Alkohol i zdravlje: Koliko alkohola je u redu?

by | mart 24, 2022
Alkohol i zdravlje

Da li su alkohol i zdravlje povezani ili ne? Veza između konzumacije alkohola i zdravlja nije baš tako jednostavna. Evo šta treba da znate.

Čaša crnog vina uz kvalitetan obrok zvuči kao prilično zdrav izbor. Na kraju krajeva, crno vino je deo mediteranske ishrane – što sigurno znači da je dobro za nas, zar ne? Moraćemo da vas razočaramo. Sve veći broj naučnih istraživanja o uticaju alkohola na različite aspekte zdravlja dovodi u sumnju ideju da je bilo koja količina alkohola dobrodošla za naš organizam.

Iako umerena konzumacija može imati neke koristi, mnogi stručnjaci upozoravaju da te koristi nadmašuje činjenica da vrtoglavo rastu neki drugi zdravstveni rizici. Minimalna količina alkohola je možda dobra za vaše srce (ipak, naučnici to još uvek ne potvrđuju jednoglasno!), ali s druge strane sasvim je izvesno da alkohol povećava rizik od raka, slažu se stručnjaci. A i kada su u pitanju druge oblasti zdravlja, ni tamo slika nije kristalno jasna.

Alkohol i zdravlje

Vaše srce

Neke studije ističu da se kod ljudi koji umereno piju alkohol smanjuje rizik od smrti usled srčanih oboljenja, u odnosu na one koji ne piju, iako je u igri i mnoštvo drugih faktora – kao što su nivo obrazovanja ili istorija bolesti – koji možda mogu objasniti razliku. Jedna takva studija, koja je obuhvatila više od 18.000 zdravih starijih osoba, objavljena u Evropskom časopisu za preventivnu kardiologiju, otkrila je da se kod onih koji su pili umereno smanjila verovatnoća da će imati kardiovaskularne probleme u odnosu na one koji su apstinirali.

Lekari kažu da, kod zdravih ljudi, umerena konzumacija alkohola (koja se obično definiše kao maksimalno jedno piće dnevno, za žene) pozitivno utiče na srce, i to na nekoliko načina. U malim količinama alkohol povećava snagu kojom srce pumpa krv, te čini ovaj naš organ efikasnijim. Alkohol takođe opušta krvne sudove, snižava krvni pritisak i povećava koncentraciju antitrombičkih faktora u krvi, koji smanjuju rizik od krvnih ugrušaka, a time i od srčanog ili moždanog udara. Konzumacija crvenog vina ima i dodatnu korist jer unosimo antioksidanse, poput resveratrola, koji pomaže u snižavanju nivoa LDL („lošeg“ holesterola) i povećavanju nivoa HDL („dobre“ vrste holesterola).

Pročitajte i… Kako alkohol utiče na našu kosu?

Ali, pri svakodnevnim visokim unosima (više od dva pića dnevno) ili uz povremeno preterivanje (za žene, to znači četiri ili više pića tokom večeri jednom mesečno ili češće), alkohol može izazvati probleme sa srcem, upozoravaju stručnjaci.  Obilna upotreba može dovesti do odumiranja mišićnih ćelija srca i njihove zamene čvršćim tkivima koja nisu u stanju da se kontrahuju. Kao rezultat, srce može postati manje efikasno i sklonije aritmijama, artrijalnoj fibrilaciji, uvećanju i, na kraju, otkazivanju rada ovog organa.

Vaš mozak

Alkohol deluje na mozak na nekoliko načina. Deluje kao sedativ tako što utiče na signalizaciju koja stiže do mozga. Takođe može biti i stimulans, jer utiče na neurotransmitere. A kada jetra razgradi alkohol, proizvodi acetate kao nusproizvod, koje mozak sagoreva za energiju zajedno s glukozom (umesto da sagoreva samo glukozu, kao svoje osnovno gorivo). Vaš mozak se prilagođava tim promenama, a kada se sav alkohol preradi, vraća se na prethodni način rada. Međutim, s vremenom, ovo prelaženje sa čiste glukoze na onu kombinovanu sa acetatima i nazad može izazvati nepovratnu štetu.

Postoje istraživanja koja ukazuju na potencijalnu zaštitnu korist malih količina alkohola, ali ta veza još uvek nije u potpunosti rastumačena. Naučnici ne znaju tačno koji nivo alkohola je bezbedan za mozak, ali ako redovno pijete toliko da se koncentracija alkohola u krvi podigne iznad dozvoljene granice za vožnju od 0,2 promila – to je verovatno štetno. Istraživači su otkrili da mozak alkoholičara pokazuje degenerativne promene slične onima koje mogu da se uoče u slučaju Alchajmerove bolesti.

Vaše kosti

Održavanje gustine koštane mase u periodu menopauze postaje izazov, jer se ubrzava stopa remodeliranja kostiju (kada se koštane ćelije razlažu i obnavljaju). Međutim, izgleda da alkohol može usporiti taj proces, pa neka istraživanja potvrđuju da je umereno konzumiranje alkohola povezano sa većom gustinom kostiju. Obilne količine alkohola, međutim, mogu imati mnogobrojne negativne efekte na vaš skelet, a povezuju se s manjom gustinom kostiju i većim rizikom od osteoporoze i preloma.

Veza između alkohola i kancera

Konzumiranje alkohola povećava rizik od najmanje sedam različitih kancera: raka usta, grla, grkljana, jednjaka, jetre, dojke i debelog creva. Odnos je jasan i linearan: što više pijete, veći je rizik.

Postoji nekoliko načina na koje alkohol povećava rizik od raka. Vaš organizam ga pretvara u acetaldehid, pa kada se to, verovatno kancerogeno, jedinjenje nalazi u kontaktu s tkivima u grlu i jednjaku, ono ih oštećuje. (Ovo se posebno odnosi na pušače.). Obilno unošenje alkohola može dovesti do ciroze jetre, povećavajući rizik od raka jetre. Alkohol takođe podiže nivo estrogena u krvi, što može povećati rizik i od raka dojke. Osim toga, ometa metabolizam folata, vitamina B koji pomaže u popravci DNK; istraživači misle da to igra ulogu za rizik od raka debelog creva i raka dojke.

Kada je u pitanju rak dojke, jedno piće dnevno, čak i manje, povećava rizik za 4 procenta; jedno do tri pića dnevno za 23 procenta; četiri ili više pića za 61 procenat, prema metaanalizi iz 2015. godine, koju je objavio British Journal of Cancer. Ipak, ovoj vezi se posvećuje malo pažnje. Jedno istraživanje je pokazalo da samo 25 odsto žena starosti između 15 i 44 godine zna za vezu između konzumiranja alkohola i rizika od raka dojke.

Pročitajte i… Kokteli bez alkohola

Alkohol i zdravlje – Kako da pijete pametnije?

Evo šta treba da uradite…

1. Prvo, tokom nekoliko nedelja pratite svoj unos, preporučuju stručnjaci. Bitne su i količine: pod jednom porcijom podrazumeva se 330 ml piva, 150 ml vina ili 0,3 ml žestine. Dakle, jedan koktel se može računati kao dve ili čak tri porcije, u zavisnosti od recepta. Ako ne pijete, nema zdravstvenog razloga ni da počnete, tvrde stručnjaci. (I, naravno, izostavite u potpunosti alkohol ako ste trudni, imate istoriju zavisnosti od alkohola ili psihogenih supstanci, ili ako imate druge medicinske razloge da ne pijete.)

2. Pokušajte da se pridržavate količine od jednog pića dnevno, maksimalno, i izbegavajte da pijete svaki dan. Ako to činite, rizik će biti prilično nizak. Stručnjaci predlažu da, ako trenutno pijete svakodnevno, počnete s pristupom „samo vikendom“.

3. Naučite više o faktorima rizika kada su alkohol i zdravlje u pitanju. Ako imate porodičnu istoriju srčanih bolesti ili raka, trebalo bi da budete posebno oprezni. Ukoliko imate ili ste imali rak, pitajte svog lekara da li vam je uopšte dozvoljeno da konzumirate alkohol.

4. Razmislite o tome da prestanete s unosom alkohola (makar privremeno). Ako pauzirate mesec dana, možda ćete shvatiti da vam više odgovara da ga uopšte ne pijete (ili da ga pijete manje). Možda ćete izgubiti nekoliko kilograma, bolje spavati i primetiti poboljšanje hroničnih zdravstvenih stanja, poput visokog krvnog pritiska.

lepotaizdravlje.rsDeanDrobot/iStock/Getty Images Plus via Getty Images