Categories Prevencija

Dr Branka Mikić: Godišnje se u Srbiji rodi oko 100 beba sa oštećenim sluhom

Kao i svakog utorka, i ovoga puta donosimo vam tekst koji se bavi decom sa oštećenim sluhom, njihovim razvojem, edukacijom, zaštitom prava i uključivanjem u društvo, a sve u saradnji sa portalom Sajberuvce. Danas možete pročitati intervju sa audiološkinjom dr Bankom Mikić, a prethodne tekstove pročitajte OVDE, OVDE, OVDE, OVDE i OVDE.

Foto: Guliver/Thinkstock
Foto: Guliver/Thinkstock

U današnje vreme se uz ranu dijagnostiku, visoka dostignuća u biomedicini i istrajnu rehabilitaciju, oštećenje sluha kod dece može se nadomestiti u tolikoj meri da njihov kvalitet života ne odstupa značajno od kvaliteta života njihovih vršnjaka bez oštećenja sluha. Potpuna i spontana integracija dece oštećenog sluha u društvo svakako je najviši cilj za decu i njihove porodice, ali i za samu državu koja, ulažući u ranu rehabilitaciju, štedi na duge staze značajne sume novca sebi i svojim građanima. Zato su rana dijagnostika, odgovarajući tretman i dostupnost profesionalne rehabilitaciji osnove pristupa socijalno razvijenih zemalja gde se oštećenje sluha više ne smatra većim nedostatkom od, recimo, nošenja naočara.

O tome kako sve ovo izgleda u Srbiji danas, koji su najveći izazovi sa kojima se deca oštećenog sluha i njihove porodice susreću, o najnovijim trendovima u audiologiji, kao i o još mnogo toga važnog razgovarali smo sa jednom od stručnjakinja u oblasti otorinolaringologije i audiologije sa najbogatijim iskustvom u Srbiji, doktorkom medicinskih nauka, audiološkinjom – Brankom Mikić.

Koliko dece u Srbiji se godišnje rodi sa oštećenjem sluha?
Ne postoji precizna statistika i objedinjena baza podataka, ali se pretpostavlja da od 66.000 novorođenčadi u Srbiji oko 100-120 ima značajnije oštećenje sluha. Prema svetskim podacima broj dece sa oštećenjem sluha je od jednog do troje (od 1 do 3) na 1000.

Kod koliko dece u Srbiji dođe do oštećenja sluha u prvih 5 godina života i šta su najčešći uzroci?
Izuzev oštećenja sluha koja se ispolje na rođenju, do kasnijeg trajnog oštećenja sluha u dečijem dobu može dovesti bakterijski meningitis, neke dečije infektivne bolesti kao što su zaušci, male ili ovčije boginje (varicela), povrede glave, neki tumori, ali ne treba zaboraviti da se i neka genetska oštećenja sluha ispoljavaju naknadno tokom detinjstva. Broj dece oštećenog sluha se udvostruči do 18. godine života u odnosu na broj oštećenja sluha ustanovljenih na rođenju.

Ostatak intervjua sa dr Brankom Mikić pročitajte OVDE.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

TAKOĐE ZANIMLJIVO!

ESTETICA magazin

IDEJE ZA UREĐENJE DOMA