Kako makrobiotička ishrana deluje na naš organizam? P&O sa dr sc. med. Ninom Bulajić

by | decembar 31, 2019

 S autorkom knjige dr sc. med Ninom Bulajić razgovarali smo o prednostima koje pruža makrobiotička ishrana, a vas pozivamo da iskoristite priliku i već ovog vikenda isprobate makrobiotički plan ishrane koji će učiniti da osetite lakoću i povećanje energije. Nadamo se da ćete poželeti sa nama da podelite utiske i iskustva – ili eventualna pitanja i nedoumice. Pišite nam u komenarima posta.

Detoksikacija putem makrobiotike naziv je nove knjige dr sc. med. Nine Bulajić, mikrobiologa i prvog terapeuta makrobiotike sa dozvolom za rad Ministarstva zdravlja Republike Srbije. U njoj ćete pronaći sve što vam je potrebno za kvalitetnu detoksikaciju organizma: plan ishrane, praktična uputstva i vrlo jednostavne, upotrebljive recepte za ukusne makrobiotičke obroke. Ali, dobićete i mnogo više: odgovore na pitanje šta je zdrava ishrana i prava detoksikacija organizma, jer ovih dana mnoge od nas pogrešno veruju da se organizam “čisti” dijetom limunadom, koju je popularizovala Bijonse, ili detoks-dijetom sa minimalnim unosom ugljenih hidrata Kortni Kardašijan.

Zato smo u razgovoru sa dr Ninom Bulajić krenuli od samog početka, od pitanja šta makrobiotika.

“Makrobiotika nije samo ishrana, već celoviti pristup zdravlju. To je filozofija života koja nas uči da razumemo kosmos, prirodu i čoveka”, objašnjava ona. “Ideju o makrobiotici i vezi između tela, psihe i duše, postavio je još otac zapadne medicine, Hipokrat, a obogatili su je japanski učitelji, pre svega Žorž Osava i Mičio Kuši i to na osnovama kineske tradicionalne filozofije i medicine. Zato je makrobiotika i idejno i geografski sveobuhvatna. U makrobiotici se izučavaju principi koji pokreću živu i neživu materiju (YIN i YANG) kao i osnovni elementi koji ispunjavaju prirodu svojim energijama u neprekidnom toku (voda, drvo, vatra, zemlja i metal). Kroz ovu prizmu se sagledavaju čovek, zdravlje i ishrana.”

Diplomirali ste na Medicinskom fakultetu u Beogradu, završili specijalizaciju iz medicinske mikrobiologije, doktorirali i stekli nastavno i naučno zvanje u Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu… Kako ste se zainteresovali za makrobiotiku i počeli da je izučavate?

Svi smo u porodici patili od mnogobrojnih zdravstvenih problema, za koje konvencionalna medicina nije imala dobra rešenja ili su lekovi bili bezuspešni. Moj suprug, tada advokat, voleo je da čita knjige iz alternativne medicine i davao razne predloge, uključujući makrobiotiku. Kao specijalista i naučni istraživač na polju medicinske mikrobiologije uspešno sam izbegavala “nenaučne” informacije nekoliko godina. Ipak, suočena sa manjkavostima moderne medicine, predala sam se makrobiotici. Rezultati su u mojoj porodici bili fascinantni. To me je inspirisalo da odem u Sjedinjene Američke Države da izučavam makrobiotiku, ali i tradicionalnu i holističku medicinu uopšte.

 

Koji su, po vama, osnovni principi zdrave ishrane, i da li je nužno izabrati baš makrobiotiku da bismo se zdravo hranili?

Osnovno je da ishrana bude što prirodnija i raznovrsnija, bez pesticida i drugih hemikalija (organska). Namirnice koje treba koristiti jesu žitarice i njihovi proizvodi, povrće, mahunarke, bela mesa (pre svega riba), voće, koštunjavi plodovi, semenke, kvalitetna ulja i razni dodaci. Utvrđeno je koliko nam je potrebno ugljenih hidrata, masti, belančevina, vitamina, minerala i vlakana dnevno. Nauka o ishrani je sada još preciznija po pitanju vrste i količine šećera, masnoća, kao i adekvatnih izvora raznih hranljivih materija. Nije nužno da se izabere makrobiotička ishrana da bismo se pravilno hranili. Ali, ono što makrobiotika nudi više od ostalih pravaca jeste da je ishrana bazirana ne samo na hemijskim, već i na energetskim principima i da makrobiotika nije samo ishrana, već se bavi celokupnim bićem čoveka. Saveti su u makrobiotici vezani i za energetske vežbe, masaže, spoljne tretmane, lekovite napitke i rad na ličnom razvoju u psihološkom i duhovnom smislu. Makrobiotičko savetovanje je kompletna edukacija o zdravom stilu života, što nam je uvek potrebno.

Ono što makrobiotika nudi više od ostalih pravaca jeste da je ishrana bazirana ne samo na hemijskim, već i na energetskim principima. Makrobiotika nije samo ishrana, već se bavi celokupnim bićem čoveka

Recepti u vašoj knjizi, Detoksikacija putem makrobiotike, veoma su jednostavni a namirnice prilagođene našem podneblju. Imam utisak da ste u ovoj knjizi na neki način „demistifikovali“ makrobiotiku, koja se često doživljava kao veoma komplikovan i zahtevan sistem ishrane. Da li je moguće primenjivati makrobiotiku i bez namirnica koje su nama egzotične, poput algi, miso paste itd.?

S druge strane, da li je, i zašto je, dobro biti otvoren prema prehrambenim navikama drugih kultura i mentaliteta?

Pročitajte i… Konačan spisak: 8 najzdravijih namirnica na svetu

 

Makrobiotička ishrana je tradicionalna, koristi se vekovima i treba da se prilagodi svakom podneblju. Zato nije neophodno da se upotrebljavaju japanski uvozni proizvodi, ali i to ima smisla, jer oni vrlo kvalitetno obogaćuju ishranu. U makrobiotici se hrana koristi kao lek. Tačno se zna koje vrste namirnica pomažu funkcije pojedinih organa. Alge, na primer, jačaju bubrege. Miso pasta je izvrsna za probavni sistem. Moderna ishrana i ubrzani stil života su sa sobom doneli epidemiju hroničnih bolesti na čelu sa oboljenjima srca i krvnih sudova, malignitetima i dijabetesom. Moramo se tome suprotstaviti razumno, usvajajući tradicionalna znanja, a ne podleći i predati se kao da je sve neminovno. Makrobiotička ishrana deluje komplikovano dok se na shvate principi kombinovanja namirnica, a zahtevna je kao i svaka pravilna ishrana. Drugim rečima, nema dobre ishrane dok se hrana ne spremi kod kuće, sa namirnicama koje sami kupimo, jer onda možemo da biramo kvalitet. Moj doprinos makrobiotici na ovim prostorima jeste da je učnim dostupnom i prihvatljivom našim ljudima, kako bi imali što bolje zdravlje. Upoznavanje sa prehrambenim navikama drugih kultura ima velike prednosti. Makrobiotička ishrana u svetu je u poslednjih pedeset godina pod uticajem japanske tradicionalne ishrane. Poznato je da Japanci imaju veoma nizak stepen gojaznosti i najdugovečniji su narod na planeti. Sasvim je prirodno učiti od onih naroda koji su postigli visoki stepen zdravstvene kulture.

Nema dobre ishrane dok se hrana ne spremi kod kuće, sa namirnicama koje sami kupimo, jer onda možemo da biramo kvalitet

U knjizi iz dva ugla opisujete kako dolazi do intoksikacije organizma – iz ugla savremene nauke i tradicionalne medicine. Zbog čega nam je potrebno da svoje telo i svoje zdravlje sagledavamo na oba načina? Da li to znači da makrobiotika kao komplementarna metoda ima svoje mesto i u modernoj, tzv. „konvencionalnoj“, „zapadnoj“ medicini?

U našoj kulturi, koja pripada zapadnoj hemisferi, biološke nauke su zasnovane na hemiji, biohemiji i molekularnoj biologiji. Ali to je samo jedan ugao gledanja. Tradicionalna medicina je zasnovana na energijama, tj. pretežno na biofizici. Pri tome, rečnik tradicionalne medicine je za mnoge ljude nerazumljiv, pa stoga i neprihvatljiv. Verujem da će medicina napredovati tek kada se sva znanja objedine i kada se čoveku pristupi holistički, tj. celovito. Dok je konvencionalna medicina u jednom rovu, a alternativci u drugom neće biti značajnijih rezultata. O tome nam govori porast broja hroničnih oboljenja, bez obzira na sve što je nauci poznato. Zbog toga moja knjiga ima integrativni karakter, kao i praksa sa bolesnim ljudima. Makrobiotika može biti i alternativna i komplementarna. Alternativa je kada je bolje ići prirodnim putem, nego uzimati lekove (ovo je uobičajeno u prevenciji i ranijim stadijumima bolesti), a komplementarna kada je neophodna medicinska intervencija putem hirurških intervencija i farmakološke terapije. U tom slučaju je važno da se makrobiotika primeni stručno, u skladu sa terapijom.

 

U dodatku knjige navodite lična iskustva iz rada sa bolesnim ljudima. Kod kojih sve oboljenja može da pomogne makrobiotika?

Makrobiotika je stil života koji pre svega deluje preventivno i jača čitav organizam. Povoljno deluje na metabolizam, imunitet, pokretljivost i sve funkcije živog bića. Zbog toga se može primeniti kod svih hroničnih oboljenja – raka, bolesti srca i krvnih sudova, prekomerne uhranjenosti, metaboličkog sindroma, dijabetesa, oboljenja probavnog sistema, ginekoloških oboljenja, artritisa, autoimunih bolesti itd. Što se ranije primeni, rezultati su bolji, ali i kod bolesti koje ne mogu definitivno da se izleče, putem makrobiotike se mogu olakšati tegobe ili smanjiti doze lekova.

 

U novije vreme ljudi često menjaju principe svoje ishrane – prelaze npr. sa izrazito mesne (proteinske) na vegansku ishranu, pa zatim tokom određenog perioda izbacuju gluten, primenjuju „hrono“ ili neke druge smernice. Kako, po vašem mišljenju, „skakanje“ sa jednog na drugi način ishrane može da deluje na naš organizam?

Postoji veliki broj pristupa, a u poslednje vreme to je pitanje mode. Modni pravci se trude da stvore iluziju da se zdravom stilu života može pristupiti bez većeg truda. Kad god se često menjaju pravci, znači da nijedan nije dovoljno dobar da bismo se na njemu zadržali. Neki od tih pravaca može biti koristan u kraćem periodu, kao na primer veganska hrana koja bi odgovarala našem postu. Međutim, mnogo je bolje izabrati sistem koji se stabilno primenjuje, a zadovoljava sve potrebe i čini nas zdravijim. Na svaku promenu organizam reaguje, posebno na promenu ishrane. Zato je bolje imati stalni, umereni pravac.

Moj doprinos makrobiotici na ovim prostorima jeste da je učnim dostupnom i prihvatljivom našim ljudima, kako bi imali što bolje zdravlje

Dr sc. med. Nina Bulajić (levo) i Cvijeta Mesić (desno).
Foto: PR

Za kraj, želela bih da pomenem da u knjizi dajete odgovore na pitanja o kojima se danas u nauci o ishrani mnogo polemiše, poput, da li su opasniji šećeri ili masti, da li je fruktoza dobra kao zaslađivač, kako se veštački zaslađivači ponašaju u organizmu, kako dolazi do zapaljenja (low grade inflammation), koja je uloga dobrih bakterija u crevima, kakve je veza između raka i šećera itd. pa vam ta pitanja sada neću postavljati. Umesto toga zamoliću vas da izdvojite onu jednu, najvažniju poruku koju ste želeli knjigom Detoksikacija putem makrobiotike da prenesete svojim čitaocima.

Lično sam prošla put raznih zdravstvenih problema među najbližima. Imala sam prilike da radim sa vrlo teškim bolesnicima koji su sada zdravi. U najezdi raznih informacija sa interneta, nestručnih primena saveta o ishrani i poražavajućih statističkih podataka o hroničnim bolestima u Srbiji osetila sam profesionalnu i moralnu odgovornost da napišem priručnik koji će razumeti i laici i stručnjaci. Iznad svega želim da motivišem ljude da učine nešto za sebe.

Cvijeta Mesić, glumica i sertifikovani instruktor makrobiotike, potrudila da osmisli divne recepte za desetodnevni jelovnik koji predlažem kao probu. Osim racionalnog razloga da je koristimo zbog zdravlja, makrobiotička ishrana daje izuzetan užitak različitim ukusima, bojama i začinima. Naše radionice je pohađalo na destine ljudi koji su naučili da makrobiotika nije samo obaveza prema sebi i životnoj okolini, već i vrhunsko zadovoljstvo.

Foto: Privatna arhiva