Zdravlje

Slabo pamćenje: 9 navika koje uništavaju mozak

by Ranka Bulatović

20.03.2023.
Slabo pamćenje
Slabo pamćenje
Human brain and colorful question mark draw on blackboard Human brain and colorful question mark draw on blackboard

Gubitak mentalne oštrine i slabo pamćenje nisu isključivo posledica starenja. Određene životne navike i te kako mogu narušiti kognitivne funkcije. Pamćenje, donošenje odluka, emocionalna kontrola, koordinacija i refleksi su samo neke od stvari za koje je mozak odgovoran. Vremenom može postati manje sposoban da izvršava ove zadatke, a za to su često odgovorne štetne životne navike.

Slabo pamćenje: Šta šteti mozgu?

Ovo su neke od štetnih životnih navika koje slabe moždane funkcije:

1. Previše sedenja

Kako se ispostavilo, potpuni nedostatak fizičke aktivnosti šteti ne samo figuri, već i mentalnim sposobnostima. Da biste sprečili slabljenje pamćenja, krećite se što više i vežbajte svaki dan. Preporučuje se najmanje pola sata lagane i umerene aktivnosti ili 15 minuta intenzivnog treninga. Kada vežbate, stvarate nove moždane ćelije, a tokom aktivnosti se povećava broj otkucaja srca, što povećava snabdevanje mozga kiseonikom. Na vama je da li ćete se opredeliti za: trčanje, plivanje, intervalni trening visokog intenziteta, vožnju bicikla ili brzo hodanje.

2. Nezdrava hrana

Prerađena hrana s visokim sadržajem šećera, nezdravih masti i drugih (ne baš dobrih) jedinjenja može imati negativan uticaj na zdravlje mozga. Na crnoj listi su: gazirani sokovi, slatkiši, brza hrana, grickalice, konzervirana hrana, mesne prerađevine… Visok nivo soli i šećera u njima povećava krvni pritisak, remeti regulaciju insulina i oštećuje moždane ćelije. Umesto toga, lekari preporučuju da se pridržavate mediteranske dijete bogate voćem, povrćem, orašastim plodovima, mahunarkama i masnom ribom.

Slabo pamćenje: 3. Izbegavanje komunikacije

Ako osoba svesno izabere da bude sama – ne želi da komunicira s drugim ljudima, njene kognitivne sposobnosti će brzo opasti zbog pogoršanja plastičnosti neurona. Pored toga, takav način života može izazvati depresiju i anksioznost. Uključite komunikaciju u dnevnu rutinu: to može biti kratak razgovor sa kolegom ili ćaskanje s prijateljima i poznanicima.

4. Previše obaveza

Mnogi ljudi u današnjem svetu obavljaju više zadataka, a da nisu ni svesni kakvu štetu to može da nanese mozgu. Kao rezultat toga, razmišljanje postaje površno, a pamćenje postaje fragmentirano, a svemu tome se dodaju stres i umor. Ako ste  preopterećeni poslom ili kućnim obavezama, napišite listu obaveza i ne radite više stavri istovremeno, već redom uz kratke pauze za odmor.

5. Komunikacija sa manipulatorima

Mnogi ljudi u svom krugu imaju narcise, psihopate, gaslajtere ili emocionalne vampire s kojima je teško prekinuti kontakt. Ali, baš to je potrebno ako želite da sačuvate mentalno zdravlje i svoj mozak. Život u toksičnom okruženju može dovesti do hroničnog stresa, anksioznosti, depresije, negativnog razmišljanja, nedostatka mentalne fleksibilnosti, bržeg starenja, podložnosti autoimunim bolestima i sagorevanja.

6. Nedostatak masne ribe u ishrani

U studiji objavljenoj u časopisu Neurology, na osnovu podataka dve hiljade učesnika, otkriveno je da je konzumiranje ribe dva puta nedeljno smanjilo rizik od Alchajmerove bolesti za 41 odsto. Losos, skuša i sardine su najbolja hrana za mozak jer sadrže masne kiseline koje  podržavaju protok krvi u mozgu i smanjuju rizik od kognitivnog pada. Osim u ribama, dragocene masne kiseline nalaze se i u: avokadu, orasima, semenkama i uljima.

Slabo pamćenje: 7. Manjak vitamina B

Nedostatak vitamina B kompleksa povećava rizik od Alchajmerove bolesti i problema s  pamćenjem uopšte. Manjak vitamina B se može lako sprečiti konzumiranjem celih žitarica, voća, povrća, soje i mahunarki.

Šta slabi pamćenje

 

8. Glasna muzika

Kada telefon upozori da je zvuk u slušalicama preglasan, ne treba da ignorišete ovo obaveštenje. U suprotnom, postoji rizik da vremenom izgubite oštrinu sluha. Ako stalnom glasnom muzikom oštetimo naše slušne ćelije u unutrašnjem uhu, zvuci neće moći da dođu do mozga i neće biti obrađeni. To se zove gluvoća.

9. Verovali ili ne…

Najgora stvar koju možete uraditi odmah nakon buđenja je da uzmete telefon i počnete da proveravate poruke ili čitate vesti. To predstavalja ogroman stres za mozak. I u startu kvari raspoloženje. Umesto toga, prvo se razgibajte, popijete čašu vode, istuširajte se i doručkujete. Telefon neće pobeći…