Hoće li biti drugog talasa koronavirusa i koliko će loš biti? Evo šta kažu stručnjaci

Ukoliko dođe do obnavljanja virusa, neki stručnjaci veruju da će biti još gori

by | april 24, 2020
drugi talas korone health

Hoće li biti drugog talasa koronavirusa? Tokom protekle nedelje, nekoliko država i Amerika najavile su planove za početak popuštanja restrikcija izazvanih koronavirusom. Ali postoji veliki rizik da se sve otvori prerano – što može izazvati drugi talas koronavirusnih infekcija, upozorio je direktor Centra za kontrolu bolesti dr Robert Redfild.

Dr Redfild veruje da bi ovaj drugi talas mogao biti još opasniji. U razgovoru za Vašington Post, rekao je da postoji mogućnost da će „napad virusa na našu zemlju sledeće zime, zapravo, biti još teži nego onaj kroz koji smo upravo prošli“, jer će se to dogoditi tokom sezone gripa.

Drugi talas izbijanja bolesti  koji se dogodio se pandemijom gripa 1918. godine, doprineo je velikom broju preminulih, umrlo je više od 50 miliona ljudi. Ta pandemija doživela je tri talasa, a drugi talas je bio smrtonosniji od prvog. Kasnije pandemije gripa takođe su imale više talasa, uključujući grip 2009 H1N1, koja je započeo u aprilu te godine i imao je drugi talas na jesen.

Mnogi stručnjaci se slažu sa dr Redfildom da je drugi talas koronavirusa neizbežan.

– Ovo je ljudski virus koji se efikasno širi i on neće nestati bez vakcine – kaže za Health stručnjak za zarazne bolesti Ameš A. Adalja, viši naučnik u Center for Health Security iz Merilenda.

Važno je razlikovati druge talase i sekundarne vrhove; tehnički nisu isti.

– Zamislite da ste na plaži. Talas dolazi i nakon što dostigne svoj najviši nivo, spušta se i ruši se na plaži – to je mesto gde država vidi njihov najveći broj i počinje da opada – kaže ekspert za javno zdravstvo Kerol A. Viner, koja je osnovala pokret Give Space 2017. godine, piše Health.

 – Drugi talas? Zamislite to kao bukvalno drugi talas, on dolazi iza prvog, ne ide toliko visoko, već se raspukne i teče. 

Ti „bokovi i tokovi“ zavise od uspeha zaštitnih i preventivnih mera, dodaje Vinner, kao što su zdrave higijenske navike i socijalna distanca. Oni pomažu u smanjenju pretnje od drugog talasa – ali Pobednik upozorava da ih treba strogo sprovoditi u svakoj državi, zajedno sa rigoroznim testiranjem radi prepoznavanja „tačaka žarišta“ u zemlji. Pročitaj i: Dermatolozi otkrivaju novi simptom bolesti: Šta su „COVID prsti“? (video)

– Tek tada imamo puštanje i izolovanje slučajeva i korišćenje najboljih zaštitnih mera da bismo videli smanjenje –kaže Viner.

– To će nam omogućiti da ublažimo ograničenja države. Bez održivog provođenja socijalne distance i testiranja kvaliteta, ublažavanje ograničenja – čak i uz najbolje namere – povećaće rizik da će neimuni ljudi biti izloženi zaraženim ljudima.

Gledajući šta se dešava u drugim zemljama dokazuje se koliko je novi koronavirus virulentan i kakva predviđanja se mogu ponuditi za SAD. Iako je Kina naizgled uspešna u kontroli izbijanja u provinciji Hubei, epicentru prvobitne epidemije, imali su porast slučajeva na severu. Nakon što je tokom nekoliko nedelja izveštaj o lokalnim prenosima bio skoro nula, nova serija slučajeva COVID-19 u gradu Harbinu, na granici sa Rusijom, dovela je do novih blokada, objavio je Financial TimesPročitaj i: Da li alkohol slabi imunitet? Šta treba znati o piću tokom pandemije COVID-19

I u Singapuru je došlo do naglog porasta koronavirusnih infekcija, uprkos tome što je pohvaljen zbog svojih ranih napora za kontrolu. Iako se bolest vratila u zbijenih kućama migranata, gde su higijenski uslovi i ishrana loši, to pokazuje koliko brzo bolest može da se vrati tamo gde su ljudi u neposrednoj blizini.

Još je prerano za identifikaciju obrazaca COVID-19, iako dr Adalja veruje da je najveća pretnja drugog talasa tokom pada, a to je početak sezone gripa. On upozorava da vakcina neće biti spremna do tada, čak ni u najboljem scenariju.

– Drugi talas koji počinje na jesen mogao bi da se dogodi pomešan sa gripom i da se pokaže kao poseban izazov za bolničke sisteme koji se sa njima bore – kaže on.

– Ne znamo u potpunosti zašto je grip češći tokom jeseni i zime, ali znamo da je vreme kada su ljudi bliži jedni drugima, a vlažno je i hladno, što može imati uticaja – kaže Viner.

– Čini se da je grip češći u drugim zemljama tokom kišnih sezona. Komplikacije se javljaju kada se ulazi u sezonu gripa a broj obolelih od koronavirusa se povećava.

Urviš Patel, dr med  stručnjak za javno zdravlje na odeljenju neurologije bolnice Mount Sinai u Njujorku, kladi se na drugi talas. Ističe da drugi virusi SARS-a i MERS-a nisu imali drugi talas, ali kaže da bi trebalo da budemo spremni za sve moguće uslove. On savetuje da su „prevencija i mere predostrožnosti“ uvek najbolji pristup.

– Zemlje se ne mogu duže vreme držati u blokadi zbog ekonomskog opterećenja i psihološkog uticaja ostanka kod kuće, ali stanovnici moraju strogo da slede socijalno distanciranje sve dok imunitet kolektiva od COVID-19 putem masovne imunizacije ne bude postignut. To se verovatno neće dogoditi još šest do dvanaest meseci – kaže dr Patel za Health.

Istovremeno, smatra da se zaključavanje ne bi trebalo ukinuti sve dok se ne sprovede masovno testiranje, plus samoizolacija kod kuće, uz odgovarajući tretman za one koji imaju pozitivan rezultat na testiranju (ili imaju simptome, ako ne postoji test). Pročitaj i: Koronavirus može izazvati osip kod nekih ljudi – evo šta biste trebali znati

– Preduzeća bi trebalo da počnu često da šalju svoje zaposlene na medicinske testove. Svakodnevno skeniranje pojedinaca na simptome biće najbolji način da se krene napred i vlada bi trebalo da preuzme brigu o javnim mestima. 

Dok ne stignemo do toga, dr Patel kaže da je presudno nastaviti učestalo pranje ruku, ne dirati lice, često čistiti površine i koristiti masku i rukavice da biste se zaštitili kada ste na javnom mestu. I, naravno, sledite smernice za socijalno distanciranje.

– Na nivou zajednice moramo pojačati testiranje na asimptomatskim ljudima – dodaje dr Patel.

– Naši zdravstveni radnici moraju biti zaštićeni kako bi mogli obavljati svoj posao i moraju ostati bezbedni. Jačanje bolničkog sistema za lečenje simptomatskih pacijenata pomoći će u smanjenju smrtnosti dok ne budemo dokazali tretman ili vakcinu.

lepotaizdravlje.rsHealth/Alex Sandoval