Pitali smo doktorke kako brinu o svom i zdravlju svojih najbližih

by | septembar 28, 2021
doktori i zdravlje

Kako doktorke brinu o svom i zdravlju svojih najbližih? Šest naših sagovornica, lekarki različitih specijalnosti (a sve su uz to mame!), govore o tome kako brinu o svom i zdravlju svoje porodice.

Priredila: Lidija Ćulibrk

Kako doktorke brinu o svom i zdravlju svojih najbližih

Aleksandra Novakov, specijalistkinja ginekologije


Na šta stavljate akcenat kad je vaše zdravlje u pitanju?

Doživela sam olakšanje nakon što smo se svi, moja porodica i prijatelji, vakcinisali. Nastavila sam s vitaminskom suplementacijom – akcenat je na vitaminima D, C i na cinku. S dolaskom lepšeg vremena, mnogo više sam na biciklu ili pešačim – ne pamtim kada sam vozila auto. Joga je nešto što mi pomaže da me manje bole leđa i mišići od sedenja za ultrazvukom, ali me je naučila i postizanju mira uz samo nekoliko jednostavnih udaha i fokus. S obzirom na to da laser ima značajno mesto u mojoj nezi preko zime, već s prvim zracima sunca stavljam kreme sa zaštitnim faktorom 50, a ako planiram da duže vreme provedem napolju – jedna od omiljenih novih zanimacija koje sam otkrila tokom prethodnih godinu dana jeste bavljenje baštom – vodim računa da se zaštitim dugim rukavima. Sve u svemu, duboko verujem da je prevencija ključ zdravlja.

Da li ste uspeli nešto od toga da prenesete i svojoj majci i da li ste zadržali nešto od njenih saveta?
Od mame sam naučila koliko je važna nega kože i pokret, plivanje, hodanje… to je bio sastavni deo mog detinjstva i odrastanja. Ona se sada, kako godine odmiču, manje kreće, ali se stalno upravo na to međusobno podstičemo.

Šta savetujete svojoj deci u ovom trenutku?
Veoma sam ponosna na to što su oba moja deteta prihvatila podizanje imuniteta vitaminskom suplementacijom – tokom kovida smo napravili čak i zajedničku porodičnu rutinu od toga. Sem toga, oboje su tada počeli da vežbaju kod kuće, imaju aplikacije prilagođene baš njihovim potrebama i vrlo su redovni u tome. I oboje, takođe, koriste i ravničarske prednosti Novog Sada – ćerka je stalno na biciklu, a sin svuda ide peške.

A šta bi bilo ono što biste im preneli a što će važiti zauvek?
Preventiva, preventiva i preventiva. Nikakvi lekovi, operacije i intervencije ne mogu zameniti jednom narušeno zdravlje.

Pročitajte i… Najbitniji zdravstveni pregledi za svako životno doba

Dr Željka Cabunac, specijalistkinja ortodoncije i antiejdžinga

Šta stavljate na prvo mesto kad je vaše zdravlje u pitanju?
Ishranu, redovnu fizičku aktivnost i porodičnu ljubav, koja je osnov i sreće i stabilnosti.

Da li ste uspeli nešto da prenesete i svojoj majci i jeste li zadržali nešto od njenih saveta?
Odnos između majki i ćerki je uglavnom vrlo čvrst i neminovno je da je i moja majka prihvatila neke moje stavove. Majčin savet je bio, među brojnim korisnim preporukama, da probleme treba rešavati na samom početku, jer tad su najmanji i najjednostavniji. To mi je mnogo značilo u životu.

Šta savetujete svojoj deci u ovom trenutku?
Najbolji savet je dobar lični primer. Moja deca, koja su u ranim dvadesetim godinama, posle srednjoškolske faze, vraćaju se sada svim zdravim navikama na koje smo ih upućivali odmalena.

Koji stav biste preneli i budućim generacija, za koji smatrate da će važiti zauvek?
Prevencija je najbolji lek za sve bolesti, a strpljenjem i upornošću se uvek dolazi do cilja.

Dragana Stojanović Bogdanović, specijalistkinja radiologije

Koje su to zdrave navike što praktikujete u svom životu i kojih se ne biste ni po koju cenu odrekli?

Ja volim svu svoju životnu rutinu, koja pre svega podrazumeva rano ustajanje, pre svih ukućana. To vreme je samo moje i tad sabiram misli, pravim dnevne planove, kao i one za budućnost. Već dugi niz godina redovno vežbam i odlazim u saunu – to mi održava energiju koja mi je potrebna za sve poslovne i porodične izazove. Trudim se da se zdravo hranim i da odolim svim porocima kad je ishrana u pitanju.

Šta ste naučili od majke i šta ste vi naučili nju kad je zdravlje u pitanju?

Moja majka je bitan stub naše porodice, a prenela je ljubav prema kuvanju i na mene i na moje ćerke, a ona je to nasledila od svoje majke, tako da je to takoreći porodična tradicija. U našoj kući su oduvek bili važni redovni, zdravi i kuvani obroci. Iako je lekar, veruje u fitomedicinu, tako da uvek imamo čajeve od biljaka skupljanih na Fruškoj gori.

S obzirom na to da imate ćerke i da radite sa ženama, šta je to što bi žene zaista trebalo da promene u svom životnom stilu?

Većina žena na ovim prostorima relativno kasno, nažalost, osveste sebe i svoje potrebe i to je nešto na šta svakodnevno ukazujem svojim pacijentkinjama. Veoma je važno održavanje normalne telesne težine, a to se jedino postiže zdravom ishranom i redovnim stajanjem na vagu, kao i vežbanjem ili barem šetnjom.

Kakve savete obično od vas traže članovi porodice ili prijateljice?

Mojim ćerkama pokušavam da prenesem pravilan odnos prema telu i nezi lica, neophodnosti obaveznog skidanja šminke pre spavanja i održavanju kondicije vežbanjem. Sa prijateljicama delim iskustva o kozmetici i tretmanima, koji su nam svima potrebni u ovoj fazi života.

Dr Ana Milinović, lekarka opšte medicine i specijalizantkinja iz psihijatrije

Šta stavljate na prvo mesto kad je vaše zdravlje u pitanju?

S obzirom na to da se bavim mentalnim poremećajima, zastupam ideju da nema zdravlja bez mentalnog zdravlje. Kako živimo u vremenu izazova, borba sa stresom jedna je od najaktuelnijih tema današnjice. Svi smo, manje ili više, izloženi stresu. Postoji čvrsta povezanost stresa sa problemima somatskog i mentalnog zdravlja.
U borbi sa stresom, svoj fokus usmeravam na promenu perspektive i načina na koji interpretiram događaje koje doživljavam kao stresne. Tako sebi pružam priliku da promislim i preispitam svoje mogućnosti i snage, kako bih pronašla najbolje rešenje u datoj situaciji. Upražnjavam relaksirajuće aktivnosti, hodanje u prirodi, što sigurno smanjuju stres, popravlja raspoloženje i olakšava socijalnu interakciju.

Da li ste kao doktorka nešto preneli i na svoju majku i jeste li zadržali nešto od njenih saveta kad je briga o zdravlju u pitanju?

Odnos majke i ćerke poseban je i specifičan, pun ljubavi i izazova. Majka je prvi model žene i najranija spona sa svetom. Od majke sam usvojila dragocenost obrazovanja, poštovanja granica i autoriteta, što pokušavam da prenesem i na svoju ćerku. Majka je od mene naučila da se danas, za razliku od perioda u kojem je odrastala, može otvoreno razgovarati o emocijama, problemima, zdravstvenom stanju, da se na lekarski pregled može ići i preventivno – stariji su skloni da prijave simptome bolesti kad se oni više ne mogu sakriti, a sve pod izgovorom da ne brinu decu.

Šta savetujete svojoj deci u ovom trenutku (s obzirom na njihove godine)? Čime se rukovodite u vaspitanju da bi vaše dete bilo emotivno stabilno i što biste preporučili i drugim roditeljima?

Roditeljstvo bez granica je zbunjujuće i teško, za roditelje i za decu. Deca treba da znaju kad je i zašto njihovo ponašanje neprihvatljivo, a roditelji – kako da balansiraju, objasne im i postave granice, pre nego što im ponestane i strpljenja i energije da se bave datom situacijom. Deca koja razumeju zdrave granice uče lakše i šta znači odrasti. Uče samouvereno reći „da” i „ne”, bez straha šta drugi ljudi misle. Zdrave granice u porodici omogućavaju deci da savladaju i kako postaviti zdrave odnose izvan kuće, pomažu uspostavljanju sigurnosti i stabilnosti.

Koji generalni zdravstveni savet biste preneli na buduća pokolenja, za koji verujete da će važiti zauvek? A koji bi to bio savet vezan za mentalno zdravlje?

Želja za svim odmah i ovde, gde se materijalno postavlja kao svojevrsni kult ne bi li se ispunila sopstvena instant zadovoljstva, bez empatije, bez brige o posledicama, prvenstveno za sebe – nešto je što zabrinjava. Mislim da je problem što danas želimo da menjamo svet ne bismo li ga prilagodili sebi i svojim potrebama. Korist se uvukla u svaku misao. Okrećemo glavu zaokupljeni sopstvenim problemima, postajemo nezainteresovani za druge, srećni što se to ne odnosi na nas. Nadam se da će buduće generacije, suprotno od Aristotelove definiciju katarze koja se izaziva sažaljenjem i strahom, doći do pročišćenja nekim drugim osećanjima, pre svega empatijom.

 

lepotaizdravlje.rsArhiva Lepote i zdravlja