Umorni ste, malaksali i bezvoljni? Možda vam samo fale minerali…

by | decembar 11, 2016

Grčevi i bol u mišićima često se povezuju s nedostatkom magnezijuma, dok se hronični umor i osećaj težine u nogama javljaju usled manjka gvožđa i kalcijuma.

Foto:  getty

Foto: getty

Minerali  su jedan od najvažnijih strukturnih elemenata svakog organizma, bez kojih on nije u mogućnosti da funkcioniše na zdrav način. Njihov nedostatak pogađa sve ljude bez obzira na životno doba, međutim, simptomi manjka elemenata poput magnezijuma, natrijuma, gvožđa i slično, posebno mogu biti intenzivni kod starijih osoba. S obzirom na to da se kod njih mogu javiti i neka ozbiljna oboljenja, poput kardiovaskularnih, veoma je važno pratiti znake koje telo daje.

Na taj način može se ustanoviti da li su eventualni simptomi poput izraženog osećaja slabosti, malaksalosti, bolova u mišićima i tromosti, izazvani pogoršanjem postojeće bolesti ili su samo reakcija na nedostatak nekog minerala.

Pročitajte i…Beli luk crne boje? Ukusniji je, zdraviji, bez mirisa i možete da ga napravite same!

Oni ulaze u sastav svakog tkiva – od krvi, preko organa do kostiju, a pored toga, imaju regulišuću funkciju, jer kao deo enzima omogućavaju normalan rad svih ćelija. Zbog toga se njihov manjak može primietiti na kosi, koži, noktima, ali i osetiti u mišićima, pa i u čitavom telu.

Kako se javljaju simptomi manjka minerala, pogledajte na sledećoj strani…

Foto: getty

Foto: getty

Loši nokti

Ako se nokti krive ili se na njima jave zadebljanja i učestale zanoktice bez posebnog uzroka, budite sigurni da nemate dovoljno cinka. Iz istog razloga na noktima se pojavljuju i specifične bele crtice i fleke. Ljudima sa izrazito mekanim ili krtim noktima najčešće imaju manjka magnezijuma.

Slaba kosa

Cink je mineral koji na mnogo načina uslovljava zdravu kosu i kožu, pa ukoliko ga manjka u telu, često kosa počinje nekontrolisano da se masti. Pored toga, postaje slaba i beživotna, pa ne može da je popravi nijedan preparat za spoljnu upotrebu.

Dovoljna količina cinka može da znači mnogo za kosu ljudi u poodmaklom dobu, jer joj s godinama kvalitet svejedno slabi usled brojnih faktora.

Pege i promene na koži

Sem što koristi kosi, cink pospešuje funkcionisanje ćelija kože, najvećeg organa ljudskog tela, a usled njegovog nedostatka može nastati niz promena.

Među prvima su akne i izraštaji poput bradavica, ali i pojava staračkih pega. Iako nije potvrđeno da one nastaju iz nekog određenog razloga, pojedini dermatolozi veruju da se umnogome mogu sprečiti dovoljnim unosom cinka.

Pročitajte i…Pivo je tako zdravo – hajde da ga jedemo! Oni su napravili pločice od bezalkoholnog piva

Crven i otečen jezik

Manjak gvožđa najčešće se manifestuje kao izražen osećaj slabosti, malaksalosti, pa i bezvoljnosti, međutim, manjak tog elementa može lako da se primeti i ukoliko se u usnoj duplji javi neuobičajeno crvenilo. Ono je posebno izraženo na jeziku, koji može biti i neuobičajeno natečen.

Bol u zglobovima

Grčevi i bol u mišićima često se povezuju s nedostatkom magnezijuma, dok se hronični umor i osjećaj težine u nogama javljaju usled manjka gvožda i kalcijuma. Deficit magnezijuma izaziva i mučninu i gubitak apetita, a letargija, pospanost i stalni umor znak su da nema dovoljno natrijuma.

Na sledećoj strani pogledajte IZVORE MINERALA…

  • Foto: getty

    Foto: getty

  • IZVORI MINERALA 

Na pitanje koje su dnevne potreba za svakim mineralom i gde ih ima najviše, odgovorila nam je mr. ph Tatjana Šipetić. Ipak, treba biti oprezan, jer i preterana količina nekog  minerala  u organizmu može biti podjednako štetna po zdravlje kao i njegov manjak.

 

KALCIJUM – važan za formiranje kostiju i zuba, koagulaciju krvi, kontrakciju mišića, prenos nervnih impulsa

Prirodni  izvori : mleko, mlečni proizvodi, žumance, orasi

Dnevna doza: 800 mg

Pročitajte i…Koji slatkiši su najzdraviji?

 

MAGNEZIJUM – učestvuje u metabolizmu ugljenih hidrata, proteina, kalcijuma, vitamina C, fosfora, natrijuma i kalijuma

Prirodni  izvori : orasi, kakao, pasulj, grašak, meso

Dnevna doza: 375 mg

 

NATRIJUM – održava nivo vode u tijelu, reguliše kiselobaznu

ravnotežu, propustljivost ćelija, prenos nervnih impulsa

Prirodni  izvori : kuhinjska so, konzervisana ili instant hrana, morska so

Dnevna doza: 1 g

Nastavak na sledećoj strani…

Foto: getty

Foto: getty

KALIJUM – reguliše mišićnu aktivnost, kiselo-bazni balans, metabolizam ugljenih hidrata i proteina

Prirodni  izvori : suve kajsije, krompir, meso, paradajz, žitarice, dinja, banane

Dnevna doza: 2 g

 

GVOŽDE – ima ulogu u prenosu kiseonika putem hemoglobina, učestvuje u normalnom funkcionisanju velikog broja enzima u organizmu

Prirodni  izvori : crveno meso, pasulj, orasi, biljke s tamnozelenim lišćem

Dnevna doza: 14 mg

Pročitajte i…Lek za mentalno zdravlje – pletenje, heklanje i kuvanje

CINK – učestvuje u više od 200 enzimskih reakcija u tijelu, a izuzetno je važan za sintezu RNK i DNK

Prirodni  izvori : namirnice životinjskog porijekla, školjke, tvrdi sir, lješnici, jaja

Dnevna doza: 19 mg

 

SELEN – poznat je kao važan antioksidans, stimuliše imunitet, pomaže u borbi protiv artritisa, prevenciji kardiovaskularnih bolesti i raka

Prirodni  izvori : meso, riba, žitarice, brokoli, pečurke, kupus

Dnevna doza: 55 μμg

 

HROM – pojačava djelovanje insulina, a time i ulazak glukoze

u ćelije

Prirodni  izvori : pivski kvasac, grašak, pasulj, orasi

Dnevna doza: 40 μg

Tagovi: