Alergijski rinitis: Kako da se izborite protiv upornih simptoma

by | mart 18, 2021

Sezona polena je tu, a borba protiv alergijskog rinitisa nije laka. Zato, iskoristite stručni vodič udruženja “Alergija i ja” i proverite da li ste uradili sve da suzbijete simptome…

Stručna saradnica: Snežana Šundić Vardić, predsednica udruženja „Alergija i ja“

HAJDE DA SE SUOČIMO S ISTINOM: Simptomi alergijskog rinitisa mogu da traju i traju… toliko da nam se čini da nikad neće proći. Treba da imamo na umu da ovaj organ nije zadužen samo za čulo mirisa već i za čulo ukusa, a uz to je, zahvaljujući sluzokoži, i svojevrstan “filter” za vazduh koji udišemo. Zato ne treba da nas čudi što sekrecija i zapušenost nosa u velikoj meri utiču i na raspoloženje. Da ne spominjemo činjenicu da nas, usred pandemije, u kancelariji ili prevozu gledaju sumnjičavo dok kijamo i brišemo nos. Ukoliko vas alergija na polene muči svakog proleća, vreme je da zavirite u vodič koji je za vas pripremilo udruženje Alergija i ja.

Šta je alergijski rinitis?

Alergijski rinitis je upala sluznice nosa koja nastaje kao imunološki odgovor na alergene. Razne materije iz okruženja mogu biti alergeni – od kućne prašine, grinja, kućnih ljubimaca, hrane, pa sve do polena, koji je u slučaju alergijskog rinitisa najčešći iritant.

Koji su uzroci pojave ovog oboljenja?

Verovali ili ne, za sve češću pojavu alergijskog rinitisa zaslužno je i globalno zagrevanje. Posledica globalnog otopljavanja produžava sezonu cvetanja određenih biljaka, pa sezona alergija sad počinje već od februara i traje do novembra. Generalno, kod osoba koje su bile izložene dejstvu alergena dolazi do produkcije velike količine antitela (IgE), koja se vezuju za receptore na površini ćelija u tkivima, kao i za ćelije koje se nalaze u krvi. Taj proces se naziva senzibilizacija.

Kako izgledaju simptomi?

Simptomi alergijskog rinitisa veoma su slični običnoj prehladi. Međutim, ako se javljaju duže od nedelju dana i uvek u isto doba godine – najverovatnije je u pitanju alergijski rinitis. Sigurni znaci koje ćete lako prepoznati jesu: učestalo kijanje po nekoliko puta uzastopno, zapušen nos, curenje vodenog sekreta, svrab i crvenilo nosa i očiju, osećaj peckanja i suzenje, hronični nadražajni kašalj, grebanje u grlu.

Alergijski rinitis se često udružuje s drugim atopijskim bolestima, sinuzitisom, astmom, ekcemom, alergijskim konjunktivitisom. Takođe, alergije iz prirode mogu biti povezane s alergijom na određenu hranu i dovesti do pojave ukrštenih alergija.

Simptomi polenske groznice, kako se još naziva alergijski rinitis, nisu bezazleni i utiču i na psihu. Dešava se da osobe koje imaju alergijski rinitis gube koncentraciju, lako upadaju u depresiju, a deca usled nervoze popuštaju u školi. Umor, nesanica, poteškoće u radu i komunikaciji takođe su prateći simptomi ove bolesti.

Šta se, u stvari, dešava s imunološkim sistemom kad udahnemo alergen?

1.
Polen (ili grinje, ili prašina, ili neka druga bezazlena čestica) zaustavlja se na sluzokoži koja oblaže naše disajne puteve.

2.
Naš imunološki sistem tu bezazlenu česticu greškom doživljava kao pretnju. Antitela se vezuju za ćelije mastocite, koje se nalaze u sluzokoži.

3.
Mastociti oslobađaju histamin, koji izaziva oticanje krvnih sudova u nosu, kijanje, sekreciju, zapušenost…

Kako se dijagnostikuje alergijski rinitis?

Zanimljivo je da se prvi simptomi polenske groznice razvijaju uglavnom pre 20. godine života, ali se mogu javiti i u bilo kom starosnom dobu. Dijagnostikuje se fizičkim i laboratorijskim pregledom.

Kao i u slučaju alergija, i rinitis se utvrđuje:
analizom ukupnih i specifičnih antitela,
ispitivanjem imunoglobulina E (IgE), analizom iz krvi,
alergološkim testiranjem na koži i
nazalnim provokacionim testovima.

Bolest se dijagnostikuje kao hronična, ako traje duže od četiri nedelje, te kad je intenzitet reakcija umerenog do jakog intenziteta. Rizik se povećava ukoliko su prisutne druge atopijske bolesti, kao i ako blizak rod (to podrazumeva rođake prvog kolena, kao što su roditelji ili brat/sestra) ima dijagnostikovane atopijske bolesti. Izloženost alergenima, takođe, povećava rizik.

Kako se alergijski rinitis leči?

Cilj tretmana alergijskog rinitisa jeste umanjiti ili potpuno eliminisati alergijske simptome, koji su posledica inflamatornog procesa.

Bolest se tretira istovremeno farmakološkim i nefarmakološkim putem, kao i imunoterapijom. Ukoliko nije moguće izbeći alergene, primena terapije je neophodna. Lekovi koji suzbijaju alergijsku reakciju su oni koji se primenjuju i u lečenju atopijskog rinitisa. To su: antihistaminici, dekongestanti, kapi za oči, nazalni sprejovi, imunoterapija. U zavisnosti od preporuke lekara (alergologa, otorinolaringologa), koristiće se jedan ili više od navedenih lekova.

Za lečenje blažih oblika, primenjuju se lekovi iz grupe oralnih H1 antihistaminika, dok se u slučaju težih oblika preporučuju lekovi iz grupe oralnih kortikosteroida. S njima treba biti veoma obazriv i izričito se pridržavati preporuke lekara, jer mogu imati neželjene reakcije. Kapi za oči i sprejovi za nos ublažavaju reakciju, ali nije preporučljivo koristiti ih u dužem vremenskom periodu. Inhalacioni kortikosteroidi se primenjuju za lečenje težih oblika rinitisa i astme.

Antihistaminici se koriste i kao profilaksa, jer sprečavaju pojavu alergija, ali i kao terapija u lečenju reakcija. Oni su veoma efikasni u slučaju polenske groznice, jer blokiraju formiranje histamina u organizmu.

Šta je to imunološka terapija?

Imunološka terapija se primenjuje za lečenje ozbiljnijih alergija, a način sprovođenja ove terapije namerno je izlaganje organizma vrlo malim količinama alergena. Plan ove terapije koristi se u kombinaciji s lekovima za kontrolu simptoma. U periodu od tri do pet godina, pacijent dobija injekcije s malom količinom alergena koji mu stvara probleme. Na taj način se umanjuje alergijski odgovor i smanjuje se reakcija organizma na alergen. Terapija se pokazala delotvornom u slučajevima alergije na grinje, polen, na dlaku kućnih ljubimaca, a kod dece imunoterapija može sprečiti razvoj ostalih atopijskih bolesti, pre svega astme. (Pročitajte i… Kako izgledaju i kako se leče glavobolje od alergije?)

Mogu li pomoći prirodne metode?

Udruživanje više načina lečenja pomaže u ublažavanju simptoma, a komplementarnu medicinu sve češće preporučuju i sami lekari. Homeopatija i akupunktura pokazale su se efikasnim, a i fitoterapija, lečenje biljkama, sve je češći način lečenja alergijskog rinitisa. Dobre rezultate u terapiji daju crni luk, kopriva i crni kim.

* Čaj od koprive: Koristite ga tokom perioda polenizacije, dva puta dnevno.
* Ulje crnog kima: Kao prirodni antihistaminik, upotreba ulja od crnog kima preporučuje se pre početka perioda alergija. Kad počne sezona, nastavite s uzimanjem kašičice ulja tri puta dnevno. Ulje možete pomešati s medom.
* Fiziološki rastvor: Čišćenje sluznice fiziološkim rastvorom ili destilovanom vodom veoma je značajno u izbacivanju alergena iz nosne duplje, jer se tako sprečava spuštanje alergena na donje disajne puteve.
* Inhalacija eteričnim uljima: Kupanje, masaža i inhalacija eteričnim uljima daju dobre rezultate pri ublažavanju simptoma alergijskog rinitisa. Ne samo da umiruju čitav organizam opuštajućim efektima, već i pospešuju prohodnost nazalnih kanala.
* Lavanda – umiruje i deluje kao prirodni antihistaminik.
* Nana – ublažava glavobolje, otvara sinuse i čisti disajne puteve.
* Čempres – olakšava tegobe s disanjem i suzbija nagon za kašljanjem.
* Đumbir – prirodni antiseptik, ublažava zapaljenske procese, umiruje donje disajne puteve.
* Eukaliptus – podstiče izbacivanje sluzi, umanjuje začepljenja.

Upotreba: Nekoliko kapi eteričnog ulja sipajte u prokuvalu vodu te – prekriveni peškirom – dišite nad posudom.

Tokom sezone alergija ne zaboravite…

… da smanjite boravak na otvorenom, naročito ujutru i uveče, kada je koncentracija alergena iz vazduha najveća.
… da se istuširate i operete kosu nakon SVAKOG boravka napolju.
… da ne sušite veš na otvorenom, kako ga polen ne bi kontaminirao.
… da zatvarate prozore (u stanu, na radnom mestu, u automobilu) u kritičnom periodu.
… da prostorije provetravate u kasnim večernjim satima ili posle podne.
… da redovno slanim rastvorima ispirate sluzokožu nosa.
… da nosite naočare kako bi se smanjio kontakt s alergenima.
… da pratite vrednost polena u mesecima kad imate probleme i kada je najveće cvetanje.
… da planirate odmor tokom perioda kad je najveća vrednost polena koji vam najviše smeta. Promena mesta boravka može znatno ublažiti simptome.

Nova besplatna platforma: Alergološko savetovalište

Kao što smo već pomenuli, dijagnostikovanje i lečenje pacijenata s alergijama i atopijskim dermatitisom i inače je otežano i dugotrajno, jer se radi o hroničnoj, multidisciplinarnoj bolesti, a naročito je to slučaj sada, za vreme pandemije koronavirusa. Srećom, imamo i dobru vest: otvorena je nova platforma besplatnog Alergološkog savetovališta Nacionalnog udruženja Alergija i ja, na veb-adresi alergolosko-savetovaliste.com.

Ovaj servis za pacijente omogućuje savetovanje s lekarima iz različitih oblasti povezanih s alergijama, i to sve na jednom mestu. Dovoljno je da budete član Udruženja, čije članstvo je besplatno, te možete da postavljate pitanja.

Svi podaci su potpuno zaštićeni, poverljivi i bezbedni, a postoji i mogućnost slanja medicinske dokumentacije ili fotografije kože.

 

lepotaizdravlje.rsg-stockstudio / iStock / Getty via Guliver