Osnovna pravila o ishrani

by | januar 24, 2015

Sigurno ste puno puta čuli izraz „zdravlje na usta ulazi“ koji je zaista tačan.

Foto: Pixabay, condesign

Foto: Pixabay, condesign

Ako želite da izbegnete mogućnost nastanka bolesti kao što su kardiovaskularne, artritis, hipertenzija, kamen u žuči i mnoge druge, vodite računa o tome šta unosite u organizam, a naročito o prekomernoj telesnoj težini. Ceo niz studija povezuje gojaznost sa nastankom raznih bolesti, a već mali gubitak težine smanjuje mogućnost njihovog nastanka.

Neka vam jelovnik bude šaren. Ne postoji hrana koja sadrži sve potrebne elemente za normalno funkcionisanje organizma. Zbog toga treba unositi raznolike namirnice koje sadrže sve vitamine i minerale koji su potrebni svakodnevno.

Često konzumirajte razno voće, povrće i žitarice. Ove namirnice su bogate vitaminima, mineralima i vlaknima koji prijaju organizmu, a sadrže i veoma malu količinu kalorija.

Izbegavajte namirnice bogate zasićenim masnoćama i holesterolom.

Izbegavajte:

-pohovanu hranu
-maslac
-margarin
-iznutrice
-kolače sa velikom količinom masti

Koristite:

-maslinovo ulje
-laneno ulje
-orašaste plodove
-ribu

So koristite umereno. Nemojte konzumirati više od kafene kašičice soli dnevno i izbegavajte natrijum koji se nalazi u raznim aditivima i konzervansima za hranu.

Alkohol konzumirajte umereno, a pušenja se rešite zauvek. Časa do dve dnevno kvalitetnog vina je sasvim u redu, ali nemojte preterivati. Brojna istraživanja su dozakala jasnu vezu između pušenja i nastanka karcinoma i mnogih drugih bolesti, zato se što pre rešite ove loše navike.

Unosite u organizam dovoljne količine kalcijuma svakog dana. Ćelijske funckije, rast koštanog sistema i zubna mineralizacija zavise od kalcijuma. Dnevno je potrebno uneti 1.300 mg kalcijuma iz namirnica kao što su mleko i nemasni mlečni proizvodi. Tamno zeleno povrće bogato je sa kalcijumom, ali zbog prisustva oksalatne kiseline manje je biološki iskoristiv.

Nemojte koristite nepotrebne dodatke ishrani ako ne spadate u neku od posebnih grupa kao što su trudnice, dojilje, deca u razvoju, osobe sa velikim fizičkim opterećenjima i stresom, osobe sa hroničnim bolestima, pušači ili ako imate jasno izražene simptome deficita.

Što više fizičke aktivnosti, to bolje. Tri puta nedeljno po 30 minuta umerene aktivnosti, laganog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja smanjuje rizik od srčanih oboljenja, šećernih bolesti i karcinoma debelog creva.

Tagovi: