Koja je apsolutno ključna stvar kada donosimo zdravstvene odluke?

by | oktobar 14, 2021
značaj nauke

Odgovor na pitanje iz našeg naslova glasi: Da se vodimo naukom! Upravo je to bila tema nedavno održane konferencije, nazvane Značaj nauke u donošenju odluka za građane u 21. veku, u organizaciji Color Media Communications. Zaključak: Jedini mogući put do zdravlja jeste činjenicama pobediti strah i uvek birati manje štetnu alternativu.

Suština medicine je u preventivnom delovanju da ne bismo došli do lečenja, koje je uvek veoma kompleksno, skupo i podrazumeva veliki ekonomski pritisak na državu, rečeno je na onlajn konferenciji Značaj nauke u donošenju odluka za građane u 21. veku”.

Na panelu, koji je organizovala Color Media Communications u cilju podizanja svesti građana o tome šta je zdravo, i koliko je važno da se proces donošenja odluka zasniva na nauci, sagovornici su istakli kako može da se smanji šteta rizičnog ponašanja i kako edukovati građane da pronađu za sebe manje štetne alternative.

Ovo je izuzetno aktuelna tema u trenutku kada smo svi šokirani informacijama o nevakcinisanim trudnicama preminulim od posledica COVID-a 19 i, naravno, činjenici da je u našoj zemlji i dalje broj vakcinisanih protiv COVID-a 19 nedovoljan da se smanji broj novozaraženih.

Kompletnu konferenciju možete pogledati ovde, a u nastavku saznajte najvažnije detalje:

Državni sekretar u ministarstvu zdravlja Vlade Srbije, Predrag Sazdanović rekao je da medicina napreduje jedino i isključivo ako je zasnovana na dokazima koji su proverljivi. “Oni koji su verovali nauci su se vakcinisali, a sa druge strane oni koji nisu to učinili imaju dileme koje su posledice straha“, kaže on.

Govoreći o konceptu smanjenja štetnosti u rešavanju problema rizičnog ponašanja, prof dr Snežana Pajović, direktorka Vinče, istakla je da je kvalitet života osnovni uslov da preveniramo nastanak različitih oboljenja, kao i da bi nastanak i razvoj preventivne medicine trebalo da bude poseban program definisan u našoj državi.Ako može da se kaže za neku oblast da je uvek bila deo Evrope, to je nauka. Mi smo uvek publikovali radove na međunarodnom tržištu, koji su priznati i na osnovu kojih smo vrednovani”, istakla je Pajović.

Profesor prava Dejvid Svinor, ekspert iz oblasti smanjenja štetnosti, kazao je da je kod dobre preventivne medicine važno da se fokusiramo na to šta nam nauka govori i da poštujemo ljude čije živote se trudimo da promenimo. „Moramo da razumemo zašto rade to što rade, da nađemo način da ih motivišemo na promenu ponašanja zbog njihovog zdravlja. Ako im samo kažemo šta treba da rade, to će imati ograničen uticaj“, rekao je Svinor. Naglasio je da je za smanjenje rizika ključan pristup tačnim, naučno zasnovanim, informacijama na osnovu kojih ljudi treba da donose odluke. „Poznato je da je duvanski dim vodeći uzročnik smrti na globalnom nivou. Godišnje od pušenja cigareta umre oko osam miliona ljudi i oni umiru zbog duvanskog dima, ne zbog nikotina. Mi imamo mogućnost da motivišemo odrasle ljude, koji bi inače nastavili da puše, da dođu do nikotina na način koji ne podrazumeva sagorevanje, ili udisanje duvanskog dima. Uz pomoć činjenica moramo raditi na smanjenju rizika i da sarađujemo sa onima koji su izloženi riziku, a ne da im govorimo samo kako da žive svoje živote“, zaključio je Svinor.

Govoreći o položaju nauke virusolog Ana Branko navela je da se naučnici danas suočavaju sa paradoksom, da ljudi očekuju da nauka reši problem, a kada dođe do rešenja onda nam je to previše. „Virusološke zablude i teorije zavere su bazirane na negativizaciji svega. Ovde nije u pitanju problem i dilema vakcinacije. Ljudi koji imaju problem razumevanja, oni imaju pitanja i žele da razumeju. Mnogo veći problem je negacija svega, kada ljudi ne žele da čuju odgovore i u negativnom kontekstu stavljaju sve što je vezano za nauku. Nauka je kompleksna i nije lako razumeti te stvari, a onda nije lako na te teme i jednostavno diskutovati“, rekla je Branko. Ona je istakla da naučnici ne mogu jednostavno da objasne ni vakcinaciju, ni PCR testiranje, ni imunost, ali da to ne znači da one nisu tačne ili da su štetne.

Direktorka nacionalnog Fonda za nauku Dr Milica Đurić-Jovičić istakla je da moramo gajiti sredinu gde će biti zanimljivo da se čita o naučnim istraživanjima. “Ove godine se mnogo toga očekivalo od nauke i nauka je mnogo toga i dala. Imamo zaista kvalitetne naučne institucije u zemlji, i za Srbiju se aspolutno zna u svetu”.

Sanja Knežević iz DCI je navela da 94% mladih ljudi koristi društvene mreže kao jedini izvor informisanja. “Pozitivni uticaji društvenih mreža su veliki i ako ih koristimo na pravi način, informacija koju plasiramo može doći do velikog broja ljudi”, zaključila je Knežević.

Učesnici konferencije saglasni su da je veoma važno da odluke donosimo na osnovu naučnih činjenica, pogotovo kada se radi o pitanjima poput vakcinacije, toga šta udišemo, jedemo, da li su zamene za cigarete zaista manje štetne.

Pročitajte i… Naučite da čuvate sebe na pravi način: Obavezni pregledi za žene u četrdesetim

Goran Zlatković, CMC