Menopauza – Sve što treba da znate

by | februar 25, 2020
Menopauza

Menopauza je tema o kojoj se i u savremenom dobu retko govori.

Život svake žene obeležavaju dva značajna, prelazna doba. Prvi je pubertet koje označava početak polne zrelosti, tj. ulazak organizma u period rađanja. Drugo jeste menopauza, koja donosi sasvim suprotnu promenu. Odnosno, predstavlja gubitak reproduktivne moći.

Menopauza ili klimaks, kako se još naziva, prirodni je tok starenja koji pre ili kasnije pogodi svaku ženu. Procenjuje se da svake godine preko 25 miliona pripadnica lepšeg pola prođe kroz ovo stanje. Te je važno na vreme se pripremiti na promene koje vas čekaju.

Kada počinje menopauza?

Prema definiciji menopauza zvanično nastupa godinu dana nakon poslednjeg menstrualnog krvarenja. Međutim, nemoguće je odrediti preciznu godinu koja bi važila za čitav ženski rod. Njen početak je određen, pre svega, naslednim faktorom. Mada i način života utiče na ubrzavanje procesa. Stres, neredovna fizička aktivnost, pušenje, nedostatak sna samo su neki od faktora koji remete prirodnu ravnotežu hormona u telu. Samim tim, skraćuju reproduktivni period.

Takođe, razne operativne intervencije na jajnicima, autoimune bolesti, kao i hemioterapije povećavaju rizik od prevremenog ulaska u menopauzu. Razlog za to jeste oštećenje tkiva jajnika koje one izazivaju.

Menopauza

Menopauza nastupa između 40. i 58. godine. Kod većine žena to je u 50. godini, ali su zabeleženi slučajevi nastanka i u 7. deceniji.

Koji su simptomi menopauze?

Promene u menstrualnom ciklusu jasan su znak početka menopauze. Naime, ciklusi mogu biti produženi ili skraćeni, a krvarenje neregularno. Vremenom dolazi do izostanka menstruacije, da bi se nakon nekoliko meseci ponovo javila.

Pored ovih karakterističnih simptoma postoji niz drugih. Kako jajnici proizvode manju količinu estrogena, hipofiza pokušava da nadoknadi nedostatak. Stvara hormone koji jajnike teraju više da rade. To za posledicu ima pojavu iznenadnih valova vrućine koji su praćeni preznojavanjem i crvenilom na licu i vratu. Zatim, nervoza, nesanica, česte glavobolje, promena raspoloženja, razdražljivost mogu da ukažu na početak klimaksa.

Zbog hormonalnih promena dolazi do ubrzanog lupanja srca, viška kilograma, urinarnih infekcija, kao i promena u psihi. Pad koncentracije i depresija su česti pratioci novog stanja.

Ulazak u menopauzu stvara promene i na koži. Baršunast ten nestaje, a koža postaje suva, tanka i manje čvrsta. Sa smanjenim nivoom kolagena i elastina, vlakana koja obezbeđuju tonus i gustinu kože, nekada sitni tragovi starenje postaju dublji.

Menopauza – obratite pažnju na svoje zdravlje

Promene u telu koje donosi menopauza predstavljaju opasnost za pojavu pojedinih bolesti. Neretko, kao posledica novog stanja povećava se nivo holesterola. Njegovim taloženjem krvni sudovi postaju suženi što utiče na prenošenje krvi kroz telo. Samim tim, narušen je pravilan rad srca, pa se mogu razviti kardiovaskularne bolesti.

Menopauza

Problemi sa štitinom žlezdom su česti kod žena koja su ušle u menopauzu. Nije redak slučaj da su simptomi poremećaja prekriveni. Pa pripadnice lepšeg pola u ovom dobu moraju više da vode računa o redovnim lekarskim kontrolama.

Osteoporoza je bolest trećeg doba koja u većoj meri pogađa žensku populaciju. Usled smanjivanja gustine i poremećaja mikroarhitekture kostiju povećava se opasnost od teških preloma koji vode ka invaliditetu.

Svakako, ne treba zanemariti ni reproduktivni sistem. Zapravo, rak grlića materice se najčešće dijagnostikuje u periodu menopauze. Drage dame, imajte u vidu da je ova opaka bolest 4. po učestalosti karcinoma, a druga po smrtnosti. Obratite pažnju na poruke koje vam šalje vaše telo kako biste starenje dočele sa osmehom na licu.