Pitali smo pedijatra: Koja je uloga i značaj babica?

by | maj 6, 2022
Uloga i značaj babica

Babice su stručne medicinske sestre koje su spona između pacijentkinje i lekara, i veoma su bitne za zbrinjavanje žena, pre tokom i posle porođaja, kao i za negu novorođenčadi.  Povodom Internacionalnog dana babica, koji se obeležava 5. maja, pitali smo stručnjakinju Doktok platforme za besplatne zdravstvene konsultacije da nam objasni koja je uloga i značaj babica u životu svake majke.

Piše: Dr Karin Vasić, specijalistkinja pedijatrije

Postoje mnogi faktori koji utiču na siguran tok trudnoće i porođaja. Nije dovoljno samo obezbediti da žena može otići na pregled kod lekara tokom trudnoće. Stručna podrška, vrsta nege i okruženje u kom se žena porađa presudni su faktori koji pomažu da tok trudnoće i porođaj dobro prođu.

Izveštaji američke vlade novijeg datuma pokazuju da je 658 žena u Sjedinjenim Državama umrlo tokom trudnoće ili odmah nakon porođaja u 2018. godini. Uprkos saznanju da je smrt majke nastupila obično zbog stanja kao što su srčane bolesti, infekcija i krvarenje nakon porođaja, smatra se da je više od polovine slučajeva moglo da bude sprečeno. Otuda je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) razvio brojne programe posvećene boljem praćenju trudnoće.

Uloga i značaj babica vidljiva je i iz podatka da se u Engleskoj najmanje polovina svih beba rađa na rukama babica, uključujući decu princeze Kejt i Megan Markl. U Švedskoj i Finskoj, negu tokom trudnoće pružaju skoro isključivo babice, a akušeri su uključeni samo kod visokorizičnih trudnoća.

Babice učestvuju u zbrinjavanju žena pre, tokom i posle porođaja, neguju novorođenčad te pružaju podršku i daju obaveštenja, za koja su ovlašćene, članovima porodice, pogotovo budućem ocu.

Uloga i značaj babica tokom porođaja

Od trenutka prijema trudnice na porođajno odeljenje, babica čini sve kako bi se buduća majka osećala dobro i sigurno. Upoznaje je s osobljem i odeljenjem te joj objašnjava šta će se i kada raditi. Ona je sve vreme uz trudnicu. Pruža joj podršku i prati njeno stanje – disanje, puls, krvni pritisak, temperaturu te snagu, učestalost i trajanje trudova. Prati otkucaje srca nerođenog deteta i o svemu tome obaveštava lekara. Nadalje, babica pomaže trudnici da se smesti u što udobniji položaj i vlaži joj usta, budući da ne sme ništa da jede ili pije. Pomaže joj pri mokrenju, podstiče na pravilno disanje i opuštanje između trudova te preduzima i druge mere kako bi ovo razdoblje ženu što manje iscrpelo. Vrlo je važno da porodilji tumači šta se događa i daje joj potrebne informacije, kako bi smanjila stres zbog neizvesnosti i pogrešnog tumačenja događaja.

Babica priprema trudnicu za porođaj, što uključuje i davanje injekcija i infuzije, uzimanje materijala za analize, pomoć pri posebnim postupcima za ublažavanje bolova i tome slično. Tokom samog porođaja babica posebno vodi računa o sprečavanju zaraze i pravovremenom prepoznavanju znakova krvarenja.

Uloga babice vrlo je važna i onda kada se primenjuju posebna pomagala za dovršavanje porođaja, ili kada se utvrdi potreba za carskim rezom.

Briga za tek rođeno dete usmerena je na osiguravanje prohodnosti disajnih puteva, sprečavanje rashlađivanja i procenu njegovog stanja, što uključuje disanje, boju, mišićni tonus i slično.

Kako babice pomažu majci i bebi nakon porođaja

Ubrzo nakon porođaja žena se premešta na odeljenje. Tamo se babice brinu za njen odmor, ishranu, higijenu i psihičko stanje. Prate kako se žena oseća. Majkama treba da pokažu i objasne kako da stave dete na prsa i kako treba pravilno da ga doje. U sklopu pripreme za otpust treba da im odgovore na sva pitanja koja ih zanimaju i pokažu sve što treba da znaju o nezi novorođenčeta do dolaska patronažne sestre, koja će nastaviti da im pomaže da se što bolje snađu u novoj ulozi. Kad god je moguće, treba u edukaciju uključiti i oca i druge članove porodice.

S obzirom na uzbuđenje majki i nemogućnost verbalne komunikacije novorođenčadi, važno je da babice budu savesne u posmatranju i dobre u opažanju simptoma i znakova koji ukazuju na komplikacije. Učestvovanje u raznim medicinskim postupcima, važnost sprečavanja intrahospitalnih infekcija i poslovi povezani sa negom novorođenčeta zahtevaju spretnost. Babica mora biti sposobna samostalno da obavlja poslove iz svoje oblasti, da sarađuje sa drugim članovima tima i da prepozna kada se javi problem koji prevazilazi okvire njene nadležnosti.

Pročitajte i… Postorođajni PTSP – sve što bi trebalo da znate o ovom problemu

Babice na ginekološkim odeljenjima

Manji broj babica, zajedno s medicinskim sestrama, radi na ginekološkim odeljenjima, gde pružaju osnovnu medicinsku negu koja je prilagođena posebnim potrebama žena sa bolestima reproduktivnog sistema. One, na primer, mere puls, krvni pritisak i temperaturu, posmatraju opšte stanje svojih pacijentkinja, pružaju im pomoć u svakodnevnim aktivnostima, daju lekove, sprovode neke medicinske postupke, izdaju određene upute i tome slično. Pripremaju žene na ginekološki pregled, pomažu lekaru pri uzimanju materijala za analizu, učestvuju u pripremi pacijentkinja za operacije i brinu se o njima nakon operacija.

Posao babice je izuzetno težak, ali i prelep: jedan od najlepših i najvažnijih trenutaka u životu većine žena je dan kada na svet donese novi život, a jedino babica ima tu privilegiju da pomogne majkama u tom značajnom trenutku. Nadamo se da će se svest o značaju babica povećati kao i da će njihov broj i u našoj zemlji rasti.

 


Na vaše pitanje odgovara dr KARIN VASIĆ, specijalistkinja pedijatrije, DokTok lekarka

Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Nišu 2000. godine, magistarsku tezu odbranila 2006., a 2011. i doktorsku tezu. Specijalistički ispit iz Pedijatrije položila je 2007, a 2014. ispit uže specijalizacije iz Dečije kardiologije. Bila je stipendistkinja Fondacije za razvoj naučnog i umetničkog podmlatka Republike Srbije, WUS-Austrije, kao i Fonda za talentovane učenike i studente Skupštine grada Niša.

Radila je kao asistentkinja-pripravnica na predmetu Farmakologija sa toksikologijom Medicinskog fakulteta u Nišu u periodu od 6 godina. Na Klinici za dečje interne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu radila je od 2007-2019. godine, u svojstvu specijalistkinje Pedijatrije, subspecijalistkinje dečije kardiologije, a potom u Saudijskoj arabiji u King Fahad Military Medical Complex.

Učestvovala je na brojnim domaćim i međunarodnim kongresima. Autorka je i koautorka većeg broja stručnih radova. Poseduje BLS i PALS (kursevi američkog resuscitacionog saveta) provider sertifikate. Članica je srpske learske komore, YUECHO-srpskog udruženja za ehokardiografiju i Evropske ascocijacije za kardiologiju (ESC).

Aktivna je na DokTok platformi i dostupna je za konsultacije svake nedelje u terminu 15 h-16 h.

NataliaDeriabina / iStock via Getty