Saveti za METEOROPATE: Izborite se sa vremenom

by | septembar 6, 2009

U poslednjih desetak godina svedoci smo naglih vremenskih promena, godišnja doba smenjuju se bez prelaznih razdoblja, a dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose i 15-20°C. Meteorološke prilike imaju veliki uticaj na zdravlje, a od tegoba koje izaziva promena vremena pati gotovo polovina svetske populacije.

Simptomi su različiti i zavise od toga da li je nastupilo naglo zahlađenje, velike vrućine ili je reč o padavinama… 

 

SAveti za meteoropate

Svest o snažnom uticaju vremena na zdravstveno i psihičko stanje ljudi dovela je do razvoja nove grane meteorologije – biometeorološke prognoze, čiji je cilj da se osobe osetljive na vremenske uslove blagovremeno upozore kako bi sprečile nastanak zdravstvenih tegoba. Srećom, problemi koji nastaju usled oscilacija u temperaturi, jonizaciji, vlažnosti i pritisku vazduha, nestaju čim se vreme stabilizuje.

 

Ko je najpodložniji meteoropatiji?
Na vremenske oscilacije, u većoj ili manjoj meri, reaguju svi, ali ih najteže podnose hronični bolesnici. Uprkos redovnom sprovođenju propisane terapije, simptomi osnovne bolesti bivaju pojačani, a meteoropatske tegobe izraženije su i kod žena u menopauzi.
Ukoliko organizam zdravog čoveka reaguje burno na promenu vremena, preporučuje se detaljan lekarski pregled kako bi se ustanovilo da li se radi o začetku nekog oboljenja.

 

Najčešći simptomi
– Psihički: umor, nagle promene raspoloženja, nedostatak koncentracije, bezvoljnost, razdražljivost, nesanica
– Fizički: glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, reumatske tegobe, bolovi u mišićima
– Kardiovaskularne bolesti: pogoršanje stanja u vidu ubrzanog rada srca, porast krvnog pritiska
– Digestivni trakt: izražen gastritis i bolovi u stomaku u slučaju čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu;
– Nagla promena vremena izaziva veću učestalost srčanih i moždanih udara, upale pluća i astmatičnih napada kod starijih osoba i hroničnih kardiovaskularnih bolesnika

 

Uznemirenost i razdražljivost
U slučaju glavobolje, migrene, neraspoloženja, uznemirenosti i razdražljivosti, neophodno je izbegavati stresne situacije i veći napor. Promena vremena nepovoljno utiče na nervni sistem, pa određeni deo dana treba odvojiti za opuštanje. Savetuje se odmor u tihoj, zamračenoj prostoriji, tuširanje neizmenično toplom i hladnom vodom, a preporučuje se i ispijanje čaja od matičnjaka.

 

Depresija, slabost, umor i apatija
Stres pojačava apatiju i iscrpljenost, zbog čega se treba što više odmarati i izbegavati psihički i fizički napor. Neophodno je uzimati što više voća i povrća kako bi se organizam očistio od toksina i snabdeo korisnim materijama.

 

Nesanica, pad energije i koncentracije
Najbolji lek za slabu koncentraciju i osećaj „gubljenja snage“ jeste – ishrana. Treba izbegavati teške namirnice i jesti što više žitarica, povrća, voća i mlečnih proizvoda sa niskim procentom masti, a od velike pomoći je i umerena fizička aktivnost. U slučaju poremećaja sna, pred odlazak na spavanje ne bi trebalo uzimati obilne obroke, a savetuje se da se uveče popije šolja čaja od kamilice ili valerijane.

 

SAveti za meteoropateNizak pritisak i usporen puls
Kod osoba koje pate od niskog pritiska, usled promene vremena može doći do još izraženije hipotenzije. Preporučuje se konzumiranje veće količine tečnosti – vode, ali ne hladne, kao i mlakih nezaslađenih čajeva i razblaženih prirodnih sokova. Ishranu bi trebalo obogatiti žitaricama i ribom, a nakon ručka savetuje se čaša crnog vina.

 

Povišen krvni pritisak i ubrzan puls
Bez obzira na to da li već postoji problem sa hipertenzijom ili je to samo trenutna tegoba, u slučaju promene vremena veoma je važno obratiti pažnju na svakodnevne navike. Neophodno je izbaciti namirnice bogate masnoćama, izbegavati cigarete, kofein i alkohol, a uzimati dosta tečnosti (vode, čajeva od lekovitog bilja), uz laganu hranu bogatu vitaminima i mineralima. Preporučuje se i umerena fizička aktivnost.

 

Kardiovaskularne tegobe
Promena atmosferskih prilika nepovoljno utiče na kardiovaskularni sistem, pogotovo ako se radi o hroničnoj bolesti srca i krvnih sudova. Osim posebnog režima ishrane, koji je propisao lekar, trebalo bi unositi što više tečnosti, najmanje dva litra vode dnevno, a korisna je i umerena fizička aktivnost, osim na velikim vrućinama, kada se savetuje mirovanje u rashlađenim prostorijama.

 

Astma i alergije
Povećanje nivoa vlage u atmosferi, kao i visok procenat alergena u vazduhu, pogoršavaju tegobe koje prate astmu i razne vrste alergija. Uz redovnu terapiju preporučuje se mirovanje, uz veću količinu tečnosti i lagane obroke.

 

Reumatske bolesti
Bolovi u zglobovima, kostima i mišićima naročito su izraženi prilikom promene vazdušnog pritiska, ali i u slučaju varijacija temperature. Savetuje se konzumiranje hrane bogate kalcijumom i omega-3 masnim kiselinama (losos i tunjevina), kao i biljni oblozi i kupke.

Prevencija
Da bi se sprečile meteoropatske tegobe, treba izbegavati veći fizički napor, boraviti što više na otvorenom (ukoliko vremenske prilike to dozvoljavaju), konzumirati dovoljno vitamina (iz voća i povrća) i tečnosti, izbegavati alkohol. U slučaju izraženijih simptoma neophodna je konsultacija sa lekarom koji će odrediti terapiju, a hroničnim bolesnicima eventualno korigovati dnevne doze lekova. Preporučuje se korišćenje jonizatora vazduha koji stvaraju negativno naelektrisane čestice i pozitivno deluju na astmu, bronhitis, alergije, ali i na povišen pritisak i psihu.

Kako ublažiti meteoropatske tegobe?
Hronični bolesnici i meteoropate trebalo bi redovno da prate biometeorološku prognozu i ponašaju se u skladu sa uputstvima.
Zdrava ishrana, konzumiranje voća, povrća i tečnosti (vode i biljnih čajeva) takođe mogu da ublaže tegobe nastale usled promene vremena. Ne preporučuju se previše rashlađena i slatka pića, kao i alkohol!
Neophodno je obezbediti dovoljnu količinu sna i odmora u toku dana
Preporučuje se umerena fizička aktivnost i boravak u prirodi – ako to vremenske prilike dozvoljavaju.

 

Tagovi: