Da li ste suviše kiseli?

by | april 21, 2011

Jedna od teorija o funkcionisanju našeg organizma kaže da je uzrok svih zdravstvenih teškoća poremećena ravnoteža osnovnih hemijskih procesa u telu u kojima nastaju kiseline i baze. Neka ovaj tekst bude vaš lakmus papir – utvrdite stepen kiselosti svoga organizma.

Američki nutricionista Teodor A. Berudi, koji se bavi i različitim vidovima alternativne medicine, pre nekoliko godina napisao je knjigu koja je mnoge uplašila, ali i navela da se dobro zamisle nad svojim načinom života i ishrane. Veoma dramatičnim naslovom Alkalizirajte ili umrite (Alkalize or die) autor je želeo da skrene pažnju na prevelike količine otpadnih kiselina koje se stvaraju i deponuju u organizmu modernog čoveka, a koje su, po njegovom mišljenju, glavni krivac brojnih bolesti. Zbog toga on predlaže odgovarajuće prehrambene i životne navike čijim se usvajanjem može postići idealna kiselo-bazna ravnoteža u telu.

Šta je bazno, a šta kiselo?
Malo podsećanje na lekcije iz hemije: Baznost i kiselost supstanci utvrđuju se pomoću pH vrednosti (koncentracije jona vodonika). Pritom se meri koncentracija hidroksidnih jona (OH), koji daju pH vrednosti veće od 7 i baznu reakciju, odnosno koncentracija jona vodonika (H), koji daju pH vrednosti manje od 7 i kiselu reakciju. Ali kakvu ulogu imaju baze i kiseline u telu? Daju li ili uzimaju energiju? Reakcija u kojoj nastaju baze podrazumeva svaku hemijsku promenu u telu zbog koje se njegova energija povećava, a urin postaje bazan. A reakcija u kojoj nastaju kiseline podrazumeva svaku hemijsku promenu zbog koje se energija tela smanjuje, a urin postaje kiseo. Svi organi u ljudskom organizmu funkcionišu normalno samo onda kada su količine baznih i kiselih supstanci u telu u pravoj ravnoteži. Npr. već i blago kisela krv može prouzrokovati niz problema, ne samo u srcu već i u bubrezima, plućima, jetri. Sva hrana nakon prelaska iz gastrointestinalnog trakta prvo dolazi u jetru. Zbog toga je opterećenost jetre veća ukoliko otpadne kiseline neprestano kruže  po krvi.

Pravilo 80 : 20
Telesne tečnosti stalno prolaze kroz tkiva i odnose suvišne količine otpadnih kiselina. Upravo zbog toga možemo izmeriti baznost i kiselost telesnih tečnosti (krv, limfa, urin, pljuvačka), ali ne i stanje u tkivima (koža, različiti organi, žlezde, mišići…). Otpadne kiseline koje telo ne može da izluči ponovo se upijaju iz debelog creva i preko jetre dalje šalju u krvotok i odlažu u tkivima. Mogu ih neutralizovati jedino bazne zalihe u organizmu (pre svega natrijum-bikarbonat), ali njih telo nema u neograničenim količinama. Zbog toga je važno ishranom unositi namirnice koje će stvarati baznu reakciju i tako održavati potrebnu kiselo-baznu ravnotežu. Pritom je važno pridržavati se pravila 80 : 20, tj. unositi 80 odsto namirnica koje stvaraju baznost i 20 odsto namirnica koje stvaraju kiselost (pogledaj listu). Majka priroda je veoma mudra i uvek nam nudi upravo onu hranu koja nam je potrebna. Tako na arktičkim područjima nalazimo hranu životinjskog porekla, koja zadovoljava čovekovu potrebu za kiselinama (meso, pri čijem varenju nastaju kiseline, sporo se vari i greje organizam), dok u saharskim predelima uspevaju npr. datule tj. urme, koje stvaraju baznu reakciju i imaju učinak rashlađivanja.


Pametna ishrana
Za zdravu ishranu važno je konzumirati što više sveže i neprerađene hrane, jer nam enzimi koje ona sadrži omogućuju da je lako svarimo. Ako kuvanjem uništimo enzime iz namirnica, njihovu ulogu moraju da preuzmu enzimi iz našeg tela, čije su zalihe ipak ograničene. Poželjno je da ishrana bude sastavljena od 75 odsto sveže, neprerađene hrane i 25 odsto kuvanih namirnica. Pritom treba izbegavati namirnice koje stvaraju kiselost u organizmu, kao što su prerađena, vitaminizirana, konzervirana hrana sa aditivima, meso, mlečni proizvodi, pšenica, jaja… Voće i povrće, koji uzrokuju umerenu kiselost, ne smeju se konzumirati istovremeno, jer se sveže voće u tankom crevu brzo razgrađuje (najviše 90 minuta), dok varenje nekih vrsta povrća traje i do tri sata. Voće takođe ne bi trebalo kombinovati ni sa skrobnim namirnicama. Ako npr. smokve, grožđice, banane, suve šljive konzumirate sa žitaricama, doći će do fermentacije u želucu i povećane kiselosti. Skrob se, sa druge strane, izvrsno slaže sa povrćem (pri čemu stvara umereno kiselu reakciju), zbog čega su veoma preporučljive kombinacije pirinča ili krompira sa kuvanim brokolijem, šargarepom ili crvenim lukom.
Ali nipošto ne treba kombinovati dve skrobne namirnice u istom obroku, kao npr. pirinač i krompir, niti skrob sa belančevinama. Obrok sa hlebom i mesom ili sa mesom i krompirom nikako nije odgovarajući jer stvara kiselu reakciju. Naime, prilikom varenja belančevina izlučuje se sona kiselina, koju skrob neutrališe i time se njegova razgradnja znatno usporava. Skrob i belančevine nesvareni se zadržavaju u želucu i crevima dok ne počne proces truljenja, pri čemu raste kiselost, što pogoduje razvoju bakterija. Enzimi pepsin i renin u želucu uzrokuju koagulaciju mlečnih belančevina. Poteškoće nastaju ako u isto vreme konzumirate i druge namirnice, kao što su žitarice, pahuljice ili skrobne namirnice, jer se mleko u tom slučaju ne vari. Koagulisane mlečne belančevine slepe se sa ostalom hranom i sprečavaju dodir sa želudačnim sokovima. Celokupni sadržaj želuca potom počne da truli, zbog čega se razvija kiselost.


Njegovo veličanstvo – kalcijum

Kalcijum je jedan od najvažnijih minerala za stvaranje baznosti. Ljudsko telo sadrži čak 2% kalcijuma ili prosečno 1,2 kg. Ovaj mineral pozitivno utiče na brojne telesne funkcije upravo zbog toga što izvrsno reguliše kiselo-baznu ravnotežu u svim telesnim tečnostima. Krv je u uspostavljanju te ravnoteže najvažnija i zato se telo brine da krv ima pH vrednost 7,4, čak i na štetu drugih telesnih tečnosti. Ako bi krv imala pH 6,0, bila bi kisela, ne bismo imali dovoljno kiseonika i nastupila bi smrt.

Zato se telo brani na taj način što crpi kalcijum iz kostiju i tako reguliše sopstvenu pH vrednost. A upravo je to uzrok mnogih bolesti. Za unošenje dodatnih količina kalcijuma (jer konzumiranjem povrća ne možemo obezbediti dovoljnu količinu) preporučljivo je uzimati prirodne proizvode bez ikakvih dodataka, kao što  je npr. koralni kalcijum u prahu.

PH vrednosti namirnica
Da biste mogli da vodite računa o baznosti svog organizma, neophodno je da znate pH vrednosti hrane koju konzumirate. Tako npr. negativan učinak konzumiranja govedine, koja ima pH vrednost 0,5 i stvara vrlo jaku kiselost, možete neutralizovati istog dana ako pojedete dinju (pH vrednost 7,0), koja stvara jaku bazu. Navedene pH vrednosti namirnica odnose se na biološki proizvedenu hranu, sveže proizvode i pravilno pripremljenu hranu. Imajte na umu da kuvanjem i zamrzavanjem pH vrednost hrane opada za 0,5, a konzerviranjem za 1.


Alkalni jelovnik za 5 dana

1. DAN
DORUČAK Pola grejpfruta. Posle 20 minuta pojedite voćnu kašu. – 100/0%
UŽINA Neoguljena jabuka. – 100/0%
RUČAK Salata od povrća sa prelivom i raženim krekerima. – 90/10%
UŽINA Zeleni napitak. – 100/0%
VEČERA Dinstana šargarepa, brokoli i kupus salata. Marinirana riba. – 60/40%
UŽINA Bademi, grožđice i semenke. – 100/0%
Ukupan dnevni postotak:  90% stvara baznost.

2. DAN
DORUČAK Pola grejpfruta. Posle 20 minuta pojedite dva meko kuvana jajeta, jedan tost od integralnog hleba, maslac, biljni čaj. – 75/25%
UŽINA Mešavina sirovih badema i oraha. – 60/40%
RUČAK Salata, pečeni krompir (neoguljen) i maslac. – 100/0%
UŽINA Zeleni napitak. – 100/0%
VEČERA Sveže dinstana špargla sa umakom od limuna i maslaca, kukuruz i hamburger. – 70/30%
UŽINA Sok od šargarepe. -100/0%
Ukupan dnevni postotak:  78% stvara baznost.

3. DAN
DORUČAK Kriška dinje, posle 20 minuta voćno-žitna kaša sa sojinim mlekom ili jogurtom zaslađena medom. – 70/30%
UŽINA Mešavina suvog voća: marelice, grožđice, ananas. – 100/0%
RUČAK Salata sa prelivom, pečeni krompir (neoguljen), maslac. – 90/10%
UŽINA Zeleni napitak. -100/0%
VEČERA Supa od povrća, salata sa prelivom, sveži hleb ili raženi krekeri. – 90/10%
UŽINA Keksići od zobi. – 40/60%

4. DAN
DORUČAK Činija svežih jagoda. Posle 20 minuta integralni keks. – 50/50%
UŽINA Sušeno voće i lešnici. – 100/0%
RUČAK Supa od povrća od prethodnog dana sa raženim krekerima. – 90/10%
UŽINA Zeleni napitak. – 100/0%
VEČERA Dinstani karfiol, brokoli, crveni luk, salata od klica, marinirana riba. – 60/40%
UŽINA Četiri suve šljive ili jabuka. – 100/0%
Ukupan dnevni postotak:  83% stvara baznost.

5. DAN
DORUČAK Kivi, kruške, smokve, banane. – 100/0%
UŽINA Bademi, grožđice, lešnici, semenke susama. – 100/0%
RUČAK Lepinja sa avokadom. – 70/30%
UŽINA Zeleni napitak. – 100/0%
VEČERA Kuglice od pirinča, salata od povrća. – 70/30%
UŽINA Voćni sok. – 100/0%
Ukupan dnevni postotak: 90% stvara baznost.

TOP SAVETI

  • Jedite samo kada ste gladni.
  • Pripremajte jednostavne obroke – dovoljne su  tri-četiri namirnice.
  • Ne koristite teške biljne masti.
  • Neka hrana bude sobne temperature.
  • Sočnu hranu jedite pre suve hrane.
  • Sirovu hranu jedite pre kuvane hrane.
  • Leti konzumirajte više sirove hrane.
  • Izbegavajte prerađenu hranu i zaslađivače (beli hleb, beli pirinač, beli šećer itd.)
  • Svaki zalogaj sažvaćite od 25 do 50 puta, jer žvakanje podstiče izlučivanje pljuvačke, koja sadrži enzim ptijalin koji stvara baznu reakciju. Hrana koja je dobro prožvakana lakše se vari i u telu stvara veću baznost. Npr. ako smeđi pirinač, koji inače uzrokuje kiselost, sažvaćete sto puta, na kraju će imati baznu reakciju. 
  • Između obroka u toku dana popijte šest do osam čaša vode.
  • Budite umereni. Nemojte se prejedati, zapravo, trebalo bi da ustanete od stola i prestanete sa jelom i pre nego što se zasitite.

Tekst: Žaklina Duvnjak Radić Foto: Dreamstime, Shutterstock

Tagovi: