Stil života i navike mogu da SKRATE životni vek

by | april 21, 2010

Iako očekivana dužina životnog veka raste u većem delu sveta, i tokom 20. veka u razvijenim zemljama produžila se za 30 godina, lekari da se neki ljudi opredeljuju za životni stil koji doprinosi ranijoj smrti.

Lekari uočavaju da ljudi usvajaju loše navike koje mogu da im skrate život – preterano konzumiranje hrane ili konzumiranje loše hrane, premalo vežbanja i pušenje, a te navike povećavaju rizik od dobijanja raka, dijabetesa, srčanih oboljenja i moždanog udara.

 

lose navikeIstraživači sa univerziteta Harvard i Univerziteta države Vašington želeli su da otkriju koliko godina se izgubi takvim izborom životnog stila, uz napomenu da je prosečan životni vek za Amerikance 78 godina.

 

Jedan od autora istraživanja Gudarc Danei kaže da su istraživači ustanovili da „visok krvni pritisak, pušenje, gojaznost i visok nivo šećera u krvi oduzimaju pet godina života kod muškaraca i oko četiri godine kod žena, na nacionalnom nivou“, prenosi „Glas Amerike“.

 

Istraživači su uporedili podatke u odnosu na rasu, prihode i mesto stanovanja, i ustanovili još veće razlike – belci srednje klase imaju najbolji krvni pritisak, ali azijate imaju manje loših navika i najboljeg su zdravlja.

 

– Ne boluju od srčanih oboljenja, jer imaju nizak krvni pritisak, ne dobijaju rak, zato što imaju veoma nizak faktor rizika za rak, uključujući pušenje – objašnjava Danei.

 

Naučnici su uočili razliku od čak 14 godina u očekivanoj dužini životnog veka između Amerikanaca azijskog porekla i Afro-amerikanaca za koje se očekuje da prosečno žive 67 godina.

 

– Afroamerički muškarci s juga imaju najkraći životni vek, zajedno sa Afroamerikancima koji žive u visokorizičnim urbanim sredinama, mestima kao što je centar Los Anđelesa – naveo je Danei.

 

Afroameričke žene su još jedna grupa sa kratkim životnim vekom zbog njihovog visokog procenta gojaznosti, jer ljudi koji se bore s viškom kilograma imaju viši nivo invaliditeta, dijabetesa i srčanih oboljenja – poremećaja koji ih čine bolesnijim dok su mladi, i zavisnim od lekova u dužem periodu.

Izvor: Tanjug

Tagovi: