Lekovito bilje u fokusu! Razgovarali smo sa Hristinom Lazarević koja stoji iza stranice “Health & More” i istoimenog bloga na lepotaizdravlje.rs

Saznajte ko nam to svakog četvrtka, u okviru bloga “Health & More” donosi savete o upotrebi lekovitog bilja. I zašto bi trebalo da je poslušamo.

by | maj 27, 2021

Ako pratite Instagram stranicu @__health.and.more__ Hristine Lazarević, ili su vas zainteresovali njeni članci koje četvrtkom objavljujemo na lepotaizdravlje.rs, verujemo da ste i vi poželeli da saznate više o ovoj mladoj ženi, za koju nam se čini da “nema šta ne zna” kada je u pitanju lekovito bilje.

Upravo zato smo se sa Hristinom dogovorili da joj ovog četvrtka, umesto uobičajene kolumne, pošaljemo pitanja koja će nam otkriti kako se jedna magistarka farmacije zaljubila u lekovito bilje.

Ukoliko ste propustili dosadašnje Hristinine kolumne pronaći ćete ih ovde:

Šta si po zanimanju?

Po zanimanju sam diplomirani magistar farmacije, a u duši jedan veliki zaljubljenik u prirodne preparate, čajeve i fitoterapiju.

Za studije farmacije sam se odlučila davne 2009. godine kada sam upisala srednju medicinsku školu i završila smer za farmaceutskog tehničara. Međutim, moja želja za znanjem nije tada prestala tada. Nakon završetka 4 godine srednje škole, odlučila sam da svoje znanje, narednih 5 godina, nadograđujem na Fakultetu medicinskih nauka u Kragujevcu, koji sam uspešno završila 2020. godine i stekla zvanje diplomiranog magistra farmacije. Trenutno sam student doktorskih akademskih nauka na istoimenom fakultetu, u oblasti preventivne medicine, pri čemu sam se posvetila proučavanju prevencije bolesti i jačanju zdravlja.

Kada i kako si se zainteresovala za lekovito bilje?

Ljubav prema lekovitom bilju kod mene postoji od malih nogu. Rođena sam sa urođenom, genetskom alergijskom astmom, koju je bilo veoma teško kontrolisati, s obzirom na to da sam od rođenja bila alergična na mnoge namirnice, kao što su jaja, mleko, jagode, jabuke, zatim grinje, prašinu, dlaku psa, dlaku mačke, polen… Lista je bila dugačka. S obzirom na to da se ’94 godine, kada sam rođena, o alergijama i astmi znalo mnogo manje nego danas, mama je stvarno imala problema sa mojom ishranom i lavovski se borila da napravi jelovnik koji ću smeti da jedem, bez alergena koji su mi izazivali napade astme, iznova i iznova.

U svemu tome joj je pomagao jedan travar – Moša, koji je gotovo živeo s nama neko vreme, pripremao mi čajeve, razne meleme za ekcem koji sam imala – i sve to od lekovitog bilja koje je raslo blizu naše kuće! Iako mala, tada sam imala svega 4-5 godina tada, taj travar mi je ostao duboko urezan u sećanju i dan-danas sam mu zahvalna na pomoći koju mi je tada pružao, jer sa svakim čajem koji bi mi pravio, meni je bilo sve bolje i bolje!

Dakle, ljubav prema biljkama je postojala i pre fakulteta, ali sam tek nakon završetka fakulteta osvestila da je lekovito bilje i pomaganje ljudima uz pomoć preparata na prirodnoj osnovi – ono čime bih volela da se bavim u životu.

Na koji način povezuješ znanja o lekovitom bilju sa onima stečenim tokom studija?

Iako su mnogi u čudu kada kažem da sam magistarka farmacije, a da zapravo volim prirodu, lekovito bilje i prirodne proizvode, uspešno žongliram između ta dva. Tačno je, u oblasti farmacije sam već 12 godina i zahvalna sam nauci na mnogim znanjima koje mi je pružila, ali tek nakon završenog fakulteta shvatila sam da želim istinski da pomažem ljudima. Želim da zajedno gradimo svest o zdravom načinu života, da zajedno očistimo svoj organizam od hemije i toksina i da zajedno učimo o darovima koje nam je priroda poklonila.

Od svih predmeta koje smo imali tokom studiranja, farmakognozija i nauka o biljkama su oblasti koje su mi oduvek privlačile najviše pažnje i nešto čemu sam posvećivala mnogo vremena.

Odakle najviše učiš o lekovitom bilju?

O lekovitom bilju najviše sam naučila na predmetu farmakognozije, prvo u srednjoj školi, a zatim i na fakultetu, a to znanje trenutno nadograđujem raznim knjigama koje pronađem u biblioteci. Omiljena knjiga iz te grupe mi je “Liječenje čajevima lekovitog bilja”, koju je napisao profesor i doktor Jovan Tucakov. Ova knjiga je prava riznica znanja i nešto što bih svakome preporučila da pročita, ukoliko želi da svoj organizam jača uz pomoć lekovitih biljaka.

Kako je nastao Instagram profil @__health.and.more__ ?

Instagram profil @__health.and.more__ nastao je prošle godine, za vreme izolacije. Usled viška slobodnog vremena, okrenula sam se stvarima koje zaista volim, uživala sam u dvorištu, prirodi, brala maslačak, koprivu, matičnjak, sve to sušila za zimu i došla na ideju da bih to znanje mogla da podelim sa ljudima koje to zanima. U to vreme, završila sam kurs digitalnog marketinga i postepeno, hobi pretvorila u posao.

Od profila koji je u početku, prvih nedelju dana, pratilo svega osamnaestoro sramežljivih ljudi, za svega godinu dana napravila sam zajedniceu od preko 5.000 ljudi, koji aktivno učestvuju u svim mojim objavama, podržavaju me, bodre, zajedno učimo, delimo recepte.. Osećaj je neverovatan i izuzetno mi je drago kada vidim da i u Srbiji počinje da se razvija svest o zdravom načinu života i da ljudi sve više cene prirodne proizvode!

Sa kojih profila na društvenim mrežama ti najviše učiš, ali i uživaš u njima?

Spisak profila koje uživam da pratim je podugačak, ali ako bih morala da izdvojim nekoliko osnovnih, to bi bio profil drage Tatjane Popović (@totallywellness), zatim profil o bezbednim proizvodima na prirodnoj bazi Tatjane Tasić Jovanović (@ttj.pure.world) i definitivno profil moje drage koleginice Maje Kovač (@smilje_i_bosilje), kod koje uvek ima nešto korisno da se nauči.

Da li i sama sakupljaš lekovito bilje?

Da, ove godine već imam prikupljenu zovu, koprivu, cvet i list maslačka, nanu, matičnjak, a uskoro počinjem da sakupljam i peteljke od trešanja koje su odlične kada se pripremaju u obliku čajeva, za sve bubrežne bolesti i protiv urinarnih infekcija.

Mnogi će ovo leto provesti u otkrivajući lepote naše zemlje. Koje samoniklo lekovito bilje će moći da se bere kod nas ovog leta?

S obzirom na to da počinje mesec jun, valjalo bi spomenuti neke od osnovnih biljaka koje se lako prepoznaju i koje možemo sakupljati narednog meseca. To su svakako bokvica, breza, gorka detelina, hajdučka trava, kantarion (najčešće krajem juna, zavisi od toga koliko je godina sunčana), neven, majčina dušica, nana, vranilova travu…

Spisak je dugačak, a što se tiče raspoznavanja biljaka, možete pratiti moj profil, gde će u narednom periodu biti više objava o prepoznavanju i razlikovanju biljaka. U planu je da svakog meseca objavljujem biljke koje se prikupljaju u tom mesecu, tako da svako koga zanima više o ovoj temi, može se pridružiti našoj Instagram zajednici.

Šta bi preporučila početnicima, uz onaj osnovni savet: da moraju dobro da poznaju biljku koju beru?

Uvek treba voditi računa o tome da nisu sve biljke koje vidimo lekovite – neke su i poprilično otrovne. Dobro poznavanje biljke koja se bere je uvek na prvom mestu, a nakon toga i poznavanje vremena kada se biljka sakuplja i na koji način se suši.

Osnovno pravilo koje važi za sve biljke koje sakupljamo jeste da se uvek sakupljaju na čistom, nezagađenom mestu, daleko od puteva, fabrika i gradova.

Cveće, lišće i nadzemni delovi biljke najčešće se suše u dobro provetrenoj, tamnoj prostoriji, u kojoj postoji dobra cirkulacija vazduha. Bitno je da prostorija bude zamračena, nikako takve delove biljke ne izlagati direktno sunčevoj svetlosti. Ukoliko sušimo koren, koru, plod ili seme – suši se na suncu.

Kao podloga za sušenje uvek se koristi čista, bela krpa ili prostirka. Novine izbegavajte kao podlogu, jer sadrže olovo koje je toksično i koje biljka koja se suši može apsorbovati, usled čega može doći do intoksikacije.

Biljke nikada ne stavljamo na gomilu za sušenje, već raspoređene u tanke slojeve, kako bi vazduh uvek strujao između delova biljke koji se suše i kako ne bi bilo zadržavanja vlage.

To su neka od osnovnih pravila, mada treba imati na umu da je svaka biljka individualna i da za svaku biljku postoji posebno vreme kada se bere i način na koji se suši.

I za kraj, možeš li da izdvojiš pet posebno korisnih lekovitih biljaka, koje bi svako od nas u svakom trenutku trebalo da ima kod kuće?

Ako mene pitate, žalfija i ruzmarin su biljke koje uvek imam u kući i koje koristim kao prirodne prečišćivače vazduha. Od par listova žalfije i ruzmarina napravim lopticu koju stavim na tacnu, zapalim i raznesem kroz kuću. I žalfija i ruzmarin su prirodni antiseptici i čiste vazduh od bakterija i virusa. Ovoj mešavini se može dodati i listić bosiljka, koji ima isto dejstvo.

Nana, peršun i kantarion su biljke koje takođe uvek treba imati u blizini.

Nanu najčešće koristim za uživanje u čaju, peršun povremeno pijem radi ispiranja urinarnih puteva i preventive, a kantarion uvek imam jer se nikada ne zna kada će zatrebati njegova obnavljajuća moć. Od kantariona je takođe dobro napraviti kantarionovo ulje ili melem na bazi kantariona – oba preparata su tokom leta odlična protiv opekotina.

Dosta je još biljaka koje bi trebalo spomenuti, pa vas pozivam da više o njima pročitate na mom instagram profilu.

Privatne fotografije via Hristina Lazarević