Zašto ljudi kašlju po hrani pretvarajući se da imaju Korona virus?

Pitali smo stručnjake šta misle o ovim incidentima

by | april 10, 2020
kašljanje po proizvodima Health

Ljudi kašlju po hrani širom Amerike. U Nju Džerziju je čovek kašljao na zaposlene u Wegmans-u i pravio se da ima novi Korona virus; uhapšen je i optužen za terorizam. U Pensilvaniji je žena ušetala u prodavnicu namirnica i kašljala na 35 hiljada dolara vrednu svežu hranu, pekarske proizvode i meso. U Severnoj Karolini, uhapšen je čovek koji se pretvarao da ima COVID-19 dok je išao uživo na Fejsbuku šetajući po Walmart-u. U Kaliforniji je žena stavljena pod policijsko staranje pošto je ušla u prodavnicu i lizala proizvode uključujući meso, što je stvorilo paniku među kupcima.

Ovo nisu izolovani incidenti. Sve više izveštaja govori da se ljudi pretvaraju da imaju virus, šireći mikrobe po javnim površinama, kako bi ostali bili uplašeni od pandemije. Ali zašto?

Odgovor može biti komplikovan. Frenk Farli profesor psihologije na Temple University u Filadelfiji i bivši predsednik American Psychological Association objasnio je za Health:
– Ovakvo ponašanje nije mnogo istraživano – rekao je – više se uklapa uz ovaj koncept pandemije. To je pretnja koju ne možete videti i ne možete je zgaziti. Ne znate šta je, ali izgleda gotovo nadmoćno.

Farli kaže da kada stres dostigne svoj vrhunac, kao što je to slučaj sa globalnom nevidljivom pretnjom mrtonosnim virusom, ljudi žele da se osvete. Ovde su tri teorije o tome zašto ljudi počinju sa takvim ponašanjem kao što je pljuvanje po drugima, širenje mikroba na javnim mjestima i tvrdnje da imaju COVID-19.

Frustracija vodi do agresije

Farli kaže da postoje tri široke škole razmišljanja koje objašnjavaju zašto se neki okreću nasilju – a pretnja poput ove bi spadala u ovu kategoriju.

– Jedna od najstarijih teorija agresije je teorija frustracije-agresije. Frustracija se razvija i vi je rešavate kroz epizodu ljutnje.

Sigmund Frojd je ovo nazvao katarzom.

– Ako razmišljate o frustrirajućim aspektima u određenom kontekstu, frustracija je velika i povećavaće se svakoga dana – rekao je Farli.
– Ne možete da izađete iz kkuće. Nije policija ispred kuće i neće pucati na vas, ali bi moglo da dođe do toga. Što znači da je vaša sloboda kretanja ograničena.

Čak i nešto sasvim malo u prodavnici namirnica može biti okidač za nekoga i uznemiriti ga.
– Drugi razlog za okretanje nasilju je mogućnost manipulisanja. Nasilje se koristi kao način da kontrolišete situaciju – druge ljude – objasnio je Farli za Health.

Bilo je slučajeva ljudi koji su se opirali hapšenju pretvarajući se da imaju COVID-19, kao što je čovek na Floridi. To je po Farliju čist primer ljudi koji žele da preuzmu kontrolu nad situacijom.

Ljudi često koriste nasilje i agresiju kao sredstva odmazde. Možda je osoba u strahu da će izgubiti posao tokom pandemije, ili će se razboleti i pored svih preporuka da se drži bezbedno u javnosti; Ljudi su agresivni jer ne znaju kada će sve ove mere opreza prestati.

– Na neki sebi svojstven način osoba pokušava da barata ovime boreći se protiv sistema – kaže Farli.

Strah vodi ka negativnim mehanizmima suočavanja

Neki se ljudi mogu suočiti sa strahom od koronavirusa skoristeći snagu.

– Ljudi se pretvaraju da imaju COVID-19 da bi plašili druge, jer se oni sami plaše i tako podstiču svoju hrabrost  – kaže Kerol Liberman, dr med psihijatar i autor knjige „of Coping with Terrorism: Dreams Interrupted“. –

– Ovo je psihološki odbrambeni mehanizam koji se zove „formiranje reakcije“. To je kao što mala deca rade kad se nečega uplaše; pokušavaju da uplaše drugu decu kako bi se osećala snažnijima i da drže sve pod kontrolom.

– Ljudi su se možda pretvarali da kašlju ili inficiraju druge radi šale ili kao da prave pandemiju dok se zabavljaju na prepunoj plaži – kaže dr Salc.

-To je bio odbrambeni mehanizam – način da se kaže, „Ma daj, to nije tako zastrašujuće za tebe“ – kaže ona.

– Oni će to negirati šaleći se sa time. Mislim da mnogo ljudi tada nije dozvolilo sebi da sagledaju ozbiljnost situacije. Kada postoji ekstremni strah od nečega, sledi poricanje istoga. Ponekad je to mehanizam suočavanja – kaže dr Salc. POVEZANO:Razlike između muškog i ženskog mozga

Nesigurnost dovodi do traženja moći ili uzbuđenja

– Možda će se neko osetiti moćno ako uđe u prodavnicu i namerno kašlje ljude ili stvari – objašnava dr Salc.

Počinitelji misle da treba da im ljudi budu zahvalni za to što rade. Destrukcija im i šteta koju nanose drugima im pričinjava zadovoljstvo.

– Kada su ljudi prestravljeni, poput pandemije, raditi nešto što druge izlaže smrtonosnoj bolesti je samo sadizam od strane počinilaca. Prizivanje terora teroristu čini moćnim i misli da može naterati ljude da ga se plaše – kaže dr Salc.

– Možda vole da rizikuju, idu protiv mase, krše pravila. Ova država ima puno takvih tipova ljudi; biti nacija Novog sveta, to je u našem DNK. Verujem da je osnova za veliki rizik – jednostavno uzbuđenje. Uzbuđenje i stimulacija – kaže dr Farli. POVEZANO: Kako podneti usamljenost za vreme samoizolacije?

U svojoj dugoj karijeri razumevanja ljudske psihologije, Farli kaže da to gotovo nikada nije u pitanju samo jedna stvar koja motiviše određeno ponašanje. Vrlo je moguće da ovi prestupnici imaju i drugih problema sa mentalnim zdravljem. Ali stres u društvu je zabrinjavajući, jer gura ljude u krajnost – i pozitivnu, kao što su junaci sa udarnih linija koji rizikuju svoje živote u borbi protiv virusa, i negativnu.

– S obzirom na to da postoji manjak svega, ljudi dobijaju otkaze, potencijalno nedostaje novca, pravi se scenario za porast nasilja – kaže Farli za Health.

lepotaizdravlje.rsHealth