Sajberuvce intervju sa Danicom Mirić: Porodica je najvažniji činilac formiranja ličnosti

by | avgust 30, 2016

Svakog utorka, u saradnji sa portalom Sajberuvce, na našem portalu možete čitati tekst koji se bavi decom sa oštećenim sluhom, njihovim razvojem, edukacijom, zaštitom prava i uključivanjem u društvo. Prethodne tekstove pročitajte OVDE, a danas prenosimo intervju sa Danicom Mirić, jednim od najpoznatijih imena na našim prostorima u oblasti rehabilitacije sluha i govora.

Foto: Guliver/ Getty images

Foto: Guliver/ Getty images

Sa diplomom profesorke defektologije i radnim iskustvom od skoro četiri decenije, gospođa Danica – alias Teta Dana, pomogla je roditeljima da izvedu na put veliki broj dece oštećenog sluha. Osim po izuzetnom profesionalnom iskustvu, gospođa Danica je kako u krugovima kolega profesionalaca koji se bave pružanjem podrške deci oštećenog sluha u različitim oblastima života, tako i u krugovima porodica dece oštećenog sluha, poznata i kao izuzetna osoba, nepresušne energije, optimizma i spremnosti da pomogne. Posvećena stalnom usavršavanju i praćenju najnovijih tehnologija i trendova, magistrirala je (2009. godine) upravo na temu kojom se intenzivno bavi poslednjih deset godina, a to je oblast auditivnog i govorno-jezički razvoja dece sa kohlearnim implantom.

Foto: Sajberuvce/Privatna arhiva

U Kliničkom centru Srbije, Klinike za ORL i MFH, radi od početka 1985. i autor je brojnih naučnih radova iz oblasti defektološke dijagnostike i rehabilitacije dece oštećenog sluha. Predsednica je Udruženja surdoaudiologa Srbije. Gospođa Danica od profesionalnog ima bogatiji samo bračni staž 🙂 Majka je troje dece i baka jednog divnog školarca.

Sa gospođom Danicom razgovarali smo o mnogim, za nas bitnim temama – o (re)habilitaciji dece oštećenog sluha i ključnim faktorima uspeha. Veoma smo zahvalni našoj sagovornici na strpljenju i energiji uloženoj u odgovaranje na sva pitanja koja smo imali.

Radi bolje preglednosti i čitljivosti intervjua, Sajberuvce je odlučilo da sadržaj objavi iz nekoliko delova. Sav objavljeni sadržaj će biti dostupan na sajtu u svakom trenutku.

I DEO

#1 Sajberuvce: Ko su surdolozi i koja je danas razlika između surdologa i logopeda – sa pojavom kohlearnih implanata i drugih savremenih slušnih pomagala?

DANICA MIRIĆ: Surdolog je stručnjak koji se bavi prevencijom, otkrivanjem, defektološkom dijagnostikom i re/habilitacijom dece oštećenog sluha. Njegov osnovni zadatak je razvoj komunikacije, slušanja i govora kod gluve i nagluve dece kako bi se osposobila za samostalan život i rad. Za ostvarenje ovog cilja u radu koristi različite metode i tehnička pomagala.

Pojava kohlearnog implanta i savremenih slušnih pomagala omogućili su da i deca sa veoma teškim oštećenjem sluha mogu da primaju zvuk iz okoline. Oni sada postižu bolje i brže rezultate na planu razvoja slušanja i govora, ali su to i dalje deca oštećenog sluha. Prag sluha sa audio procesorom na implantiranom uvu je u rangu lake nagluvosti (između 20 i 40 dB) dok je na drugom, neimplantiranom uvu, oštećenje veoma teškog stepena. U funkcionalnom smislu ova razlika daje osećaj kao da je prag sluha i niži za još nekoliko decibela. Zato je veoma važno da se na drugom uvu nosi slušni aparat u slučaju da izostaje bilateralna (obostrana) implantacija. Iako deca sa kohlearnim implantom (u daljem tekstu KI) na prirodniji način usvajaju govor oni i dalje zahtevaju primenu nekih specifičnih postupakа i korišćenje metoda auditornog treninga.

Surdolog je za razliku od logopeda obučen da koristi i podešava savremena slušna pomagala i KI te da u skladu sa time prati i uočava promene u auditivnom funkcionisanju deteta. Na taj način omogućava detetu oštećenog sluha optimalne uslove za razvoj slušanja, govora i jezika.

Foto: Guliver/ Getty images

Foto: Guliver/ Getty images

#2 Sajberuvce: Kakve promene u procesu rehabilitacije su donele savremene tehnologije?

DANICA MIRIĆ: U suštini, svi oni opšti principi koji se primenjuju u radu sa decom oštećenog sluha su ostali isti. Deca usvajaju iste faze auditivnog i lingvističkog razvoja, tj. faze razvoja slušanja i govora, i ne mogu ih preskakati. Dete ne može da razume govor, a da prethodno nije prošlo kroz fazu -primećivanja, razlikovanja i identifikacije zvukova.

Razlika je u tome što je primena savremene tehnologije omogućila bolje i brže rezultate na planu razvoja govora i jezika kod dece oštećenog sluha.

Deca sa ekstremnim oštećenjem sluha koristeći klasičnu amplifikaciju (slušne aparate) mogla su da demonstriraju naučeno tek posle nekoliko meseci mukotrpnog uvežbavanja i drila. Verbalni govor su usvajala koristeći preostali sluh uz pomoć očitavanja govora sa lica i usana sagovornika. Rezultati u govorno-jezičkom razvoju su bili kod većine dece veoma skromni. Govor gluve dece karakterisao je nerazumljiv izgovor, siromašan rečnik, kratka rečenica, agramatizam i loše razumevanje govora. Govor gestovima je bio njihov prirodan način komunikacije sa okolinom. Samo mali broj dece mogao je da izgradi relativno prihvatljiv verbalni govor i pohađa redovnu školu. Ostali su se školovali u specijalnim školama i osposobljavali za zanimanja koja su bila lošije plaćena.

Danas uz primenu savremene tehnologije promene u auditivnom i govorno-jezičkom razvoju dešavaju se mnogo brže, i mogu se meriti danima pa i satima. Prag sluha dece sa kohlearnim implantom je u granicama socijalnog kontakta pa govor usvajaju na prirodniji način, pretežno auditivnim, a ne vizelnim putem. Izgovor je mnogo bolji, jer sada imaju mogućnost percepcije i visokofrekventnih glasova. Deca koja su implantirana na vreme i uključena u rani tretman, uz sve ostale povoljne uslove, mogu da razviju govor kao i dete koje čuje. Većinom se uključuju u redovnu školu i osposobljavaju za prestižna zanimanja.

Nažalost, i danas ima dece koja ne ostvaruju dobre rezultate u govorno–jezičkom razvoju zbog različitih faktora, a pre svega jer nisu na vreme dijagnostikovana, opremljena aparatima tj. amplifikovana, implantirana, uključena u rani tretman, imaju nepovoljne porodične uslove ili dodatne smetnje/oštećenja.

Dobri rezultati na planu rehabilitacije dece oštećenog sluha mogu se postići samo uz poštovanje svih surdoloških i audioloških principa, saradnju sa roditeljima i podršku šire društvene zajednice.

#3 Sajberuvce: Koji faktori su, po Vašem iskustvu, presudni za to da li će dete oštećenog sluha izrasti u samouverenu, zadovoljnu i samostalnu osobu?

DANICA MIRIĆ: Na razvoj ličnosti utiču biološki i socijalni faktori. Porodica je najvažniji činilac formiranja ličnosti. Njen uticaj je najveći u prvim godinama života. Ona mora da pruži detetu osećaj sigurnosti. Samo voljeno dete i ono koje raste u toploj stimulativnoj porodičnoj atmosferi može se razviti u samouverenu, zadovoljnu i samostalnu osobu. Roditelji ne treba da budu ni popustljivi ni prestrogi, već samo dosledni. Nedoslednost razvija osećaj nesigurnosti. Popustljivi roditelji koji ispunjavaju svaki zahtev svog deteta formiraće razmaženo i nekritično dete. Dete prestrogih roditelji koji postavljaju previsoke zahteve biće nesigurno, nesamostalno i frustrirano. Detetu se treba dati do znanja da je nešto dobro uradilo, a ne samo isticati ono što je loše. To ne znači da ponašanje koje nije adekvatno treba tolerisati. I dete oštećenog sluha treba da se vaspitava.

DRUGI DEO intervjua pročitajte OVDE. 

Tagovi: