Savršene godine

by | jul 14, 2010

Postoji li idealno životno doba za žene, kada fizička lepota dostiže vrhunac? Odgovor je komplikovan i stalno se menja.

Na početku, brzi test (za one koje imaju malo duže pamćenje!): Da li su zvezde TV serije Seks i grad izgledale bolje u prvim epizodama ili sada, dvanaest godina kasnije, u filmu Seks i grad 2? Neodlučne ste? Nije ni čudno, jer je fizičku lepotu veoma teško objektivno oceniti. A da li ste, uprkos retuširanju, primetile da Keri, Miranda, Samanta i Šarlot imaju bore, da su im kapci pomalo natečeni, da im koža nije više tako zategnuta… Verujemo da jeste. S obzirom na to da nijedna od četiri junakinje Seksa i grada nije mlađa od 45 godina, to je sasvim normalno. Zar je iko očekivao da se one uopšte neće promeniti? Ipak, mi kao da odbijamo da prihvatimo da smo svakoga dana sve starije. Zato, hajde da, što objektivnije, pokušamo da odgovorimo na pitanje: u kojim godinama smo najlepše, a kada počinjemo primetno da starimo?

Seks i grad tokom 12 godina

Mali čas istorije
Šta ove žene imaju zajedničko? Vivijan Li u trenutku trijumfa u kultnoj brodvejskoj predstavi Tramvaj zvani želja. Brižit Bardo, kada je kao najlepša žena Francuske toliko bila obožavana da je postala model za Marijanu – simbol francuske nacije. Merilin Monro, kada je maznim glasom otpevala rođendansku pesmu predsedniku Kenediju. Sve ove žene su, u opisanom trenutku, imale 36 godina – što je životno doba u kojem se žena približava fizičkom savršenstvu (o tome se ipak može raspravljati). Pojedini sociolozi i psiholozi su ove godine života okarakterisali kao „novo doba naglašene privlačnosti“. Ako pogledamo lepotice našeg vremena, uključujući Hajdi Klum, Penelope Kruz, Viktoriju Bekam, Dženifer Lopez… – moramo da zaključimo da su u pravu. I princeza Dajana, koja će ostati zapamćena po lepoti i senzualnosti, imala je 36 godina u trenutku tragične smrti. Iako se ženski časopisi, u cilju što efektnije prezentacije modnih i kozmetičkih proizvoda, i dalje oslanjaju na fizičku privlačnost (pre)mršavih tinejdžerki, zrele žene, kojima se na licu čita da znaju šta hoće, pružaju uverljiviju alternativu. U 36. godini, žena je pronašla svoj put, dovoljno je stara da dobro poznaje sebe, a istovremeno, dovoljno mlada da bude privlačna drugima.

Idealno doba za žene
Međutim, ne tako davno, žene tridesetih godina smatrane su sredovečnim, te su postajale društveno nevidljive pošto se okolina okretala mnogo mlađim ženama. Doduše, žene su uvek bile sklone da prećutkuju godine – u prošlim vremenima zbog društvenih normi i osećaja neprimerenosti, a danas zbog uverenja da godine nisu važne niti da umanjuju ženstvenost i fizičku privlačnost. Ali, koje je idealno životno doba za ženu? Da li je to trenutak kada žena stekne dovoljno životnog iskustva, a još uvek nije seda i nema bore? Ili, kada je mlađa od trideset? Ili, starija od pedeset? Pišući o Kleopatri, grčki istoričar Plutarh je zaključio: „Žena je najlepša u 28. godini života, kada i njena inteligencija dostiže vrhunac.“ (Ipak treba uzeti u obzir da je u Plutarhovo vreme prosečni životni vek iznosio 35 godina!) Ovih dana, odgovor na pitanje o idealnom dobu u najvećoj meri zavisi od osobe kojoj ga postavljate, kao i od njene starosti u trenutku kada čuje to pitanje. U jednom američkom istraživanju, sprovedenom 2003. godine, otkriveno je da su najmlađe ispitanice – između 18. i 29. godine života – izabrale dvadesetu godinu kao idealnu. Ispitanice u tridesetim godinama izjasnile su se za 37. godinu, dok su žene u četvrtoj deceniji života izabrale upravo 40. godinu života kao idealnu. Sudeći prema istom istraživanju, sofisticirano starenje izgleda postaje nešto teže kada se prevali peta decenija života. Zbog neminovnih posledica starenja (slabljenje vida, pojava sedih vlasi i gubitak mišićne mase), ispitanice preko pedeset i šezdeset godina života navele su četrdesete godine života kao idealne. Zapravo, najveća želja ovih žena je da zaustave vreme i očuvaju zdravlje do poslednjeg trenutka. Konačno, statističkim proračunom ovog istraživanja dobijen je rezultat: 41. godina je „idealno životno doba“.

Produžavanje mladosti
Danas je očuvanje fizičkog izgleda postalo imperativ: žena treba da zadrži privlačnost do pete decenije života (čak i nakon toga!). U izvesnom smislu, pomisao da žena mora da bude uvek privlačna podjednako opterećuje i ponižava kao i ideja da se za nju u 36. godini završava (javni) život. U međuvremenu, standardi izgleda žena u poznim godinama stalno se menjaju. Madona, koja je 2008. navršila pedeset godina, nedavno je pozirala za Dolce & Gabbana kampanju, u kojoj podseća na Sofiju Loren iz njenih najplodnijih godina – kao glumice, i kao žene. Slike su lepe, ali pomalo uznemiravajuće: žena u 51. godini života može da bude oličenje mnogih stvari, ali reproduktivni vrhunac verovatno nije jedna od njih. Nije ni čudo što su sociolozi počeli da istražuju ne samo idealno doba – ono u kojem osoba želi da bude – već i „subjektivno“ doba: ono u kojem osoba oseća da jeste. Naučnici su utvrdili da ljudi generalno počinju da se osećaju mlađe nego što jesu oko 25. godine života. Naravno, rođendan nam je svake godine (slavili ga mi ili ne), ali ideja o subjektivnom dobu (ličnim razmišljanjima i osećanjima) deluje: malo iluzije zaista može da poboljša psihičko i fizičko stanje, pa tako i da produži život. Šta god da je uzrok – bolji kvalitet života, novi standardi lepote ili čvrsta lična uverenja – mladost se stalno produžava.

Anketa

Bez granice?
Da li to znači da će se granica mladosti beskonačno pomerati? Odgovor je, ipak, negativan. Optimalno životno doba za ženu je negde između 36. i 50. godine. U tom rasponu, održavanju mladosti mogu da pomognu brojna sredstva (uključujući laserske tretmane i hirurške korekcije), ali nakon pedesete godine, priroda nastavlja svoj tok. Istovremeno, sasvim je moguće da je ideja o „idealnom dobu“ potpuno pogrešna. Većina stručnjaka koji se bave izučavanjem ljudske prirode, kaže da se svaka žena približava svojim optimalnim godinama svojim ličnim tempom, kao i da je on direktno uslovljen samopouzdanjem i samovrednovanjem. (Obično se dešava da nedostatak samopouzdanja i izgrađenog sistema vrednosti sprečava ženu da uživa u mladosti.) Takođe, pojam idealnog je različit od žene do žene; za neke je to uloga majke, za neke sloboda koju donosi odlazak od kuće (i ekonomsko osamostaljivanje), a za neke je to vreme kada deca napuste kuću i konačno mogu da se posvete sebi. Ko zna, možda je idealno doba za svaku ženu ono u kojem može da prestane da razmišlja o tome koliko je stara i počne da razmišlja šta želi da uradi sa vremenom koje ima na raspolaganju. Jednom je neko rekao da je starenje kao plaćanje kazne za zločin koji nismo počinili. Naravno, misli se na slabosti koje karakterišu pozno doba, a ne na opuštenu kožu i sede vlasi. Privilegija – ali ujedno i zabluda – mladosti je da misli da je najveća pretnja starosti erozija spoljašnjeg izgleda, a ne mentalnog ili fizičkog zdravlja. Možda je staračka kratkovidost, koja obično koincidira sa pojavom bora, ispucalih kapilara i sedih, samo način na koji nam priroda pokazuje da ne treba mnogo da brinemo zbog ovih pojava.

Tagovi: