KRAJ LETA: Ponovo na poslu

by | avgust 28, 2009

Onima koji nakon letovanja imaju gde da se vrate trebaće vremena da povrate radni elan. Oni drugi pokušaće da nađu snagu da po ko zna koji put pošalju svoj CV. I o jednima, i o drugima, razgovarali smo sa našim sagovornicama čiji su poslovi usko povezani sa – tuđim poslovima…

Ponovo na posluMenjam firmu!
Devedesetih je bio trend „zašto čekati penziju u jednoj firmi, kada – ako ste dobri u svom poslu – možete da je menjate“. Onda je nastupila moda da se posle tri do pet godina menja firma. Međutim, mnogi drugi faktori govore o tome ko je dobar u svom poslu.
1. Menjati firmu svake tri godine je u redu ako ste u njoj uradili nešto po čemu će vas pamtiti.
2. U redu je menjati firmu svake tri godine ako ostajete na istom ili boljem mestu, za istu ili veću platu.
Generalno, nije dobro menjati radnu sredinu u intervalu kraćem od dve godine, ali treba imati u vidu da u našem regionu mnoge firme propadaju. Zbog toga su neki kvalitetni ljudi u pojedinim kolektivima radili po šest, devet, šesnaest meseci. U sređenim zemljama se, za menadžerske pozicije, smatra da su dve godine period u kojem možete da pokažete koliko ste dobri, da se vide rezultati, naravno i da zaradite u skladu sa postignutim.

 

Na početku stoji – cilj
U
domenu posla, zadovoljstvo može biti uzrokovano uspehom na poslu,
interesantnim radnim zadacima i, naročito, njihovim uspešnim
obavljanjem. Postavljanje ciljeva koji su za nas zaista vredni,
predstavlja početak uspeha. Ovo nije lako. Na primer, možemo reći da
imamo neki cilj, ali kada ga ostvarimo, ne javi se osećanje
zadovoljstva. Onda se postavlja pitanje da li je to zaista bilo nešto
što smo želeli. Neophodno je razmisliti o tome šta je to što nam
stvarno treba, što će nas ispuniti. Kada to postane jasno, dalji proces
ide lakše.

 

 

Sonja Cagronov, top Career„Kulturan CV je onaj u kojem ste rekli šta najbolje i najstručnije znate da radite, ali u ne više od deset rečenica“

SONJA CAGRONOV, direktorka Top Career

U Top Careeru bavimo se organizacionim razvojem, a jedna od ključnih delatnosti je i traženje posla za osobe koje žele da promene posao. To su sledeće kategorije zaposlenih: najbolji u svojoj branši koji žele da promene posao za više novca; oni koji se nalaze u srednjem menadžmentu, a žele stabilniju kompaniju; ljudi koji rade u osnovnim delatnostima (proizvodnji, pružanju osnovnih usluga) i takođe žele da promene posao. Mnogo radimo s ljudima na menadžerskim pozicijama, sa mladima koji imaju pameti, zrelosti i želje da uče dan i noć i postanu najbolji, i to ne samo u Srbiji.

Kako ih zaposliti?
Postoje tri ključna projekta, ali posebno ističem zapošljavanje ljudi koji imaju specijalne potrebe. Prvi u nizu je kako zaposliti mlade. To su u svetu ljudi do 30 godina, a u Srbiji do 35. Druga kategorija su žene. One koje su vrlo profesionalno radile na nekim poslovima, imaju decu i ponovo hoće da se vrate na posao, ali njih retko ko želi. Treću kategoriju čine ljudi koji su pri penziji ili su već otišli u penziju, a veoma su stručni. Kad to kažem, ne mislim na stručnost iz sedamdesetih ili osamdesetih godina i ljude koji nisu napredovali, već na one koji su stvarni stručnjaci. Iako su u penziji, oni mogu da budu veoma korisni. Nije mali broj stručnjaka iz te kategorije, koji se vraćaju s raznih kontinenata. Želimo da ih angažujemo i koristimo u najboljem smislu te reči.
Ljudi sa specijalnim potrebama
S jednom takvom ženom, koja govori tri jezika, sarađujem veoma uspešno. Sve što treba da prevede pošaljem joj mejlom, ona na isti način odgovori i – posao je završen. Ne mogu da ne pomenem i mog druga Nidžu, koji je petnaest godina radio kao operater na telefonskoj centrali. Ne preterujem, ali zaista su mnogi zvali samo da mu čuju glas, jer je veseo, pozitivan i ohrabrujući. Ova svoja iskustva delim sa L&Z ne bih li onima koji odlučuju o tome koga će zaposliti poručila da ne treba da zaziru od osoba sa specijalnim potrebama. Koliko god bili kvalitetni, oni se najčešće drže po strani, jer znaju da će ih velike firme odbiti bez mnogo oklevanja. Opravdanje ne može da bude „naša poslovna zgrada nema prilaz za invalide“, jer današnji stepen razvijenosti tehnologije daje ovim ljudima nove mogućnosti – oni posao mogu da obavljaju i iz svojih domova.

 

Biljana Dukovic„Ne postoji osoba koja je dobra za sve pozicije, niti ona koja nije ni za jednu poziciju, naravno, ako je motivisana da radi“

BILJANA DUKOVIĆ, direktorka Sektora za ljudske resurse Delta M Grupe

 

Šta radi HR služba
Stručnjaci koji se bave ljudskim resursima (humane resource) usmereni su na pravilan odabir ljudi, njihovo postavljanje na odgovarajuća mesta, stvaranje prave atmosfere i tima koji će postići bolji rezultat nego što bi bio zbir rezultata istih tih pojedinaca u individualnom nastupu. Motivacija je tanana stvar i ona jeste u materijalnim stvarima, ali ne samo u njima. Kada HR postigne da zaposleni uspeh (a i neuspeh) kompanije doživljavaju kao svoj lični uspeh i neuspeh, napravio je dobar posao.

Povratak s odmora
Umesto da razmišljam o tome kako mi je bilo lepo na odmoru, pronalazim lepotu u novoj situaciji. Odmor je divna stvar, ali i radno vreme može podjednako zanimljivo da se osmisli. Različitim ljudima prijaju različite stvari. Sve lakše podnosim od učmalosti i monotonije na poslu. Zato se i trudim da u Delti, kada je upravljanje kadrovima u pitanju, budemo inovativni.
CV koji skreće pažnju
Iz biografije mogu da se dobiju samo osnovni podaci o tome šta je neko radio ili završio. To je prvi imput, na osnovu kojeg može da se sagleda koliko je pređašnje radno iskustvo kandidata kompatibilno sa onim što je nama potrebno. Međutim, pravi utisak može se steći tek u živom kontaktu. Često kažem da ne postoji osoba koja je dobra za sve, niti ona koja nije ni za jednu poziciju, naravno, ako je motivisana da radi. Bitno je samo da se napravi dobar spoj, a to – mnogo više od zadovoljenih formalnih zahteva u smislu obrazovanja i godina radnog iskustva – znači dobro uklapanje novog čoveka u radnu sredinu. Ljudi često u biografije stavljaju stereotipne fraze za koje im je neko rekao da zvuče dobro. Danas su svi „timski orijentisani, sa razvijenim komunikacionim veštinama“. Sasvim je u redu predstaviti se onakvim kakvi jeste. U redu je biti individualac, i tih i povučen, ali važno je da sagledamo sebe i znamo u čemu možemo da damo najviše, a da to odgovara našim sposobnostima, talentima i temperamentu.

Trud i učenje umesto pesimizma
Teže je poslovati danas, ali lamentiranje nad tom situacijom neće puno pomoći. Bolje je da „zavrnemo rukave“ i potrudimo se, više nego što smo to morali juče, da bi nam bilo dobro. Deprimiranje i odustajanje nije produktivno. Isto je i sa strahom. Strah od gubitka posla je prirodna emocija u ovakvim situacijama, ali ona je u redu samo kao prva, kratkotrajna reakcija. Na duže staze blokira. Najbolje što ljudi mogu da urade za sebe jeste da se istinski potrude da dobro rade svoj posao, da svakog dana uče nešto novo i te novine primenjuju u radu. Ako ste stvarno dobri u onome što radite, nemate razloga da budete uplašeni za svoj posao, jer takvog radnika svako želi.

Jasna Nikolic„Međuljudski odnosi u firmi predstavljaju veliki pokretač za kvalitetan rad, kao i bitan faktor želje za promenom posla“

JASNA NIKOLIĆ, dipl. psiholog, HR konsultant

 

Psiholog u timu
Od samog početka karijere usmerena sam na oblast ljudskih resursa. Kao menadžer za ljudske resurse bavila sam se različitim procesima u okviru proizvodnih firmi, a sada radim kao HR konsultant u jednoj od vodećih HR agencija u svetu. Paralelno sam u edukaciji iz geštalt psihoterapije pri Geštalt studiju Beograd, koja mi pruža veliku potporu u radu sa ljudima u svim domenima HR-a.
Prepreke kao izazovi
Svako od nas pridaje različit stepen značaja kriznim situacijama i, takođe, na različite načine nalazi svoj cilj u različitim životnim okolnostima. On može biti kratkoročan, na primer kupovina lepog odevnog predmeta ili odlazak na letovanje, a može biti i dugoročan – uspeh u karijeri, visoka pozicija u hijerarhiji velike korporacije. Svaki od ovih ciljeva, bio on veliki ili mali, podrazumeva uspostavljanje njegove vrednosti, planiranje ostvarivanja, aktivnost, realizaciju i – neizbežno – prepreke, koje nas mogu i neprijatno iznenaditi. Međutim, svaka prepreka koja se javi je put do ostvarenja cilja i prilika za iskazivanje. Podrška ljudi koje cenimo, koji su nam značajni ili onih koji su stručni, može nas usmeriti i održati na pravom koloseku.
Kad su svi dani isti
Svakodnevna rutina može dovesti do uljuljkivanja, a to stanje može prijati samo određeno vreme. Nakon mirovanja, dolaze promene. One su neizbežne, a mogu korisno da utiču na nas, ukoliko im dozvolimo da nam priđu, pokrenu nas i promene. Svakodnevni život nas može ispuniti ukoliko se usmerimo na sebe, sopstvene želje i ideje.

Međuljudski odnosi kao pokretač
U radu sa osobama koje traže posao najviše pažnje se obraća, pored relevantnog iskustva i znanja, na motivaciju za rad i neophodne veštine. Ukoliko ste zainteresovani za određenu vrstu posla, imate unutrašnju motivaciju za njegovo obavljanje, to može biti veliki pokretač za kvalitetan rad. Takođe, veoma su značajna i očekivanja od budućeg posla, tj. šta je to što je značajno za vas – međuljudski odnosi, nivo odgovornosti, dalje usavršavanje… Međuljudski odnosi u firmi predstavljaju veliki pokretač za kvalitetan rad, kao i bitan faktor javljanja želje za promenom posla.

Da li je vreme za promene?
Događa se da ljudi nemaju jasan cilj u pogledu daljeg profesionalnog usavršavanja. Želju za promenom posla često prati nedovoljna informisanost o tržištu i uslovima rada. S druge strane, ostajanje na poslu koji ne donosi nikakvu radost, izaziva stres koji ne može da se prevaziđe, a potom i nedostatak želje da se takve okolnosti promene.


 

Tagovi: