Praznična depresija

by | decembar 29, 2014

Osećaj praznine, osećaj potištenosti i osećaj bezvoljnosti, ma koliko nam se činilo, nisu retka osećanja tokom praznika. Postoji i rešenje, pravilno zauzeti stav i depresije će nestati

praznicna depresija

Iako imamo utisak da su praznici razlog za veselje i euforiju i da se svi ludo provode osim nas, važno je da znamo da praznična depresija nije retka i da je u različitim intenzitetima proživljavaju mnogi. Ljudi često nisu spremni da prihvate činjenicu da imaju problem jer stiču utisak da su crne ovce, ali nesumnjivo mogu kod sebe da identifikuju osećaj praznine, osećaj potištenosti i osećaj bezvoljnosti.

Drugi pak smatraju da su u ova teška vremana, navedena osećanja realističnija od bilo kojih drugih.Ipak, važno je da znamo da treba da se izborimo sa depresivnošću i da postoji način da to učinimo.

Najvažniji korak je da razmislimo šta tačno izaziva osećaj depresije.

Na početku nove godine intenzivno razmišljamo o svojim šansama za kvalitetniji i ispunjeniji život u narednom periodu i o promenama koje bismo voleli da se dese.

Obično verujemo da smo zaslužili bolje, a to bolje nikako da stigne?

Mislimo da je situacija u kojoj se nalazimo strašna i da ništa gore nije moglo da nam se desi. Da sve to ne možemo da podnesemo. I zbog neuspeha na jednom polju imamo utisak da je ceo naš život besmislen.

U korenu depresivnosti je često ZAHTEV prema svojoj sredini, prema sebi ili prema drugima da MORAMO da imamo ono što želimo za sebe. Dakle, ne postoji samo ŽELJA već zahtev da situacija bude drugačija. Evo primera kako bi bilo dobro da promenimo način razmišljanja.

Umesto što kažemo i mislimo “Ja MORAM da imam bolji posao” – poželjno je zauzeti stav: “Volela bih da imam bolji posao i učiniću sve što je do mene da bih došla do boljeg posla”.

Umesto što mislimo: “Ova situacija na poslu je užasna”, bolje je misliti “Ova sitacija je nezadovoljavajuća i loša i nastojaću da je promenim koliko je u mojoj moći”.

Umesto što mislimo: “Moj život je stvarno besmislen i ovo ne vodi nikuda”, potrebno je da se podsetimo šta je to u našem životu dobro, lepo, hvale vredno.

Umesto što mislimo: “Ovu situaciju ne mogu da podnesem”, važno je da pomislimo da smo u životu mnogo teških situacija već “preživeli” ili su ih “preživeli” drugi ljudi i da smo mnogo jači nego što mislimo.

Ovakvim razmišljanjem o teškoj situaciji u kojoj se nalazimo dajemo sebi šansu da izađemo iz depresivnosti, da prevazižemo depresije i da budemo, na primer, samo nezadovoljni.

Biti nezadovoljan, naravno, takođe nije prijatno ali nije razorno i pokreće nas na akciju. Stanje koje je poželjno je upravo ono iz kog možemo da delujemo i menjamo u stvarnosti ono što nam se ne dopada.

Ove misli je potrebno svakodnevno više puta ponavljati, zapisivati i čitati sve dok ne postanu automatske nedepresivnemisli.

Međutim, ukoliko i pored pažljivog promišljanja, protekne dug vremenski period a ne dođe do promene situacije na kojoj “radimo”, treba da ponovno definišemo naš cilj odnosno želju i da je na neki način modifikujemo i učinimo ostvarljivijom.

Autor: Lidija Ćulibrk, urednica Lepote i zdravlja
Foto: freedigitalphotos.net/Feelart

Tagovi: