Ovo je važno znati: Novi pristup u lečenju astme!

Poslednjih nekoliko godina došlo je do potpunog zaokreta u načinu lečenja astme.

by | maj 28, 2021

Šta je važno da znate ukoliko se vi, ili neka od vama bliskih osoba, bori protiv ovog hroničnog oboljenja disajnih puteva? Zahvaljujući platformi DokTok i ove nedelje pred nama su objašnjenja stručnjaka, a dragocene savete o novim pristupima kontrolisanja astme dobili smo od Ivane Vračar, predsednice Udruženja pacijenata Pobedimo astmu i alergije.

Zašto pumpice za brzo otklanjanje tegoba treba da postanu prošlost u lečenju astme?

Do 2019. godine bio je opšte prihvaćen stav da je prvi korak u lečenju astme omogućavao da se bolest kontroliše samo pumpicom za brzo otklanjanje simptoma koja se koristi po potrebi (kod nas na tržištu najčešći takvi lekovi su Ventolin i Berodual – lekovi koji u sebi ne sadrže inhalacioni kortikosteroid nego samo supstancu za brzo i kratkotrajno otklanjanje tegoba). Mnoga istraživanja su pokazala da je takav pristup potpuno pogrešan, jer se na taj način samo na kratko smiruju simptomi, a ne suzbija se inflamacija, tj. zapaljenje disajnih puteva, koje se nalazi u osnovi ove bolesti.

To dovodi do situacije da se simptomi iznova i iznova javljaju, vrlo često u sve težem obliku, što se završava bolničkim lečenjem, a nekad i smrću zbog predoziranja ovim lekovima i velike progresije bolesti.

Pročitajte i… Prolećne alergije kod dece – kako ih prepoznati i tretirati?

Nove smernice postavljene 2019. godine od strane Global Initiative for Asthma (GINA) ističu značaj korišćenja lekova (pumpica) koje u sebi sadrže 2 komponente – inhalacioni kortekosteroid (koji leči zapaljenje disajnih puteva) i formoterol (supstancu za brzo otklanjanje tegoba). Time se upotreba pumpica koje isključivo služe za brzo otklanjanje tegoba (Ventolin i Berodual) potpuno marginalizuje i to sa dobrim razlogom.
Pumpice koje sadrže ove 2 komponente koriste se redovno ujutru i uveče, a mogu se koristiti i po potrebi još maksimalno 6 puta dnevno, ukoliko dođe do otežanog disanja. Time se potpuno gubi potreba za korišćenjem pumpica koje služe isključivo za brzo otklanjanje tegoba.

Lečenje astme: Kada se koriste oralni kortikosteroidi

Globalna kampanja Asthma Zero insistira na „nultoj toleranciji za napade astme“. Zašto je to važno? Treba imati u vidu da kada dođe do malo težeg napada astme, jedini način da se čoveku pomogne jeste korišćenje oralnih kortikosteroida (u vidu tableta ili injekcija). Oralni kortikosteroidi su veoma agresivna terapija i smeju se koristiti svega nekoliko dana jer imaju mnogobrojna neželjena dejstva na celokupan organizam.

Ukoliko se napadi astme često ponavljaju i upotreba oralnih kortikosteroida postaje prečesta, to stvara brojne probleme u organizmu, kao što je hipertenzija i povećan rizik od srčanog udara, povećan rizik od razvoja i napredovanja osteoporoze, problemi sa telesnom težinom, promenom raspoloženja i sl.

Danas postoji zaista veliki broj veoma dobrih terapija, pre svega dvokomponentnih inhalera koji omogućavaju da se astma vrlo uspešno drži pod kontrolom i da težih, kao ni srednje teških napada uopšte nema.

Šta je inhalacioni, a šta oralni kortikosteroid

Da ne bude zabune, veoma je važno praviti razliku između inhalacionog kortikosteroida i oralnog kortikosteroida.

Inhalacioni kortikosteroid je komponenta inhalera. Osnovna karakteristika inhalera je da sadrži veoma malu koncentraciju kortikosteroida koji deluje lokalno i direktno tamo gde treba. Tj. udahom dolazi direktno do disajnih puteva i otklanja zapaljenje u veoma kratkom roku, bez da dospeva do drugih organa. Neželjenih efekata praktično da i nema. Inhalerom je postignut savršen balans koji omogućava da se vrlo uspešno i jednostavno leči inflamacija kortikosteroidom bez ikakvih neželjenih efekata.

Upravo ta činjenica, inhaler sa kortikosteroidnom komponentom čini savršenim terapijskim sredstvom za lečenje astme.

Sa druge strane, oralni kortikosteroid je tableta koja se pije, što znači da najpre dolazi do želuca, prolazeći kroz sve ostale organe digestivnog trakta, dospeva u krvotok i tek putem krvi stiže do disajnih puteva i leči zapaljenje. Putem krvi taj kortikosteroid dolazi i do svih ostalih organa u organizmu, gde čini samo štetu. I na taj način do disajnih puteva dolazi tek mala količina kortikosteroida, jer najveći deo leka ostaje „uz put“. Sama tableta sadrži veću količinu kortikosteroida jer mora da prođe put kroz ceo organizam da bi sasvim mala doza dospela tamo gde treba, tj. do disajnih puteva.

Da zaključimo – pumpice sa 2 komponente leka (prva je inhalatorni kortikosteroid, kojim se leči zapaljenje disajnih puteva i druga je supstanca za brzo i kratkotrajno otklanjanje simptoma) je jedina terapija koja će obezbediti držanje astme pod kontrolom što pacijentu omogućava sasvim normalan život bez ikakvih ograničenja.

Savetuje vas Ivana Vračar, predsednica Udruženja pacijenata Pobedimo astmu i alergije

Udruženje je osnovano 2018. godine sa osnovnom idejom da se pokrene priča o astmi, alergijama i AD. Astma je najmasovnija hronična bolest u svetu, pa i u Srbiji. U svetu više od 350 miliona ljudi boluje od astme. U Srbiji ne postoje precizne statistike, ali se procenjuje da izmedju 5% – 10% odraslog stanovništva i svako sedmo školsko dete boluje od astme.
Masovnost po pitanju alergija je još drastičnija.

Smatra se da danas više od 25% svetske populacije ima ozbiljnih problema sa alergijama. Procenjuje se da će do 2050.godine taj broj da se poveća na više od 50%. Zbog tolike masovnosti, obaveza je svake države pa i naše da ulože značajna sredstva u edukaciju i iznalaženje načina kako da se broj obolelih ne povećava ako već ne može da se smanji.

lepotaizdravlje.rsvia DokTok