Proverite šta vaše dete gleda na TV-u
Televizijski programi uglavnom nisu prilagođen deci zbog čega je važno da se emisije namenjene starijima od 18 godina emituju isključivo posle ponoći, a ostali sadržaji pažljivo označavaju brojem, kako bi se znao uzrast publike kojoj su namenjeni, poručeno je sa diskusije "Medijski zakoni i zaštita dece i maloletnika".
"Regulatorno telo nije dužno da klasifikuje svaki program posebno, već emiteri to samostalno rade i tu nastaje problem, jer se sadržaji sa scenama nasilja, psovkama, govorom mržnje, obeležavaju brojem 16 da se ne bi emitovali posle ponoći", izjavio je član Saveta Republičke radiodifuzne agencije Goran Peković.
Poseban problem, kako je naveo, predstavljaju rijaliti programi, koji su se svojevremeno emitovali danju, u najgledanijim terminima, a u kojima su se mogle videti psovke i neprimereno ponašanje.
RRA je zbog toga, podsetio je Peković, u aprilu ove godine donela odluku da se takvi sadržaji emituju samo posle ponoći, kao i da se rijaliti programi ne puštaju u realnom vremenu, odnosno da se emituju tek kada prođu uredničku "kontrolu".
Prema njegovim rečima, u vaspitavanju dece, pa i toga šta će gledati, odgovornost imaju roditelji, škola i mediji, a činjenica je da najmlađi na raspolaganju imaju sve više platformi preko kojih se prenose medijski sadržaji, pa ih je teže kontrolisati.
"Televizije vođene željom za boljim rejtinzima posežu za senzacionalizmom i rijaliti programima", ukazao je Peković i dodao da svi emiteri koriste javne resurse (frekvencije), zbog čega moraju imati određen stepen društvene odgovornosti.
Govoreći o dečijem programu, on je istakao da Zakon o radiodifuziji nije regulisao koliko emiteri treba da imaju takvih sadržaja u programskim šemama, zbog čega su emisije za decu na televiziji i zastupljene "u promilima".
Potpredsednik NUNS-a Dragan Janjić naveo je da se pravila prikazivanja najmlađih u medijima uglavnom poštuju, ali da su modeli i uzori koje mediji nude deci loši, jer se "načinom na koji se prezentuju osobe sa estrade i njihov privatni život, signalizira mališanima kako treba da se ponašaju".
Janjić je podvukao da je potrebno u osnovne i srednje škole uvesti predmet "Medijska pismenost", dok je pomoćnik glavnog i odgovornog urednika "Studia B" Danijela Šegan istakla da "televizijski sadržaji katastrofalno utiču na razvoj dece".
Da roditelji sa tim problemom ne mogu sami da se izbore, smatra direktor i glavni urednik "SOS kanala" Dragiša Kovačević koji je istakao da RRA treba da donese pravila kojih bi svi emiteri morali da se pridržavaju i da bude "vrhovni sudija koji govori u koje vreme program može da bude emitovan".