja prva bebina namirnica. Bilo kako bilo, svi se slažu u jednom: bebi do navršenih šest meseci nije potrebno ništa drugo osim majčinog mleka ili adaptirane formule. Sve ostalo ćemo objasniti u nastavku teksta…

 

ZABLUDA: Beba je spremna da jede čvrstu hranu čim navrši šest meseci.
ISTINA: Ne mora da znači. Dete je spremno da jede čvrstu hrana onda kada zadovolji nekoliko uslova: kada je sposobno samostalno da sedi bez oslonca, nauči da guta hranu, počinje da pravi pokrete žvakanja, uzima hranu sa stola i stavlja je u usta. Neka deca sve to rade već sa pet meseci, dok druga nisu zainteresovana ni za šta drugo osim za sisanje sve do sedmog meseca. Dakle, pratite razvoj svog čeda, uočite pomenute znake, pa ćete tako znati kada da započnete uvođenje čvrste hrane. I ne upoređujte svoju bebu sa drugima – razvoj svakog deteta je induvidualan.

ZABLUDA: Ako bebi prvo date voće, neće hteti da prihvati povrće

ISTINA: Redosled uvođenja voća i povrća u bebinu ishranu potpuno je nebitan. Nećete pogrešiti ako počnete s voćem isto kao što je sasvim u redu početi i s povrćem. Pošto je majčino mleko slatkastog ukusa (koji većina beba voli) nastavak sa voćem, koje je takođe slatko, logičniji je od onog sa povrćem. Stoga, ukoliko se opredelite za povrće, odaberite ono slatkastog ukusa (šargarepa, bundeva, krompir, keleraba), a kasnije, kada počnete da pripremate i obroke od zelenog povrća, u njih uvek dodajte malo majčinog mleka ili nekog prethodno pomenutog povrća.

ZABLUDA: Beba ne može da žvaće dok ne dobije zubiće.

ISTINA: Beba ne žvaće zubićima, već desnima. Dakle, slobodno možete da joj dajete kašastu hranu i onda kada nema nijednog zuba (ali ne pre nevršenih šest meseci). Sve dok je hrana koju joj dajete dovoljno mekana da možete da je zgnječite prstima, dobra je za dete. Kada biste čekali da mališanu izrastu svi zubići, ne bi jeo „pravu“ klopu do polovine treće godine!

ZABLUDA: Ako beba nekoliko puta ispljune određenu vrstu hrane, to znači da je ne voli.

ISTINA: Da bi dete prihvatilo neku namirnicu potrebno je da je proba najmanje 15 puta, ponekad i 20. Dakle, ako je vaša beba, primera radi, ispljunula spanać, a šargarepu nije, to ne znači da prvo povrće ne voli a drugo voli. U praksi se često dešava da majke, smatrajući da njihovo dete ne voli određenu vrstu hrane, izbegavaju da im je daju, uskraćujući mu tako hranljive sastojke koje ta namirnica sadrži. Pravilo je da „omraženu“ namirnicu dajete detetu svaka dva-tri dana, sve dok je ne prihvati. A to se obično dešava nakon desetak pokušaja.

ZABLUDA: Umesto mlečne formule, bebi može da se daje kravlje ili kozje mleko.

ISTINA: Nipošto! Dete mlađe od godinu dana u svom probavnom sistemu nema dovoljno enzima koji su potrebni da svare belančevine iz kravljeg ili kozjeg mleka. U mlečnoj formuli one su adaptirane na način koji je prihvatljiv za varenje, pa je ova vrsta mleka nezamenljiva u ishrani odojčadi koja nisu dojena. Osim toga, kravlje mleko nema dovoljno vitamina, dok su mlečne formule obogaćene svim vitaminima i mineralima potrebnim za pravilan bebin razvoj.

ZABLUDA:Veštačko mleko obogaćeno gvožđem izaziva zatvor.

ISTINA: Činjenica je da veštačke formule sadrže malu količinu gvožđa (do 12 mg). Ta količina ne remeti varenje, ali je dovoljna da spreči pojavu anemije. Istraživanja su pokazala da su bebe hranjene veštačkim mlekom obogaćenim gvožđem imale isti broj stolica na dan kao i one koje su bile hranjene neobogaćenim mlekom. Međutim, u prvoj grupi bilo je mnogo manje slučajeva anemije u odnosu na drugu.

 

ZABLUDA: Smeđi šećer sme da se dodaje u bebinu hranu.

ISTINA: Smeđi šećer nije ništa drugo nego beli kojem je dodata melasa. Obe vrste spadaju u grupu ugljenih hidrata koji se nazivaju sukroza, a koje nisu dobre ni za zdravlje odraslih, a kamoli beba. Šećere treba izbegavati u ishrani koliko god je to moguće. Čak i oni koje „spravlja“ majka priroda (med, fruktoza iz voća…) treba ograničiti na kašičicu-dve dnevno, odnosno dve-tri voćke. Takođe, treba izbegavati i namirnice sa dodatim šećerom (voćni sokovi, gazirana pića, slatkiši…), pošto izazivaju nastanak karijesa i vode u gojaznost. Majke imaju običaj da nude detetu voćni sok iz flašice, a to nije preporučljivo jer će u tom slučaju dete manje jesti namirnice koje su mu zaista potrebne – a voćni sok svakako ne spada u tu kategoriju. Kada dete počne da pije iz šolje, možete mu dati i malo voćnog soka, po mogućnosti sveže isceđenog.

ZABLUDA: Bebi treba davati što više namirnica narandžaste boje radi boljeg vida.

ISTINA: Sve namirnice narandžaste boje sadrže beta-karoten, koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Što je boja namirnice intenzivnija, veća je i količina beta-karotena koju sadrži. Vitamin A jeste potreban za razvoj očiju i vida, ali u ograničenim količinama. Dakle, istina je da beba treba da klopa šargarepu, bundevu i ostale namirnice narandžaste boje, ali ne više od jedne porcije na dan.

 

ZABLUDA: Bebama ne treba davati nikakve masnoće.

ISTINA: Prvo da razjasnimo da postoje „dobre“ i „loše“ masnoće. „Dobre“ su one koje sadrže nezasićene masne kiseline koje su neophodne za razvoj bebinog mozga i nervnog sistema. Primera radi, majčino mleko je bogato ovom vrstom masnoća, ali postoje i druge namirnice, poput avokada i maslinovog ulja, koje su takođe poželjne u bebinoj ishrani. Kada dete počne da konzumira kravlje mleko i mlečne proizvode (nakon navršenih godinu dana), vodite računa da sadrže najmanje 3,2% masnoće. Tek posle drugog rođendana, možete preći na mlečne proizvode sa manje masnoće. „Loše“ masnoće se kriju u suhomesnatim proizvodima, konzerviranoj hrani, prženim namirnicama i margarinu, te ih stoga ne treba davati detetu (a i odrasli bi trebalo da ih se klone).

 

ZABLUDA: Borovnice izazivaju alergiju kao i jagode.

ISTINA: Borovnica ne spada u grupu jagodičastog voća (srodna je brusnici koja se toplo preporučuje u ishrani beba), te je treba uvrstiti u bebinu ishranu nakon navršenih osam meseci. Ovo voće sadrži moćne antioksidante koji su organizmu potrebni da bi „pobedili“ i „eliminisali“ toksine iz organizma. Osim toga, borovnica sadrži supstance koje sprečavaju oštećenje vida i koje jačaju otpornost čitavog organizma. Pošto su oporog ukusa, ponudite ih bebi u obliku kaše pomešane s jogurtom (da, jogurt spada u kategoriju mlečnih proizvoda koji smeju da se daju bebi pre navršenih godinu dana).

 

 ŠTA I KADA? 
Nakon navršenih 6 meseci:

Jogurt ili „švapski“ sir
Voće i povrće
Bezglutenske žitarice i testenine
Meso i mahunarke

 

NE pre navršenih 12 meseci:
Belance
Jagodičasto voće
Riba
Kravlje mleko
Orašasto voće
Med
Citrusno voće

 

Po mogućnosti NIKADA:
Zasićene masnoće
Namirnice sa velikim procentom soli
Napitke sa kofeinom
Zašećerene namirnice
Grickalice

 

D. Radišić, nutricionista

 

 

Tagovi: