Tužna godina za glumce: Napustila nas je i Mira, a zbog OVOGA smo je najviše voleli

by | avgust 19, 2016

Nakon pto je pre samo dva dana proslavila 93. rođendan, napustila nas je velikanka srpskog glumišta Mira Stupica.

„Ko sam ja? Pokušala sam ne jednom to da saznam i uvek bih sebi izmakla. U svakom takvom pokušaju, čovekovo biće se uvuče u sebe, sakrije kao pred nekakvim neprijateljem. I tako stalno, čovek otkida deo sebe sve dok ne ostane kao iscrpen rudnik iz kojeg izlaze poslednji vagoni. Ne znam ko sam. U kretanju sam u sebi i oko sebe i činim neprekidne napore da dosegnem svoju predstavu o čoveku“, rekla je jednom glumica, a piše posrtal opusteno.rs.

Ogromne reči, veliko životno i profesionalno iskustvo, snaga i stamenost ove žene krasile su njeno biće do samog kraja. Nakon što je primljena na Neurološko odeljenje Urgentnog centra u Beogradu, glumica čije uloge nikada nećemo zaboraviti, preminula je.

Stupica je živela u staračkom domu u Zemunu.

U javnosti se poslednji put pojavila u aprilu prošle godine, na Dan Jugoslovenskog dramskog pozorišta, teatra koji je osnovao njen suprug Bojan Stupica. Sticajem okolnosti, sledeće nedelje trebalo je da predsedava žiriju za dodelu nagrade „Žanka Stokić“.

Jedna od najcenjenijih pozorišnih, televizijskih i filmskih glumica bila je starija sestra glumca Bore Todorovića i tetka Srđana i Dane Todorović.

Rođena je u Gnjilanu kao Miroslava Todorović u veoma siromašnoj porodici. Po odluci porodice upisala je Trgovačku akademiju u Beogradu, koja je nije interesovala, tako da je uskoro počela da beži iz škole i odlazi u pozorište.

Godine 1941. prvi put je nastupila u pozorištu. Za glumca Mavida Popovića, udala se 1943. godine i kasnije je sa njim dobila ćerku. Njen znatno plodniji period nastupa posle venčanja sa Bojanom Stupicom, sa kojim je radila u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, kao i u drugim pozorištima u SFRJ. Od 1955. do 1957. godine članica je ansambla Hrvatskog narodnog kazališta, gde je premijerno igrala sestru Magdalenu/Gloriju u Gloriji Ranka Marinkovića. Igrala je i Ivanu (Jovanku) u Shawovoj Saint Joan i Grušu Vahandzu u Brechtovoj Der kaukasische Kreidekreis (Kavkaski krug kredom). Po povratku u Beograd nastavila je da glumi u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, kao i u Beogradskom narodnom pozorištu.

Svoju prvu filmsku ulogu imala je u ekranizaciji Bakonja fra Brne u režiji Fedora Hanžekovića, 1951. godine. Od tada je dala pedesetak televizijskih i filmskih uloga, uvek ostajući verna pozorištu.

Foto: Wikipedia.org

Foto: Wikipedia.org

Posle smrti Bojana Stupice, koga i dalje veoma često pominje kao najznačajniju osobu i svom životu, udala se za političara Cvijetina Mijatovića, 1973. godine. Cvijetin Mijatović je kasnije postao predsednik predsedništva SFRJ. Mira je šaljivo prokomentarisala svom bratu, Bori Todoroviću, koji je kao mali želeo da se Mira uda za kralja: „U socijalizmu, nažalost, nema kralja, ali ja sam se udala za predsednika države. Razumi, uradila sam najviše što sam mogla, u datim okolnostima!“

Tokom proslave 60 godina njenog profesionalnog rada, 2001. godine, kolege i koleginice su je prozvali najvećom srpskom glumicom prošlog veka. Mira Stupica je odgovorila da titula ne pripada njoj, već da je najveća pozorišna srpska glumica nepravedno zaboravljena Žanka Stokić i predložila je osnivanje nagrade „Velika Žanka“. Nagrada je počela da se dodeljuje 2003. godine, a Mira Stupica je bila doživotna predsednica žirija koji dodeljuje nagradu najistaknutijim glumicama srpskog pozorišta.

Stupica je u intervjuu za crnogorsku televiziju još 1998. objasnila kako je tekao njen razvojni put i kada je shvatila da je ljubav prema pozorištu ono za šta se vredi boriti.

Kad sam videla pozorište znala sam da je to to. Sa mamom sam obično sedela u drugoj, trećoj galeriji jer nije bilo para za druga mesta. Sedele smo uglavnom pored reflektora jer sam smatrala da glumci uglavnom gledaju u reflektore i kao da nešto upućuju lično meni. Tada sam znala da je to definitivno to – ispričala je tada velika glumica.

Tagovi: