Simptomi narkolepsije: Patite li od preterane pospanosti?

by | decembar 30, 2021
Simptomi narkolepsije

Simptomi narkolepsije se, između ostalog, manifestuju kroz gubitak tonusa mišića, napade pospanosti i halucinacije i kao takvi, ne smeju se zanemarivati.

Narkolepsija se karakteriše kao hronično stanje povezano sa spavanjem, i iako nije tako čest kao drugi poremećaji spavanja, ozbiljno može poremetiti nečiji život. Prema Nacionalnom institutu za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS), ovo je poremećaj u kojem ljudi dožive tešku i trajnu pospanost tokom dana.

Na primer, ako se ikad zateknete u situaciji da vas umor savlada, ili zaspite bez upozorenja, moguće je da imate problema s narkolepsijom. Simptomi narkolepsije mogu se pojaviti u bilo kom trenutku u životu osobe, a češće se pojavljuju u detinjstvu, adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi.

Najbolje se može opisati kao hronični neurološki poremećaj koji utiče na sposobnost mozga da kontroliše cikluse spavanja i buđenja, pa se tako možete osjećati odmorno nakon buđenja, ali vrlo pospano tijekom većeg dijela dana, a karakteristično j i često buđenje tokom noći, kako ističe NINDS. Narkolepsija može uticati na dnevne aktivnosti, a moguće je čak i da zaspite usred nekih obavljanja aktivnosti kao što su vožnja, jelo ili razgovor. Javlja se iznenadna slabost mišića u budnom stanju zbog kojih osoba postaje  nesposobna za kretanje, čak doživi i halucinacije nalik snu te potpunu paralizu neposredno pre spavanja ili neposredno nakon buđenja.

Pročitajte i… Muči li vas nesanica? Isprobajte ovih pet namirnica za bolji san

U normalnom ciklusu spavanja, osoba ulazi u REM fazu spavanja nakon 60 do 90 minuta, a osobe s ovim stanjem često ulaze u REM san brzo, unutar 15 minuta nakon što zaspu. Takođe, slabost mišića javlja se tokom budnosti ili može čak izostati tokom spavanja. Ako se ne leči ili ne dijagnostifikuje, narkolepsija može ometati društvene, psihološke i kognitivne funkcije, kao i radne i društvene aktivnosti.

Narkolepsiji kao hroničnom stanju skloni su i muškarci i žene, a simptomi se počinju pojavljivati u detinjstvu, adolescenciji ili mladoj odrasloj dobi ( od sedam do 25 godina), ali se isto tako mogu pojaviti u bilo kom trenutku u životu.

Simptomi narkolepsije

Broj i težina simptoma koje osoba može doživeti varira. Postoji vrlo širok spektar simptoma – od same pospanosti do svih konkretnih koji uključuju gubitak tonusa mišića, napadae spavanja, halucinacije… Narkolepsija je doživotni problem koji se obično ne pogoršava kako osoba stari, simptomi se s vremenom mogu delomično poboljšati, ali nikad neće nestati. Simptomi koji se najčešće pojavljuju jesu prekomerna dnevna pospanost, katapleksija, paraliza sna i halucinacije.

Prekomerna dnevna pospanost javlja se kod svih osoba s ovim problemom, a to je i najočigledniji simptom. Dakle, bez obzira na to koliko spavate noću, ulove vas napadai sna i javlja se osećaj pospanosti, dok između tih napada imate normalan nivo budnosti, posebno ako radite aktivnosti koje zadržavaju vašu pažnju.

Katapleksija je iznenadan gubitak mišićnog tonusa koji, dok je osoba budna, dovodi do slabosti i gubitka dobrovoljne kontrole mišića. Kod nekih osoba javlja se retko, a drugi mogu doživeti i do par napada dnevno. Kako navodi Nacionalni institut za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS), napadaji mogu biti blagi i uključivati samo trenutni osećaj male slabosti, kao što je spuštanje kapaka, a najteži napadi mogu uključivati potpuni kolaps tela tokom kojeg se pojedinci ne mogu kretati, govoriti ili držati oči otvorene. Ali, ipak ostaju svesni svega, po čemu se razlikuje od nesvestice.

Može se javiti i paraliza sna koja znači privremenu nemogućnost kretanja ili govora tokom spavanja ili buđenja, koja obično traje nekoliko sekundi ili minuta. Nakon završetka, osoba se odmah “oporavi” i nastavlja normalan kapacitet kretanja i govora. Dodatni simptomi mogu uključivati poteškoće sa spavanjem noću koje može biti popraćeno nesanicom, životopisnim sanjarenjem, apnejom u snu…

Osobe s narkolepsijom mogu doživeti privremene epizode spavanja koje mogu biti vrlo kratke i ne traju više od nekoliko sekundi. Dakle, osoba ako zaspi tokom neke aktivnosti, na primer jela, automatski nastavlja aktivnost gde je stala, a iz toga se probudi sveža jer su umor i pospanost nestali.

Šta uzrokuje narkolepsiju?

Gotovo sve osobe koje imaju katapleksiju imaju izuzetno nizak nivo prirodnog hemijskog hipokretina koji potiče budnost i regulira REM san. Iako uzrok ovog stanja nije u potpunosti shvaćen, aktuelna istraživanja sugerišu da narkolepsija može biti rezultat kombinacije faktora, a oni uključuju: autoimuni poremećaji – kada je prisutna katapleksija, uzrok je najčešće gubitak moždanih ćelija koje proizvode hipokretin, a moguće da je povezan s abnormalnostima u imunološkom sistemu. Nadalje, tu je porodična istorija – većina ovih slučajeva javlja se u osoba bez poznate porodične istorije, ali do 10 % osoba izjavilo je da ima bliskog rođaka sa sličnim simptomima. Uz to, narkolepsija može biti posledica povrede mozga ili traumatske ozlede delova mozga.

Kako se dijagnostifikuje narkolepsija?

Klinički pregled i detaljna medicinska istorija neophodni su za dijagnozu i lečenje. Lekar može zatražiti od osobe da detaljno vodi dnevnik spavanja i simptome u roku jedne do dve sedmice . Za postavljanje dijagnoza potrebna su dva specijalizovana testa, koja se mogu obaviti u klinici za poremećaje spavanja:
Polisomnografija – snimanje noćne aktivnosti mozga i mišića, disanja i pokreta očiju.
Test višestruke latencije spavanja – procenjuje dnevnu pospanost merenjem koliko brzo osoba zaspi ili ulazi u REM san.

Lečenje narkolepsije

Iako ne postoji lek za narkolepsiju, neki se simptomi mogu smanjiti lekovima i promenom načina života. Obično se prvi propisuje lek modafinil koji se koristi za lečenje pospanosti, a stvara manju zavisnost i ima manje nuspojava od drugih stimulansa. Iako, ključne su i promene u načinu života, poput održavanja redovnog rasporeda spavanja – odlazak na spavanje i buđenje u isto vreme svaki dan. Zatim izbegavanje kofeina ili alkohola pre spavanja, svakodnevno vežbanje, izbegavanje teških obroka pre spavanja….

Svakako se posavetuje s lekarom ako imate epizode prekomerne dnevne pospanosti, naročito ukoliko simptomi narkolepsije remete vaš svakodnevni život.

Izvor: ljepotaizdravlje.hr

lepotaizdravlje.rsPheelings Media/iStock/ Getty Images Plus via Getty Images