
Avokado ili maslinovo ulje: Koje je zdravije?
Avokado ili maslinovo ulje, nas je interesovalo koja je razlika i koje je zapravo zdraviji izbor. A evo šta smo saznali. Svako ko se i malo bavio ...
S obzirom na to da je zdrava ishrana jedna od osnovnih tema o kojima naš magazin piše, kao i na to da smo u vreme doručka i ručka (a ponekad i večere) veoma često zajedno, u redakciji – to je ujedno česta tema i naših privatnih razgovora. Ali svaka od nas, koliko god se trudile da se hranimo zdravo, susreće se s određenim problemima. Zapisale smo ih i potražile savete nutricionistkinje. Evo kako se hrani L&Z redakcija i šta nam je nutricionistkinja preporučila…
Stručna saradnica: Dragana Filipović, dijetetičarka-nutricionistkinja
View this post on Instagram
Svaka namirnica ima određenu kalorijsku vrednost, a postoje i namirnice sa tzv. negativnim kalorijama, za čije je varenje potrebno više energije nego što je one same po sebi sadrže. U pitanju su:
Tikvice sa svojih 18 kcal na 100 g bogate su fitonutrijentima, koji podstiču normalnu funkciju creva i održavaju balans tečnosti u organizmu.
Grejpfrut je izuzetan depo vitamina C, folne kiseline, kalijuma i pektina, a sadrži svega 40 kcal na 100 g.
Paradajz, čiji sastav čini najvećim delom voda, poseduje 19 kcal na 100 g. Osim niske kalorijske vrednosti, izuzetan je i izvor biljnih vlakana, kalijuma, vitamina C i likopena, koji imaju antioksidativno dejstvo i efikasni su u održavanju optimalnog nivoa holesterola u krvi.
Jabuka, sa oko 50 kcal na 100 g, obezbediće obilje biljnih vlakana, naročito pektina, koji ne samo da pomaže u održavanju nivoa šećera u krvi već je i snažan borac protiv viška kilograma.
Navedene namirnice su veoma hranljive, a pritom imaju „negativnu kalorijsku vrednost” , te su odličan izbor za dostizanje i potom održavanje „mladalačke” kilaže.
View this post on Instagram
Današnji ritam života ostavlja veoma malo vremena da se posvetimo ishrani. Međutim, preskakanje obroka, kao i preobilni i kasni obroci, na duže staze mogu značajno da oštete zdravlje. Kao što i sami znate, cirkadijalni ciklus usklađuje dnevno-noćne aktivnosti, kao i funkciju svih najvažnijih organa u telu. S obzirom na to, trebalo bi da isplanirate i uskladite svoje i obroke svoje porodice s vašim dnevnim ritmom, odnosno neophodno je da svakodnevno obroke konzumirate u isto (ili približno isto) vreme. Pritom, ne bi trebalo da preskačete nijedan od glavnih obroka i da imate minimum jednu užinu tokom dana.
Ono što bi prvo trebalo da izmenite u svom dnevnom ritmu jeste da obavezno ubacite doručak. Pokušajte da osećaj gladi probudite čašom tople vode u koju ste dodali nekoliko kapi limuna ili grejpfruta. Doručak treba da se sastoji od složenih ugljenih hidrata i proteina (poseban akcenat stavljam na proteine jer daju duži osećaj sitosti). Kasnu popodnevnu užinu (voće, orašaste plodove…) prebacite u prepodnevne sate, a zatim nakon dva-tri sata konzumirajte obrok koji ste pripremili za ručak. Za glavni obrok oko kojeg se svi okupljate (za večeru) birajte proteinske namirnice s nižim sadržajem masti, kao što je riba, pileći file, sir, sveže povrće, mleko, integralni pirinač…
Verujem da ste iz ishrane izbacili svu slatku hranu, kao i zrele sireve i sireve sa plemenitim plesnima, mesne i riblje prerađevine, pohovanu hranu, slatko (lubenica, kruška, banana…) i suvo voće. Većinu namirnica sa visokom kalorijskom vrednošću, što jeste i dodatni razlog za vaš još veći kalorijski deficit. Svesni ste da je izbor namirnica manji, ali pravilnom kombinacijom možete povećati unos kalorija. Isplanirajte svoj dnevni jelovnik uz ove smernice:
Sami napravite majonez od hladnoceđenog maslinovog ulja, domaćih jaja i začinskog bilja.
Konzumirajte jaja (može u vidu omleta) ili sa testeninom od heljde + dodajte maslac, laneno ili susamovo ulje.
Pripremajte mesne supe sa dodatkom povrća i integralnog pirinča, oljuštenog prosa ili heljdine testenine.
U ishranu ubaci i prirodne antimikotike, kao što su beli luk, propolis i ulje lavande.
Iz vašeg pitanja shvatam da namirnice na koje ste intolerantni ne konzumirate u protekle tri godine. Doduše, ne znam koji je stepen intolerancije vašeg organizma na navedene namirnice: visok, srednji ili slab? U praksi se najčešće namirnice na koje je izražena visoka intolerantnost eliminišu iz ishrane u prvih tri do šest meseci. Nakon tog perioda, postepeno se uvode jedna po jedna i prate se reakcije organizma na nju u trajanju od 10-ak dana. Ako se ne dešavaju promene (ponovna pojava istih simptoma), intolerantna namirnica se može postepeno (od manjih ka većim količinama) uvoditi u ishranu. Međutim, ukoliko se nakon konzumacije ponovo jave simptomi, intolerantna namirnica trebalo bi da se izbegava još mesec do dva. Ukoliko je intolerancija na brašno, šećer ili mlečne proizvode kod vas srednje izražena, možete ih konzumirati jedanput nedeljno. Ukoliko je intolerancija slabo izražena, unosite ih u malim količinama.
Očigledno je da u vašem organizmu postoji „okidač” koji dovodi do pada šećera u krvi i potrebe za slatkom hranom. Jedan od njih može biti i nedovoljan unos proteina u prepodnevnim satima, a deficit proteina dovodi do naglog pada nivoa energije i pojačava želju za slatkom hranom. Kao što sam i Jasmini savetovala, trudite se da svoj dan počnete doručkom koji će biti sastavljen od omleta ili parčeta sira ili tunjevine sa svežim povrćem, koji će obezbediti duži osećaj sitosti i sprečiti pad energije tokom dana. Za popodnevnu užinu pojedite bananu koja će osigurati brz i trajniji izvor energije od, na primer, kockice čokolade ili kroasana. Ovu moć daje joj kalijum, mineral koji podstiče i rad mišića i moždanih ćelija. Trudite se da za ručak birate namirnice koje sadrže složene ugljene hidrate, biljna vlakna i proteine (pasulj, pečurke, luk, paradajz, paprika, riba) – oni održavaju nivo šećera u krvi i daju neophodnu energiju. Izbegavajte namirnice koje mogu dovesti do pada energije i osećaja pospanost, a to su kečap, razni sosovi i dresinzi, koji često u sebi kriju kukuruzni sirup, zaslađivač koji pojačava želju za slatkišima. Takođe, gotove musli mešavine i voćni jogurt sadrže vrlo malo vlakana, a značajne količine dodatog šećera. Vodite računa i kojom brzinom pojedete obrok – brzo konzumiranje hrane „s nogu” takođe može rezultirati pojačanom željom za slatkišima.
Vaša zabrinutost zbog pojave masnih naslaga na stomaku opravdana je – to je najopasnije mesto za skladištenje masti u našem organizmu. Trbušna, odnosno viscelarna mast okružuje naše vitalne organe, cirkuliše kroz krvotok – povećava koncentraciju masti i šećera u krvi i, kako i sami navodite, povećava rizik od pojave dijabetesa, ali i srčanih oboljenja. Periodičan post tj. fasting nije sam po sebi dovoljan za rešavanje problema masnih naslaga na stomaku. Restrikcija određenih namirnica bila bi bolje rešenje za taj problem. Neophodno je da iz ishrane potpuno isključite namirnice s prostim (rafinisanim) ugljenim hidratima, koji se brzo vare i prelaze u masti koje se deponuju u predelu stomaka. I ne samo to, one najčešće ne mogu da „ukrote” vašu glad i pozivaju na ponovni unos istih namirnica uvodeći u začarani krug: unos – deponovanje masti – želja – unos. A to su šećer, proizvodi od belog brašna, rafinisane žitarice, konditorski proizvodi i slatki napici. Radije birajte složene ugljene hidrate, odnosno namirnice bogate vlaknima koje se duže vare, ubrzavaju metabolizam i daju osećaj sitosti. A to su voće, povrće i integralne (nerafinisane) žitarice, leguminoze, čija semenke… Povećajte unos proteina tokom dana. U ishranu uključite i orašaste plodove, mahunarke i manje masne vrste mesa (teletina, piletina, ćuretina i junetina). Dodajte i nezasićene i omega-3 masne kiseline uvođenjem maslinovog ulja, avokada, masnijih vrsta ribe (losos, haringa, tuna, skuša…), kao i jaja, jer pomažu u prevenciji oboljenja i daju osećaj sitosti. Oprez, budite umereni kad su količine u pitanju, s obzirom na njihovu visoku kalorijsku vrednost.