Stres i telesna težina: Koja je zapravo veza?

by | decembar 22, 2021
Stres i telesna težina

Stres i telesna težina: Kad ste pod pritiskom, navike u ishrani se menjaju, kao i vaši hormoni. Ono što jedete, s druge strane, utiče na vašu anksioznost. Evo kako da držite svoje telo u ravnoteži.



Saveti za upravljanje težinom imaju tendenciju da se fokusiraju na ono šta jedete i koliko jedete. Ali iako su te dve stvari svakako važne, važni su i nivoi stresa. Istraživanja pokazuju da je hronični stres u korelaciji sa povećanjem telesne težine tokom vremena.

U jednoj studiji časopisa Obesity, ljudi čiji su uzorci kose pokazali povišene markere hormona stresa – kortizola – imali su češće povećan BMI. Druga studija je pokazala da su žene sa stresnim poslovima (onima koji su bili zahtevni i nisu davali zaposlenima osećaj kontrole nad onim što rade) ispoljile veću verovatnoću da se udebljaju tokom 20 godina.

Stres i telesna težina

Istorijski gledano, stresne situacije naših predaka bile su i fizički zahtevne i čoveku je bilo potrebno mnogo energije da ih savlada (recimo kada su morali da beže od predatora). Dakle, reagovanjem na stres preplavljujemo svoj sistem energijom (tj. glukozom). Ali u današnje vreme, kada su stresori prvenstveno psihološki, višak energije se skladišti, i to uglavnom u vidu masnoće na stomaku.

Istovremeno, hronično povišeni hormoni stresa mogu povećati vaš apetit. Vaš mozak traži hranu kada ste pod stresom.

Ako na kraju jedete da biste redukovali stres, ta hrana će vam delovati još ukusnije. Kad se osećamo uznemireno, prva asocijacija nam je tzv. comfort food, hrana koja nam pruža najviše zadovoljstva. Ta nezaustavljiva želja, pritom uglavnom za slatkišima, delimično je i biološka – jer i stres kod životinja ublažava se unosom masti i šećera.

Pročitajte i… Zašto jedemo i kad nismo gladni pitali smo autorke knjige Psiha i hrana

Kako hrana utiče na raspoloženje

Naša ishrana može uticati na to kako će se naše telo nositi sa stresom, saglasni su stručnjaci. Dobro nahranjeni mozak je manje reaktivan, mirniji, optimističniji i jasnije razmišlja. Tako se i mnogo lakše nosimo sa stresorom. Hrana bogata hranljivim materijama neophodnim za mozak, poput vitamina E, cinka i omega-3 masti, može smanjiti upale, ali i anksioznost.

Isto se odnosi i na ishranu na biljnoj bazi: studije povezuju konzumaciju voća i povrća sa smanjenjem nivoa stresa, a unos dovoljno vlakana podstiče i zdrav mikrobiom creva, koji takođe može imati blagotvoran efekat. U nedavnoj studiji objavljenoj u Scientific Reportsu, 64 žene koje su svakodnevno uzimale prebiotičke suplemente (hranu za crevne bakterije) tokom četiri nedelje pokazale su smanjenje nivoa anksioznosti.

Kako da zaustavite ciklus stresa

Savremeni život je pun stresora koje ne možemo uvek kontrolisati. Ali možemo upravljati stresom smanjujući njegov uticaj na naše telo, tvrde stručnjaci. Evo šta vam može pomoći:

#1 Spavajte!

Kada ne spavate dovoljno, vaše telo je preterano reagibilno na spoljne stresore. Manjak sna takođe usporava metabolizam i otvara vam apetit, što pogoršava efekte stresa. Vežbanje je osnova zdravog sna, kao i pridržavanje doslednosti u vezi s vremenom odlaska na spavanje i izbegavanja upotrebe elektronike pre leganja u krevet.

#2 Vežbajte (ali ne previše)

Fizička aktivnost smanjuje stres i čuva vaše zdravlje. Ali kad ste pod pritiskom, vežbe visokog intenziteta mogu predstavljati dodatni stres za vaše telo. Čak ako volite i HIIT, uključite u svoju rutinu i aktivnosti manjeg intenziteta, poput hodanja ili joge.

Pročitajte i… Vežbama protiv stresa

#3 Negujte svesnost

Studija za studijom pokazuje da svesnost i meditacija mogu redukovati stres i poboljšati zdravlje. Upotrebljavajte aplikacije koje će vas voditi kroz meditaciju i podsticanje pažnje, svuda i uvek.

lepotaizdravlje.rsNataliya Vaitkevich via Pexels