5 mitova o alergijama – tačno ili ne?

by | mart 30, 2022
5 mitova o alergijama

Predstavljamo vam 5 mitova o alergijama u koje smo dosad verovali i razrešavamo svu tu konfuziju u vezi s reakcijama našeg imunološkog sistema na, inače, bezazlene supstance, poput polena, prašine ili određenih namirnica. Neki od ovih uvida mogu vam olakšati život s alergijama

5 mitova o alergijama

Mit #1: Alergije se prvi put javljaju tokom detinjstva i adolescencije.

Da li je to tačno? Ne uvek. Iako se kod većine pacijenata alergije zaista prvi put manifestuju u detinjstvu, one se, ipak, mogu ispoljiti i u starijim uzrastima. To posebno važi za sezonske alergije.

Do alergija zapravo dolazi kad naš imunološki sistem pogrešno identifikuje supstancu poput polena ili grinja kao štetnu, a zatim je napada, oslobađajući jedinjenja koja mogu uticati na sinuse, oči, disajne puteve, kožu i probavni sistem. Možda će do alergijske reakcije prvi put doći onda kad dođete u kontakt s nekom novom supstancom ili ćete reagovati tek nakon što joj više puta budete izloženi ili ukoliko vam je imunološki sistem u tom trenutku u disbalansu. Nije neuobičajeno, na primer, da se alergije razviju jednu ili dve sezone nakon preseljenja na drugu lokaciju, tj. nakon izlaganja polenima drveća, trava ili korova, s kojima nismo ranije bili u kontaktu. Takođe, alergije na hranu mogu se javiti i u odraslom dobu – jedna velika studija pokazala je da je gotovo polovina ispitanih pacijenata alergiju na određenu namirnicu razvila tek u zrelijim godinama.

Razgovarajte s izabranim lekarom ako ono za šta mislite da je prehlada traje duže od dve nedelje ili ako primetite koprivnjaču, oticanje i peckanje u ustima ili bol u stomaku, u roku od dva sata nakon jela. U tom slučaju, neophodan vam je specijalistički pregled – alergolog vam može pomoći da otkrijete šta je uzrok tegoba.

Mit #2: Lokalno uzgajani med može smanjiti simptome polenske groznice.

Da li je to tačno? Da i ne. Iza gore iznete tvrdnje stoji ideja da se konzumacijom lokalno proizvedenog meda izlažemo polenu kojem smo okruženi, te da bi s vremenom naše telo moglo da se navikne na njega i prestane da reaguje. U pitanju je zapravo ista teorija koja objašnjava kako protiv alergija deluje imunoterapija.

Međutim, pčele većinu polena sakupljaju od cvetnih biljaka, a ne od drveća, trava i korova, koji su izazivači polenske groznice. Osim toga, količina polena u tegli meda može veoma varirati, što čini gotovo nemogućim da se polako izgradi tolerancija zahvaljujući kontrolisanoj dozi. Istovremeno, klimatske promene su kod mnogih znatno pogoršale simptome polenskih alergija, sugeriše istraživanje Univerziteta Merilend (SAD). Ukoliko i vi spadate u tu grupu, umesto oslanjanja na teglicu meda, počnite s promenama u načinu života, poput boravka u zatvorenom prostoru kada je koncentracija polena u vazduhu visoka i korišćenja prečišćivača vazduha sa HEPA filterom. Ako to ne pomogne u dovoljnoj meri, vreme je da zakažete pregled kod alergologa, koji će vam možda prepisati terapiju na bazi anithistaminika i kortikosteroida.

Mit #3: Lekove protiv alergija treba uzimati samo po potrebi.

Da li je to tačno? Problem je ovde u razumevanju reči „potreba”. Treba razlikovati, s jedne strane, hitnu terapiju u slučaju anafilaktičkog šoka ili jednokratnu terapiju antihistaminicima koja može suzbiti povremene simptome alergije za samo sat vremena. Međutim, s druge strane, kod predvidljivih sezonskih alergija, uzimanje lekova koje je propisao alergolog, pre nego što osetite simptome, ublažiće reakciju organizma, što će smanjiti ili čak potpuno ukloniti simptome. Zbog toga, mnogi lekari pacijentima sa sezonskim alergijama preporučuju svakodnevno uzimanje oralnog antihistaminika u obliku tablete.

Pročitajte i… Kako sprečiti simptome alergija?

Uz to, potrebno je započeti i sa uzimanjem nazalnog kortikosteroidnog spreja pre nego što nastupi sezona alergija, jer može proći dve nedelje da se postigne puna efikasnost, savetuju lekari. Korisno je znati da danas postoje nazalni sprejovi koji kombinuju kortikosteroid i antihistaminik, pa u slučaju korišćenja takvog spreja, tablete antihistaminika nisu neophodne. Svakako da je o vrsti i doziranju lekova protiv alergija neophodno da se posavetujte s alergologom.

Mit #4: Osobi koja pati od alergija ne treba donositi cveće na poklon.

Da li je to tačno? Nećete joj pokloniti buket ambrozije, zar ne? Najčešći sezonski alergeni su trave i korovi (među kojima i ambrozija). Većina ukrasnih cvetnih biljaka ne stvara mnogo polena, niti proizvodi težak polen koji se prenosi vetrom. Ipak, ukoliko želite da budete sigurni, izaberite sorte za koje je manje v erovatno da će otpuštati polen (kao što su kamelije, ruže i ljiljani), a izbegnite mimozu, jorgovan, suncokret i poljsko cveće.

Mit #5: Alergije nestaju tokom zime.

Da li je to tačno? Ne, ako imate alergije do kojih dolazi u zatvorenom prostoru – reč je o alergijama na grinje, dlaku kućnih ljubimaca i buđ. U tom slučaju, više vremena provedenog u zatvorenom prostoru i lošija ventilacija mogu dovesti do pogoršanja simptoma. U svakom slučaju, imperativ su redovno usisavanje, brisanje prašine i korišćenje antialergijskih navlaka za dušeke i jastuke. Od velike pomoći mogu biti i prečišćivači vazduha.

Pročitajte i… Najčešće alergije na hranu

lepotaizdravlje.rserslie77 / iStock via Getty