Da li ste sigurni da ste izabrali dobar režim ishrane? Prvi deo…

Nikada ljudi nisu znali za više režima ishrane, nikada se nije više govorilo o tome šta (ne)treba jesti, a – s druge strane – nije ni malo lako reći “ovo je dobro, a ovo nije”. Trendovi se menjaju, nove studije pobijaju zaključke prethodnih, ono za šta se pre par godina mislilo da je loše odjednom postaje poželjno, a nešto drugo dolazi na listu “ni slučajno nemojte okusiti”. Danas i sutra ćemo pokušati da za nekoliko poznatih režima kažemo – DA i “NE”.

Foto: Pixabay

Štetni: Ketogena dijeta

Kako izgleda? Propisana 1920. godine kao deo terapije za lečenje epipelsije, ova dijeta – zasnovana na niskokaloričnom režimu ishrane bogatom mastima – podstiče telo da koristi masti kao izvor energije umesto ugljenih hidrata.

Vrline: Pored nekih poboljšanja laboratorijskih vrednosti, nema promena kada je reč o smanjenju telesne težine.

Mane: Unos ugnjenih hidrata je drastično smanjen (na manje od 5% dnevnog unosa kalorija). Bukvalno isključuje voće, povrće, integralne žitarice, pasulj i mahunarke. Ne može da zadovolji potrebe za unosom hranjivih materija koii odgovara dnevnim potrebama, bez velike količine suplemenata (vitamina i minerala).

Zaključak: Dijetu propisanu da bi se rešio neki zdravstveni problem, nikada ne treba koristiti za regulisanje telesne težine. Poboljšanje zdravstvenog stanja, kao u stanju ketoze, postiže se svaki put kada se režim ishrane značajno promeni ili se unos kalorija znatno smanji, tako da ne treba verovati da se ovakav efekat može postići samo ketogenim načinom ishrane.

Foto: Pixabay

Dobro: DASH dijeta

Kako izgleda? Način ishrane koji ima za cilj da zaustavi hipertenziju (DASH) provobitno je osmišljen da bi se lečile i sprečile bolesti srca. Zasniva se na izbalansiranoj ishrani, koja je umerena i sadrži hranjive namirnice.

Vrline: Na odgovoran način ograničava unos crvenog mesa, natrijuma, punomasne i veoma slatke hrane. Podstiče konzumiranje voća, povrća, integralnih žitarica, nemasnih proteina, zdravih masti, orašastih plodova i mahunarki. Vremenom se dijeta polako menja. Ne postoji nedozvoljena hrana. Predstavlja prirodan, savremen i razuman pristup rešavanju zdravstvenih i problema telesne težine.

Mane: Problem je ako često jedemo van kuće, jer su porcije koje se služe u restoranima obično velike, suviše slane i bogate mastima.

Zaključak: Gubitak težine je uobičajena nus pojava zdrave, izbalansiane ishrane poput ove. Ovakav način ishrane je održiv – možete slobodno da se pridržavate ovih smernica do kraja života.

Foto: Pixabay

Štetni: Tridesetodnevna dijeta

Kako izgleda: 30 dana bez šećera, veštačkih zaslađivača, mlečnih proizvoda, žitarica, mahunarki (uključujući kikiriki i puter od kikirikija) i alkohola. Cilj je da „izleči telo od upale“ koju ova hrana prouzrokuje. Ako negde pogrešite, počinjete ceo ciklus ispočetka.

Vrline: Puno voća i povrća. Nema brojanja kalorija i merenja, dad bi se stavio akcenat na dobrobit zdravog načina ishrane, a ne na gubljenje kilograma.

Mane: Sprovo]enje ove dijete zahteva potpunu promenu životnih navika. Ne postoji dugoročni plan kako da se održi postojeća težina (tj. da se spreči razvoj upale) posle 30 dana, koliko režim traje.

Zaključak: 30 dana nije ni približno dovoljno vremena da postanete zdravi ili da promenite način života. Ova dijeta je u svakom smislu ograničavajuća i – šta se dešava kada prođe taj mesec?

Pročitajte i… Užina koju će i najveće spavalice moći da spreme za posao 

Zapratite nas na Viberu! Učestvujte u kreativnim razgovorima i prvi čitajte najinteresantnije vesti sa portala “Lepota i zdravlje” >>> http://www.viber.com/lepotaizdravlje