Nekako s proleća (Dom zdravlja “Dr Ristić”) (2. deo)

by | mart 20, 2012

Prvi deo teksta možete pročitati ovde.

Šta uzrokuje prolećne alergije?

Na prvom mestu su poleni drveća, trava, cveća, korova. Polen je sićušna čestica jajolikog ili loptastog oblika, oslobođena iz procvetalih biljaka, ima na površini kukice i šiljke kojima se kači za sluzokožu disajnih puteva. Nošen vetrom lako se prenosi na udaljene prostore. Samo 20-30 čestica polena u jednom kubnom metru vazduha može da izazove alergijsku reakciju (a samo jedna biljka – korov može da otpusti i do 8.000.000 čestica polena). Koncentracija polena je najviša u jutarnjim časovim (između 5 i 10 časova) kao i kada je velika vlažnost vazduha. U kontaktu sa sluzokožom dovodi do kijanja, svraba u nosu, curenja iz nosa, suznih i crvenih očiju, kašlja, otežanog disanja. Osim tegoba sa disanjem, dešavaju se i promene po koži u vidu svraba i crvenih pečata, često komplikovanih povraćanjem, grčevima u trbuhu i prolivom, naročito ako postoji unakrsna reakcija sa hranom koja potencira alergogenost (tikvice, krastavci, dinje, lubenice, banane, kesten, paradajz, zelena salata).

Slede grinje kojih ima u svakoj kući ili stanu. Vole da žive na temperaturi od 20 stepeni, odgovara im visoka vlažnost vazduha (60 – 80%) kao i vlaga u neposrednom okruženju (znoj). Nevidljive su golim okom pošto su velike 0,2 – 0,3 milimetra, liče na pauka. Žive u krevetima, ćebadima, jastucima, posteljini, tapaciranom nameštaju, zavesama, itisonima, tepisima. Hrane se sljuštenim (izumrlim) ćelijama ljudskog tela, koje oblažu jednom belančevinastom materijom i potom izlučuju kao izmet koji ima snažno alergogeno dejstvo.

U sutrašnjem nastavku teksta pročitajte o tome koje bolesti se javljaju kao posledica alergija.

Autor: dr Dragoljub Popović
specijalista pulmologije, Dom zdravlja “Dr Ristić”

Tagovi: