Škola ZNAKOVNOG jezika – Da se bolje razumemo

by | jul 9, 2009

Projekat pripreme mladih ljudi za saradnju i volonterski rad sa osobama oštećenog sluha pod nazivom „Mala škola znakovnog jezika – Da se bolje razumemo“ predstavljen je juče u opštini Novi Beograd.
Projekat je delo NVO „Podrška porodici“ i podrazumeva besplatnu školu znakovnog jezika za sve zainteresovane (dobrodošli su i stariji) kao i priliku da se polaznici upoznaju sa gluvim i nagluvim osobama i njihovim potrebama.

 

Lepota i Zdravlje - Škola ZNAKOVNOG jezika - Da se bolje razumemo

 

ŽIVOT U TIŠINI
Naravno da mi nikako ne možemo znati kako je to biti gluv od rođenja, ali nam takve osobe otkrivaju da im zvuci koje nikada nisu čuli ne nedostaju, baš kao i nama stvari koje nikada nismo probali. Društveni život ovih osoba je često u skladu sa stepenom oštećenja sluha. Oni koji se smatraju gluvima najčešće u komunikaciji koriste znakovni jezik i druže se sa gluvim osobama. Oni su se najčešće školovali u specijalnim školama u internatima za gluvu decu gde im se sa zajedničkim boravkom i druženjem razvio osećaj pripadnosti „zajednici gluvih“. Nagluvi se u komunikaciji više oslanjaju na sluh i na govor. Imaju slična interesovanja kao ljudi koji čuju i sa njima se druže. Lakše dolaze do posla i ostvaruju bolju komunikaciju u društvu. Interesantno je setiti se da je i poznati kompozitor Betoven godinama bio gluv. U stanju gubitka sluha stvarao je svoje najpoznatije kompozicije tako što je osećao vibracije klavira na svom telu.


DA BUDEMO JEDNAKI
„Ideja za projekat došla je iz svakodnevnog života, iz druženja sa osobama oštećenog sluha, kao i u susretu s građanima koji volontiraju radeći s gluvima. Osnovno pitanje na koje smo pokušali da damo ogovor jeste – u čemu je najveći problem osoba koje ne čuju? Odgovor je u tome što ih ne razumemo, a to je problem nas koji čujemo“, rekao je Stevan Nestorov, defektolog surdolog i direkror projekta i dodao: „Projekat je namenjen promociji gestovnog govora kako bi gluvi barem donekle bili jednaki s osobama koje čuju. Uglavnom smo se služili iskustvima iz Finske koja je, pored Švedske, znakovni jezik izjednačila s maternjim jezikom i uvrstila ga u ustav. Zbog problema u komunikaciji osobe oštećenog sluha nisu u stanju da samostalno odu kod lekara, u prodavnicu, apoteku i sl. i možemo reći da su u našem društvu diskriminisane. Kada govore o svom odnosu prema sredini imaju utisak kao da je između njih i društva barijera, odn. kao da se nalaze s druge strane stakla“.


BESPLATNA ŠKOLA JEZIKA
Škola znakovnog jezika biće organizovana u julu (drugi, treći i četvrti vikend u julu) i za učesnike je potpuno besplatna. Traje dva dana, odnosno 6 sati u subotu i 6 sati u nedelju, a nastava će se odvijati u OŠ „Ivan Gundulić“ na Novom Beogradu. Nakon završetka svi će dobiti multimedijalni priručnik, malu diplomu i ostaće u kontaktu sa organizatorom sa ciljem podrške ljudima oštećenog sluha za njihovo uključivanje u civilno društvo. Telefoni na koje se svi zainteresovani mogu javiti su 063 266 879 i 064 2610 731.
Poznavanje znakovnog jezika je putokaz ili ključ za „svet gluvih“ i mogućnost da se bolje razumemo.

 

Tekst: Nataša Lazović

Tagovi: