Koje su dozvoljene, a koje nedozvoljene namirnice za dijabetičare?

by | novembar 20, 2020

Potreban vam je savet iz oblasti zdravstva, a ne znate koga da pitate? U nedoumici ste da li postupate ispravno i želite mišljenje stručnjaka?

Portal lepotaizdravlje.rs vam u saradnji sa eminentnim medicinskim stručnjacima pomaže da saznate sve što vas zanima. Postavite pitanje, a lekari DokTok platforme daće vam jasan i konkretan odgovor.

Na pitanje koje su dozvoljene, a koje nedozvoljene namirnice za dijabetičare odgovara Dr Dragana Milosavljević, specijalista interne medicine.

Koje su dozvoljene, a koje nedozvoljene namirnice za dijabetičare?

Jedan od osnovnih principa u lečenju obolelih od dijabetesa je primena adekvatne ishrane. Kod planiranja dijete važno je očuvati odnos između ugljenih hidrata, masti i proteina. Od ukupnog energetskog unosa ugljeni hidrati treba da čine 45-55%, masti manje od 35%, a proteini 20%.

Namirnice koje su dozvoljene i koje se preporučuju kao zamena za hleb su: hleb od celog zrna, ražani ili integralni, ovsene, ječmene ili ražane pahuljice, testenina od durum testa, integralni pirinač, kačamak, krompir, sočivo i pasulj. Što se tiče povrća, preporučuje se 400-500g dnevno, sveže kao salata, bareno ili na pari, dok je voće dozvoljeno sve osim grožđa, smokve, šljive, banane i to takođe u količni od 500g dnevno podeljeno u više obroka kao užina. Mlečni proizvodi koji su dozvoljeni su obrano slatko mleko, kiselo mleko, jogurt sa 1-1,6% mlečne masti, nemasni sirevi. Od mesa se preporučuju pileće, ćureće, teleće, juneće, konjsko ili divljač, a od ribe: pastrmka, smuđ, štuka, haringa, tuna, skuša i losos. Dozvoljena su i 2-3 barena jajeta nedeljno, biljne masnoće poput suncokretovog ulja za kuvanje, maslinovog za salate i ulje koštica grožđa za kratko prženje.

Preporuke su da se obroci spremaju na pari, bareno, dinstano sa dodatkom ulja na kraju, pečeno u rerni ili na električnom roštilju.

Ono što se nikako ne preporučuje su beli hleb, proizvodi od belog brašna, kao i lisnata testa. Takođe, mlečni proizvodi sa više od 2,8% mlečne masti, kajmak, pavlaka, puter, masni sirevi, kačkavalj, ali i svinjsko, pačije, guščije i ovčije meso, kao i masne ribe kao što su som i šaran. Ne preporučuju se ni svinjski suhomesnati proizvodi, pašteta, džigerica, kao ni loj, čvarci, slanina, svinjska mast i biljni margarin. Ono što svakako treba izbegavati pri pripremi obroka je prženje i pohovanje.

Dr DRAGANA MILOSAVLJEVIĆ, specijalista interne medicine

Rođena u Beogradu 1981. god. Završila Medicinski fakultet u Beogradu. Specijalistički ispit iz Interne medicine položila 2018. god. Zaposlena u Službi za Internet bolesti odsek endokrinologije OB Valjevo.

Pozivamo vas da nam se pridružite i u komentarima nam šaljete pitanja na koja biste želeli da saznate odgovor. Lekari će vam svakog petka na našem portalu izaći u susret i odgovoriti na neka od njih!

lepotaizdravlje.rsJovana Stojanovic/Getty via Guliver